REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 492/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek, predsjednice vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća, Željka Pajalića, člana vijeća, te mr. sc. Igora Periše, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice V. K., ..., L., Velika Britanija, OIB: ..., koju zastupa punomoćnik D. M., odvjetnik u S., protiv tuženice- protutužiteljice I. (D.) M. iz B. V., ..., OIB: ..., koju zastupa punomoćnica S. R., odvjetnica u M., radi iseljenja i utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice- protutuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-66/2020-2 od 5. listopada 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Ps-5/2019 od 7. studenog 2019., u sjednici održanoj 27. rujna 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužiteljice-protutuženice za dopuštenje revizije odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužiteljica-protutuženica (dalje: tužiteljica) je u prijedlogu za dopuštenje revizije predložila dopustiti reviziju protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-66/2020-2 od 5. listopada 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Ps-5/2019 od 7. studenog 2019.
2. Tuženica-protutužiteljica (dalje: tuženica) je u odgovoru na prijedlog predložila odbaciti ga kao nedopuštenog.
3. Tužbeni zahtjev radi iseljenja iz nekretnine pravomoćno je odbijen, a eventualno kumulirani protutužbeni zahtjev radi utvrđenja prava suvlasništva na toj nekretnini pravomoćno je prihvaćen, jer je tuženica poštenim, neprekidnim i samostalnim posjedovanjem predmetne nekretnine od 1996. do 2017., preko 20 godina, stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine i u 3/5 dijela predmetne nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi kao vlasništvo tužiteljice (ranije je na temelju pravomoćne presude poslovni broj P-3055/2017 stekla 2/5 dijela predmetne nekretnine dosjelošću), dosjelošću u skladu s odredbama čl. 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017, - dalje: ZV), svakako do 1. siječnja 2017. Stoga tužiteljici posljedično ne pripada pravo na zaštitu prava na predaju u posjed predmetnog dijela prema odredbama čl. 161. st. 1. i 162. ZV jer joj je prestalo pravo vlasništva nakon što ga je tuženica stekla dosjelošću.
4. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica postavlja sljedeća pitanja:
''Da li se Naredba za provođenje Rezolucije broj 757 Vijeća sigurnosti UN-a na području prometa nekretnina (Narodne novine broj 32/1992) primjenjuje na stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske koje su u vlasništvu državljana tzv. Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora)?
Da li je državljanin Republike Hrvatske mogao posjedovati nekretninu kao da je njezin vlasnik (samostalan posjed) ako je posjed stekao kupoprodajom nakon stupanja na snagu Naredbe, a radi se o nekretnini u vlasništvu državljana tzv. Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora)?
Da li posjed državljana Republike Hrvatske na nekretnini u vlasništvu državljana tzv. Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) može biti samostalan i pošten ako je stečen na temelju kupoprodaje sklopljene protivno odredbama Naredbe?
Da li se u rok dosjelosti za stjecanje prava vlasništva na nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske koje su u vlasništvu državljana tzv. Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) računa i vrijeme nakon stupanja na snagu Naredbe?
Da li je drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s odredbom čl. 375. ZPP-a kada nije ocijenio žalbene navode koji su od odlučnog značaja za pravilno rješenje spora?
Može li posjed biti samostalan i pošten ako je posjednik stekao pravni temelj posjedovanja (pravo na posjed) temeljem isprave na kojoj je krivotvorio potpise ugovornih strana?''
5. Postupajući prema odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
6. Prva četiri pitanja polaze od pogrešnih postavki da je tuženica ''posjed stekla kupoprodajom nakon stupanja na snagu Naredbe'' i da je posjed ''stečen na temelju kupoprodaje sklopljene protivno odredbama Naredbe'' budući da su nižestupanjski sudovi utvrdili da je sporni ugovor o kupoprodaji sklopljen 28. ožujka 1991., dok je navedena Naredba donesena 2. lipnja 1992., kao i od pogrešne postavke da su nižestupanjski sudovi zauzeli shvaćanje da se ta Naredba ne primjenjuje na ''nekretnine na teritoriju Republike Hrvatske koje su u vlasništvu državljana tzv. Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora)''. Posljedično tome, ta pitanja nisu važna niti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer u odluci suda drugog stupnja nije zauzeto pravno shvaćanje koje odstupa od prakse ovog, revizijskog suda na koju se tužiteljica poziva u prijedlogu.
7. Peto pitanje polazi od pogrešne postavke da drugostupanjski sud nije ocijenio žalbene navode koji su od odlučnog značaja za pravilno rješenje spora, a šesto pitanje nije važno za odluku u sporu jer nižestupanjski sudovi nisu utvrdili da je tuženica ''krivotvorila potpise ugovornih strana'', odnosno da je ona sudjelovala u tome.
8. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je, na temelju odredaba čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 27. rujna 2023.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek, v.r.
