REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Ppž-9691/2022
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. T.G. i dr., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/2017., 126/2019., 84/2021. i 114/2022.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, II. Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 31. ožujka 2022., broj: 19 Pp - 21153/2021, u sjednici vijeća održanoj 27. rujna 2023.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, II. Policijske postaje Zagreb kao neosnovana i potvrđuje se pobijana prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 31. ožujka 2022., broj: 19. Pp - 21153/2021, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, okr. T.G. i okr. M.M.G. oslobođeni su od optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj i to okrivljeni T.G. prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a okrivljena M.M.G. prekršaj iz članka 22.stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. U žalbi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja tužitelj ističe da je prvostupanjski sud u dokaznom postupku propustio izvršiti uvid u Zapisnike o ispitivanju svjedoka, a koji su sačinjeni u odvojeno obavljenim razgovorima, neposredno tijekom pružanja intervencije policije, odnosno kriminalističkog istraživanja, a koji nakon što su im pročitani, osobno i vlastoručno su potpisani od strane okrivljenika, a sadržaja kojih je razvidno da su počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret kao i da je tom događaju bilo prisutno njihovo zajedničko dijete.
6.1. Tužitelju se prvenstveno ukazuje da pogrešno ističe da je prvostupanjski sud u dokaznom postupku propustio izvršiti uvid u Zapisnike o ispitivanju svjedoka, a koji su sačinjeni u odvojeno obavljenim razgovorima, neposredno tijekom pružanja intervencije policije. Naime, iz stanja spisa proizlazi da su okr. T.G. i okr. M.M.G., tijekom pružanja intervencije policije, kao što to tužitelj ističe u žalbenim navodima, ispitani u svojstvu svjedoka u II. Policijskoj postaji Zagreb. U ovom prekršajnom postupku okr. T.G. i okr. M.M.G. imaju svojstvo okrivljenika, a ne svjedoka. U tom smislu ističe se da, ista osoba u nekom prekršajnom postupku ne može imati više procesnih uloga, jer su Prekršajnim zakonom različito regulirana prava i dužnosti okrivljenika i svjedoka u pogledu njihovog iskazivanja. Upozorenja okrivljenika se bitno razlikuju od upozorenja svjedoku, radi čega nije moguće koristiti iskaze koje je osoba koja u postupku ima svojstvo okrivljenika, u predsudskom postupku dala u svojstvu svjedoka.
6.2. Stoga, suprotno žalbenim navodima tužitelja, pravilno je prvostupanjski sud postupio kada predmetne Zapisnik o ispitivanju svjedoka sačinjene u II. Policijskoj postaji Zagreb nije čitao u dokaznom postupku jer takvi zapisnici predstavljaju nezakoniti dokaz.
6.3. I po ocjeni ovog suda, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da na temelju provedenih dokaza nije s potpunom izvjesnošću utvrđeno da bi okr. T.G. i okr. M.M.G.počinili prekršaj za koji se optužuju. Naime, oba okrivljenika u svojoj obrani izričito poriču svoj dio inkriminacije te se međusobno ne terete za počinjenje nasilja u obitelji, pa u situaciji kada nema drugih relevantnih dokaza, pravilno je prvostupanjski sud primjenom načela in dubio pro reo, donio odluku kojom se okr. T.G. i okr. M.M.G. oslobađaju od optužbe.
6.4. Dakle, budući da je za osuđujuću presudu potrebno s potpunom izvjesnošću, a bez ikakve dvojbe utvrditi da su okrivljenici počinili prekršaj upravo na način kako je to opisano u činjeničnom opisu djela, kako je to propisano odredbom članka 84. Prekršajnog zakona u kojoj je odredbi propisano da je svatko nedužan i nitko se ne može smatrati krivim za prekršaj dok mu se pravomoćnom odlukom o prekršaju ne utvrdi krivnja, a budući da provedenim postupkom nije nedvojbeno utvrđen prekršaj niti krivnja počinitelja, opravdano je prvostupanjski sud sukladno načelu „in dubio pro reo“ oslobodio okrivljenike od optužbe i za svoju odluku dao valjane razloge koji su opravdani, logični i na zakonu osnovani, te je s njima suglasan i ovaj Sud.
7. Slijedom navedenog, žalba tužitelja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na okr. T.G. i okr. M.M.G. nije osnovana.
8. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 27. rujna 2023.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 7 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, braniteljicu okr. M.M.G. i tužitelja.
