Broj: Ppž-1597/2023

Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća, Goranke Ratković i Anđe Ćorluka članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. T. M., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Vrbovsko, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama od 15. prosinca 2022., broj: 65. Pp J-447/2020-6, u sjednici Vijeća održanoj 26. rujna 2023.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Vrbovsko, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama od 15. prosinca 2022., broj: 65. Pp J-447/2020-6 na temelju čl. 182. st. 1. t. 1. (pravilno 182. t. 1.) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18,) okr. T. M. oslobođen je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava primorsko-goranska, Policijska postaja Vrbovsko, pravodobno je podnio žalbu zbog bitne povrede prekršajnog postupka i pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu odluku.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te utvrdio da osnovno tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

5. Žalbom se ističe da je tužitelj sasvim jasno činjenično opisao djelo prekršaja na način opisan u optužnom prijedlogu.

6. Naime, okr. T. M. se, prema činjeničnom opisu radnji u optužbi, stavlja na teret da bi počinio psihičko nasilje.

Odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji pa je tako u t. 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nedvojbeno proizlazi da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost pa je, prema tome, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje.

7. Prema obrazloženja pobijane presude prvostupanjski sud smatra da se u činjeničnom opisu prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret ne navodi da bi ponašanje okrivljenika kod njegove izvanbračne supruge prouzročilo bilo koju zakonom propisanu posljedicu, povredu dostojanstva ili uznemirenost, pa u činjeničnom opisu prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret.

8. Međutim, riječi „prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost“ zakonski su izričaj psihičkog nasilja iz čl. 10. t. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te ih nije potrebno navoditi ako iz činjeničnog opisa radnji žrtve proizlazi da je postupanje okrivljenika bilo upravo takvo da iz radnji žrtve proizlazi da je kod nje prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. U konkretnom slučaju u činjeničnom opisa prekršaja navodi se da je žrtva zbog postupanja okrivljenika „uslijed izazvanog straha za sebe, istrčala i pobjegla iz kuće u pidžami“. Iz ovakvog činjeničnog opisa djela jasno proizlazi da je postupanje okrivljenika kod njegove izvanbračne supruge prouzročilo, u najmanju ruku, uznemirenost.

9. Slijedom navedenog, pravilno navodi tužitelj da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda djelo za koje se okr. T. M. optužuje i za koje se protiv njega vodi ovaj prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj.

10. Iz navedenih razloga trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu koji će iznova provesti do sada provedene dokaze, neposredno ispitati svjedoke i po potrebi provesti i druge dokaze čija nužnost izvođenja se ukazuje potrebnim te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti, cijeneći pritom primjedbe dane u ovoj odluci.

11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 26. rujna 2023.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v. r.

Gordana  Korotaj,  v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, oštećenicu i tužitelja.