Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 81 Gž-1724/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UH, ŠH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Šime Mrdeža, odvjetnik u Šibeniku, Fra Jerolima Milete 1, protiv tuženika DH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ivona Perišić Rošić, odvjetnica u Šibeniku, Ante Šupuka 11, radi ukidanja prava služnosti, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj P-419/2020 od 12. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 26. rujna 2023.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj P-419/2020 od 12. siječnja 2023.

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I Ukida je pravo služnosti prolaza pješice i prolaza na teret dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja i to dijela označenog slovima A-B-E-F-A na skici mjesta očevida izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Zorana Marina dipl.ing.geod. od dana 22. svibnja 2014. godine u površini od 23 m2, a u korist dijela čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine, koji dio je na geodetskom snimku izrađenom od ovlaštenog vještaka mjernika CH dipl.ing.geod. od 22. listopada 2013. godine označen slovima A-B-I-H-G-F-E-J-K-L-M-N-O-P-R-S u površini od 446 m2, a koje pravo je zasnovano Presudom Županijskog suda u Puli- Pola poslovni broj Gž-819/2017 od dana 2. prosinca 2016. godine, pa se tuženiku zabranjuje svako daljnje izvršavanje ove služnosti, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 5.300,00 kuna (702,92 eura) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

2.Protiv navedene presude žali se tuženik, sadržajno iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) uz prijedlog da ovaj sud pobijanu presudu preinači sukladno žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka specificiran u žalbi.

3.U odgovoru na žalbu tužitelj je osporio žalbene navode tuženika te je predložio odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.

4.Žalba tuženika je neosnovana.

5.Ispitujući pobijanu presudu u smislu čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, kao ni ostale na koje ukazuje žalitelj, pa tako niti onu iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju upire tuženik jer je izreka jasna i razumljiva, navedeni su svi razlozi o odlučnim činjenicama, slijedom čega je pobijanu presudu moguće ispitati. Materijalno pravo je također pravilno primijenjeno.

6.Činjenično stanje je u potpunosti i pravilno utvrđeno te su svi izvedeni dokazi ocijenjeni savjesno i brižljivo, sukladno odredbi čl. 8. ZPP.

7.Predmet spora je zahtjev tužitelja za ukidanjem prava služnosti provoza i prolaza pješice, sve precizirano kao u pobijanoj t. I izreke te zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka.

Tužitelj svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je predmetna služnost izgubila razmnu svrhu jer nekretnina tuženika ima neposredan pristup na javno dobro.

8.U postupku koji je prethodio donošenju presude, sud prvog stupnja je u bitnom utvrdio slijedeće:

- da je Presudom i Rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj 39 P-666/2015 od 2. prosinca 2016. prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja DH pok. U (ovdje tuženika), protiv tuženika Republike Hrvatske i dr., kojim je utvrđeno kako je tužitelj DH nasljedstvom po smrti pokojnog oca stekao pravo vlasništva dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 295 m[2] , čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 108 m[2] , te dijela čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 446 m[2] , dok je odbijen u dijelu tužbenog zahtjeva u pogledu postojanja prava stvarne služnosti prolaza pješice i provoza vozilima na teret dijela čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 23 m[2] , na teret dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 6 m[2] po čitavoj dužini i širini, kao poslužnih nekretnina u korist dijela čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, površine 446 m[2] , te u dijelu da su tuženici ad.1.-ad.19. dužni trpjeti da tužitelj vrši nesmetano pravo stvarne služnosti u korist čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da se nalaže tuženiku ad.19. izdati tabularnu ispravu tužitelju podobnu za upis prava stvarne služnosti prolaza pješice i provoza vozila u korist čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je Presudom i Rješenjem Županijskog suda u Puli, poslovni broj Gž- 819/2017-2 od 5. prosinca 2019. prihvaćena žalba tužitelja DH te je preinačena toč. II izreke Presude i Rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, poslovni broj 39 P-666/2015 od 2. prosinca 2016., na način da je utvrđeno postojanje prava stvarne služnosti prolaza pješice i provoza vozilima na teret dijela čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 23 m[2] , na teret dijela nekretnine katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 6 m[2] po čitavoj dužini i širini, kao poslužnih nekretnina u korist dijela čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasne nekretnine, površine 446 m[2] te u dijelu da su tuženici ad.1.-ad.19. dužni trpjeti da tužitelj vrši nesmetano pravo stvarne služnosti u korist čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i da se nalaže tuženiku ad. [katastarska čestica]

Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je očevidom na licu mjesta uz nazočnost vještaka mjernika PH dipl.ing.geod. od 11. svibnja 2022. izvršena identifikacija dijela čest. zem. [katastarska čestica] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je utvrđeno kako su na zapadnom dijelu mjesta spora postavljena drvena vrata u širini od 2,90 m i to između starog suhozida, a da se na sjeveroistočnoj strani tuženikove nekretnine nalazi prostor između suhozida koji je zatrpan pijeskom u širini od 1,00 m, da se sa unutarnje strane zida tuženikove nekretnine nalaze tri stabla bajama i dvije drvene šupe pokrivene ternitom na jednu vodu, da se sa vanjske strane suhozida do asfaltnog puta nalazi jedan električni betonski stup i jedan drveni telefonski stup,

- da je vještak na licu mjesta utvrdio udaljenost između prvog i drugog stabla bajama od 4,10 m, dok između drugog i trećeg bajama udaljenost iznosi 12,30 m, a udaljenost od betonskog platoa, koji je položen uz objekt do suhozida, iznosi 5,70 m,

- da je na očevidu na licu mjesta također utvrđeno kako u odnosu na drveni telefonski stup koji je sajlama privezan za ostatak betonskog bloka kod prolaza uz nekretninu tuženika, ostali drveni stupovi ispred i iznad ovoga nisu pričvršćeni za nikakve potporne stupove,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka mjernika PH dipl.ing.geod. od 9. lipnja 2022. proizlazi kako su na skici mjesta očevida prikazane čest. zem. [katastarska čestica] s prikazanim putem definiranim točkama F-D-A-B-C-E do dijela čest. zem. [katastarska čestica] na kojoj je smještena drvena šupa te dio čest. zem. [katastarska čestica] i dio čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], s prikazanim betonskim zidom i suhozidom, drvenim telefonskim stupom, betonskim elektrostupom, betonskim stupom, te otvorom za ulaz na dio čest. zem. [katastarska čestica] te stablima bajama, da su na mjestu točke A i B drvena vrata, da je širina prolaza 2,90 m, širina između suhozida na mjestu položenog pijeska od 1,00 m, širina između dva stabla pored ulaza uz suhozid od 4,10 m,

- da iz dopune nalaza i mišljenja vještaka mjernika PH dipl.ing.geod. od 13. listopada 2022. proizlazi kako je betonski stup položen sjeverno od drvenog telekomunikacijskog stupa zapravo betonski nosač stupa, a ne betonski električni stup, da je mjerenje udaljenosti između stabala bajama izvršeno od sredine debla bajama te kako na pitanje visine i širine osobnih i teretnih vozila te provoza istih između navedenih stabala bajama je potrebno upit dati vještaku prometne struke.

9.Činjenična i pravna utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud. 10.Neosnovani su žalbeni navodi tuženika kako tužitelj do zaključenja glavne rasprave nije dokazao svoje tvrdnje o ispunjenju pretpostavki za ukidanje predmetnog prava služnosti.

11.Prema odredbi 242. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 96/17- dalje: ZV) izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijeti će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana.

12.Prilikom donošenja odluke u pogledu zahtjeva za ukidanje služnosti puta prvostupanjski sud mora pažljivo cijeniti sve okolnosti slučaja a napose korisnost takve služnosti, kao i način njezinog izvršavanja imajući pri tome u vidu da se služnost mora izvršavati obzirno vodeći pri tome računa o ograničavanju vlasničkopravnih ovlaštenja na poslužnoj nekretnini.

13.Ukoliko bi se ustanovilo da predmetna služnost nepotrebno opterećuje poslužnu nekretninu imajući uvidu koristi i štete svih zainteresiranih strana, takva služnost više ne ispunjava svoju svrhu te su ispunjeni uvjeti za njezino ukidanje.

14.Upravo je u ovom sporu sud prvog stupnja savjesnom i brižljivom ocjenom svih okolnosti konkretnog slučaja utvrdio da je predmetna služnost izgubila razumnu svrhu jer tuženik kao vlasnik povlasnog dobra ima s istočne strane nekretnine direktan pristup na istu s javnog dobra te postoji mogućnost da tuženik uredi prikladan prolaz na svoju nekretninu s javnog puta za prolaz pješice i provoz vozila uz određene preinake te kako je šteta koja se čini vlasniku poslužne nekretnine veća od koristi za povlasnu nekretninu, slijedom čega je pravilno primijenjeno materijalno pravo sadržano u odredbi čl. 242. st. 1. i 2. ZV.

15.Naime, s istočne strane nekretnine tuženika se nalazi suhozid i na njemu otvor širine oko jedan metar koji je tuženik sam zasipao pijeskom, pa proširenjem otvora na tom suhozidu može, uz minimalna ulaganja i trud, omogućiti pristup na svoju nekretninu, ne opterećujući nekretninu tužitelja.

16.Vještak geodetske struke je na očevidu na licu mjesta utvrdio kako je udaljenost između prvog i drugog stabla bajama na istočnom dijelu nekretnine gdje se nalazi otvor u suhozidu zatrpan pijeskom 4,10 metara, a da je udaljenost između drugog i trećeg stabla bajama 12,30 metara. Budući je prolaz koji sada koristi tuženik preko nekretnine tužitelja označen na skici vještaka (list 44 spisa) 2,90 metra i da je tuženiku bio dovoljan za provoz osobnim i teretnim vozilima, to je i prostor između stabala bajama na istočnoj strani dovoljan za istu svrhu. Dakle, ono što je potrebno je proširiti otvor na suhozidu na istočnom dijelu nekretnine tuženika koja upire na javno dobro, bilo na mjestu između prvog i drugog bajama gdje je širina 4,10 metra i gdje već postoji otvor u suhozidu širine oko 1 metar ili na mjestu između drugog i trećeg bajama, između kojih je širina 12,30 metara.

Osim navedenog, očevidom na licu mjesta je utvrđeno kako je udaljenost od betonskog platoa od kuće tuženika do suhozida 5,70 metara, koja udaljenost je također dovoljna za provoz, slijedom čega, po stavu ovog suda nije od odlučnog utjecaja okolnost da je vještak geodedske struke u svojoj dopuni nalaza i mišljenja izjavio kako bi se o eventualnim preprekama za provoz trebao izjasniti prometni vještak, i to iz razloga jer je tuženik u mogućnosti otvorom na suhozidu osigurati pristup na svoju nekretninu na bilo kojem dijelu, duž čitave istočne strane svoje nekretnine.

Upravo iz prethodno iznesenih razloga tuženik neosnovano navodi kako bi bio primoran, osim proširenja otvora na suhozidu, rušiti i dva stabla bajama, rušiti šupu te tražiti suglasnost Hrvatskog telekoma i Elektre zbog premiještanja stupova.

Ovaj sud također ocjenjuje neosnovanim žalbene navode tuženika o načinu mjerenja udaljenosti između pojedinih stabala jer je mjerenje udaljenosti vršeno od sredine stabla. Navedeno iz razloga jer je iz priloženih fotografija u spisu predmeta vidljivo kako ta stabla nisu takvog promjera da bi utjecalo na mogućnost provoza između njih.

17.Nadalje, žalitelj u većem dijelu svoje žalbe ukazuje na utvrđenja u ranije provedenom i pravomoćno dovršenom parničnom postupku poslovni broj P- 666/2015, koji je vođen radi utvrđenja postojanja stvarne služnosti pravca za koji se u predmetnom sporu traži ukidanje služnosti.

18.Neosnovani su žalbeni navodi tuženika da se radi o presuđenoj stvari, budući je u tom ranijem postupku raspravljano, u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva samo o utvrđenju postojanja služnosti, a ne i o razlozima za njedovo ukidanje, što je predmet ovog spora. Stoga ne postoji objektivni identitet spora, niti se radi o presuđenoj stvari.

19.Također, obzirom na iznesene žalbene navode o neravnoj konfiguraciji terena s istočne strane nekretnine tuženika koja onemogućava prolaz i provoz tim dijelom, valja kazati kako navedena činjenica ne proizlazi iz utvrđenja suda na licu mjesta niti je tuženik na nju ukazivao tada.

20.Za predmet spora je potpuno irelevantno koliko je tužitelj platio sporni prostor koji predstavlja služni put. Ono što je relevantno je činjenica da nekretnina tuženika s istočne strane upire na javno dobro i da tuženik ima mogućnost pristupa s te javne površine, pa nema razumne svrhe da tužitelj kao vlasnik poslužne nekretnine trpi prolazak tuženika na njegovu povlasnu nekretninu preko nekretnine tužitelja, kao do sada.

21.Odluka o troškovima parničnog postupka je pravilna i zakonita kako u osnovi, tako i u visini. Tuženik odluku o troškovima parničnog postupka niti ne osporava određenim žalbenim razlozima, već samo posljedično, obzirom na pobijanje odluke o glavnom zahtjevu.

22.Iz prethodno opisanih razloga je valjalo na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ove presude.

23.Odluka u t. II izreke ove presude se temelji na odredbi čl. 166. st. 1. ZPP. Budući tuženik nije uspio sa žalbom, odbijen je njegov zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan (čl. 154. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 26. rujna 2023.

Predsjednica vijeća

Gordana Bošković Majerović