REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 81 Pž-2805/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Kamelija Parać, u ovršnom predmetu 1. ovrhovoditelja BRANKA ĐUKIĆA, OIB 78689630545, Zagreb, Jezuitski trg 1, kojeg zastupa punomoćnik Maroje Matana, odvjetnik u Zagrebu, 2. ovrhovoditelja PRODUKT d.o.o. Zagreb, Ulica Frana Vrbanića 50, OIB 93205471623, protiv ovršenika SGZ STANOGRAD u stečaju, OIB 48821947982, Zagreb, Ilica 109, radi prisilnog ostvarenja novčane tražbine, odlučujući o prvoovrhovoditeljevoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1/23 od 6. srpnja 2023., 27. rujna 2023.
r i j e š i o j e
Odbija se prvoovrhovoditeljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1/23 od 6. srpnja 2023.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odgodio ovrhu u odnosu na nekretninu označenu kao ETAŽA-1, 17.194/100 dijela što predstavlja četverosobni stan br. 4 u II (drugoj) etaži i spremište ozn. S2 u I (prvoj) etaži, ukupne površine 127,59 m2 označen u planu posebnih dijelova zgrade zelenom bojom, a koji se nalazi u Stambenoj zgradi br. 11 i dvorište, Vidikovac, površine 469 m2, izgrađenoj na k.č.br. 8671/20, sve upisano u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk.ul. 9879, k.o. Grad Zagreb, i to do pravomoćnog završetka parničkog postupka koji se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovni broj P-8832/21. Tako je sud odlučio na temelju odredbe čl. 67. st. 1. Ovršnog zakona navodeći da, unatoč tome što treća osoba Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, nije uknjižila svoje pravo u zemljišne knjige (čime bi stekla pravo vlasništva na temelju kupoprodajnog ugovora), ona raspolaže tabularnom ispravom od 25. travnja 2016., te izvansudskom nagodbom koju su 9. srpnja 2019. kojom je ovršenik priznao pravo vlasništva trećoj osobi na predmetnoj nekretnini, pa je stoga treća osoba učinila vjerojatnim postojanje svoga prava. Ujedno, prvostupanjski sud je ocijenio da je treća osoba učinila vjerojatnim da bi provedbom predmetne ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, i to u stupnju vjerojatnosti koji je potreban za odgodu ovrhe na predmetnoj nekretnini.
2. Protiv tog rješenja žalbu je izjavio prvoovrhovoditelj iz svih zakonom dopuštenih razloga. Smatra da treća osoba nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, pa nema zakonskih uvjeta za odgodu ovrhe. Ovršenik je i nadalje uknjiženi vlasnik nekretnine, te u trenutku podnošenja ovršnog prijedloga nije bila vidljiva plomba, zemljišnoknjižni upis ili naznaka odbijenog upisa, zbog čega nije imao razloga posumnjati da ta nekretnina nije u vlasništvu ovršenika. Predložio je uvažiti žalbu.
3. Treća osoba je podnijela odgovor na prvoovrhovoditeljevu žalbu u kojem se u cijelosti usprotivila njegovim žalbenim navodima, predložila je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu odluku.
4. Prvoovrhovoditeljeva žalba nije osnovana.
5. Ispitavši pobijano rješenje temeljem odredbe članka 365. stavaka 1. i 2. te članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi s člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine” broj 112/12, 25/13 i 93/14; u daljnjem tekstu: OZ) u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13., i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je pobijano rješenje pravilno i osnovano na zakonu.
6. Iz spisa proizlazi da je rješenjima Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-495/2015 od 15. svibnja 2015. i Ovr-1740/2016 od 15. ožujka 2016. određena ovrha na nekretni ovršenika pobliže označenoj u izreci prvostupanjske odluke. Treća osoba, Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane, je podneskom od 14. kolovoza 2019. podnijela prigovor radi proglašenja ovrhe nedopuštenom tvrdeći da ovršenik nije vlasnik predmetne nekretnina jer ovršenik kupoprodajnim ugovorom od 10. studenog 1999. tu nekretninu prodao trećoj osobi koja je stupila u posjed tih nekretnina, kupoprodajna cijena je plaćena, te joj je izdana tabularna isprava. Stoga, tvrdi da je predmnijevani vlasnik predmetne nekretnine. Rješenjem poslovni broj Ovr-495/2015 od 21. listopada 2021. treća osoba je upućena u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Dopisom od 8. listopada 2020. treća osoba je obavijestila sud da je 29. rujna 2020. pokrenula parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu koja se vodi pod poslovnim brojem P-4721/2020. Podneskom od 2. travnja 2023. treća osoba je dostavila prijedlog za odgodu ovrhe navodeći da su ispunjene sve pretpostavke iz odredbe članka 67. OZ-a. Uz to, treća osoba je istaknula da je u kvalificiranom posjedu predmetnih nekretnina niz godina te da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu jer bi teško ostvarila povrat vrijednosti prodanih nekretnina s obzirom na to da je prvoovrhovoditelj fizička osoba koja nema evidentirane ovrhe dok je drugoovrhovoditelj društvo koje je već bilo u postupku predstečajne nagodbe. Prvoovrhovoditelj se očitovao na prigovor treće osobe na način da se u cijelosti usprotivio odgodi ovrhe. Prvostupanjski sud je nakon toga donio pobijanu odluku.
7. Odredbom članka 67. OZ-a određeno je da će sud na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena (članak 60.).
8. Odredbom članka 60. stavka 1. OZ-a je propisano da u slučaju ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora rješenjem uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.
9. Slijedom navedene odredbe članka 67. OZ-a, da bi sud donio rješenje o odgodi potrebno je da se kumulativno ispune sljedeće pretpostavke:
1. da je treća osoba podnijela prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom i da je u propisanom roku pokrenula parnicu vezanu uz taj prigovor (članak 60. OZ-a)
2. da učini vjerojatnim postojanje svoga prava glede predmeta za koji se predlaže odgoda i
3. da učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
10. Prvostupanjski sud je ocijenio da su ispunjene sve pretpostavke iz odredbe članka 67. OZ-a te je pobijanom odlukom odgodio ovrhu do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, a koje zaključke i utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Prije svega, iz spisa je vidljivo da je treća osoba dokazala da je u propisanom roku pokrenula parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na predmetnim nekretninama. Naime, rješenje poslovni broj Ovr-495/2015 od 21. listopada 2021. kojim je upućena u parnicu, trećoj osobi je dostavljeno 25. listopada 2021., dok je parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom treća osoba pokrenula 4. studenog 2021. (list 369. spisa). Slijedom navedenog, treća osoba je u roku od 15 dana pokrenula parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, sve sukladno odredbi članka 60. stavka 1. OZ-a. Jednako tako, treća osoba je učinila vjerojatnim postojanje svojeg prava glede predmeta ovrhe, odnosno iz dostavljene dokumentacije, proizlazi da je treća osoba sklopila kupoprodajni ugovor s ovršenikom, izvršila isplatu kupoprodajne cijene, izdana joj je tabularna isprava te je u konačnici, stupila i u posjed te nekretnine. Slijedom navedenog, i ovaj sud, kao i prvostupanjski sud smatra da je treća osoba učinila vjerojatnim postojanje svojeg prava, a kako je to detaljno iznijela i u prigovoru radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Naposljetku, a suprotno žalbenim navodima prvoovrhovoditelja, treća osoba je učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. U svom prijedlogu, vezano za tu pretpostavku, treća osoba je iznijela činjenice iz kojih se može zaključiti o nastupu štete koja bi nastala provedbom ovrhe. Osnovne tvrdnje na kojima treća osoba temelji vjerojatnim nastup nenadoknadive ili teško nadoknadive štete svode se na to da bi teško ostvarila povrat vrijednosti prodanih nekretnina. To iz razloga što je prvoovrhovoditelj fizička osoba koja ne raspolaže imovinom, dok je drugoovrhovoditelj društvo koje je već bilo u postupku predstečajne nagodbe. Svoje tvrdnje treća osoba je potkrijepila dokazima, odnosno dostavila je u spis službene bilješke odnosno potvrde. Iz službenih bilješki (listovi 596. -600. spisa) proizlazi da prvoovrhovoditelj nije evidentiran kao posjednik ni vlasnik nekretnina, ne posjeduje vozilo u svojem vlasništvu niti ima novčanih sredstava na računu. Nadalje, iz potvrde o blokadi računa i novčanih sredstava za društvo Produkt d.o.o., Zagreb od 22. ožujka 2023., proizlazi da drugoovrhovoditelj ima evidentirano 23 dana neprekidne blokade, odnosno 163 dana blokade u prethodnih šest mjeseci zbog neizvršenih osnova za plaćanje evidentiranih u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje (listovi 601.-603. spisa). Zbog navedenog, eventualna naplata treće osobe u mogućem parničnom postupku iznosa koji bi predstavljao vrijednost nekretnine bila bi otežana i neizvjesna. Slijedom navedenog, iz svega iznesenog proizlazi da je treća osoba učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu i to u stupnju vjerojatnosti koji je dovoljan za odgodu ovrhe na predmetnim nekretninama.
11. U odnosu na žalbene navode prvoovrhovoditelja ističe se da njima nisu dovedeni u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane odluke.
12. Budući da su u konkretnom slučaju kumulativno ispunjene sve pretpostavke za odgodu ovrhe na prijedlog treće osobe propisane odredbom iz članka 67. stavka 1. OZ-a, to je u ovome ovršnome predmetu pravilno prihvaćen prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe.
13. Zato je pobijano rješenje potvrđeno na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ-a.
Zagreb, 27. rujna 2023.
Sudac
Kamelija Parać
Broj zapisa: 9-3085d-68330
Kontrolni broj: 0c461-80f83-3966d
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Kamelija Parać, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
