Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

              Poslovni broj: Kž-23/2021

 

 

             

Republika Hrvatska

      Županijski sud u Dubrovniku

                  Dubrovnik                                                                                                 

            Poslovni broj: Kž-23/2021

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikše Lučića, kao predsjednika vijeća, Domagoja Raguža i Pera Miloglava, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ane Surjan kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika J. K., zbog kaznenog djela iz članka 179.a i 117.st.2. u vezi sa st.1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu i optuženika, podnesenih protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, pod brojem 62K-81/2020 od 29. listopada 2020., u sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2024.

 

r i j e š i o     j e

 

    Prihvaća se žalba državnog odvjetnika i djelomično se prihvaća žalba optuženog, te se ukida presuda prvostupanjskog suda i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda optuženi J. K. je na temelju članka 453. točka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 145/13, 70/17 126/19 – dalje u tekstu ZKP/08) oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11, dok je optuženi J. K. osuđen za kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, te temeljem članka 56. KZ/11 izrečena uvjetna osuda na rok kušnje od 2 (dvije) godine.

 

2. Na temelju članka 54. KZ/11 odlučeno je da će se optuženom u slučaju opoziva  uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme lišenja slobode od 23. listopada 2019. do 24. listopada 2019. Na temelju članka 148. stavak 1. i 2. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 6. i 8. ZKP/08 naloženo je okrivljeniku u roku 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti presude podmiriti troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu 600,00 kuna, te ½ troškova kaznenog postupka koji se sastoje od nagrade i nužnih izdataka opunomoćenika oštećenika, čija će visina biti utvrđena posebnim rješenjem kada se ti podaci pribave.

 

3. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu, u odnosu na oslobađajući dio presude pobijajući je zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da je sud na temelju utvrđenih činjenica izveo nepravilne zaključke o postojanju kaznene odgovornosti okrivljenika, uz prijedlog da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje.

 

4. Optuženi J. K., putem branitelja D. L., odvjetnika iz Z. je podnio žalbu na osuđujući dio presude zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te predlaže prihvatiti žalbu, preinačiti prvostupanjsku presudu i osloboditi okrivljenika u cijelosti, podredno, ukinuti presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

5. Odgovor na žalbu je podnesen od strane oštećene M. K., putem opunomoćenika B. Š., odvjetnika iz Z..

 

6. Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08., spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku na dužno razgledavanje.

 

7. Postupajući povodom žalbe i ispitujući pobijanu presudu prvostupanjskog suda po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 476. stavak 1. ZKP/08, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona, na koje ukazuje žalba optuženika, kao što nije počinjenja niti bilo koja druga bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP/08.   

 

8. Međutim, osnovana je žalba optuženika i državnog odvjetnika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog stanja.

 

9. Prvostupanjski sud u presudi navodi da je sporno, odnosno da je postupku trebalo utvrditi je li okrivljeni oštećenoj govorio da je nesposobna, lijena, govno, đubre, da ju je trebalo ubiti čim se rodila, te da je okrivljeni dva puta udario oštećenu šakom u lice, potezao za ruke, naguravao i izgurao iz kuće. Međutim u obrazloženju oslobađajućeg dijela presude sud navodi da prihvaća iskaz oštećenice gdje opisuje suživot s okrivljenikom u dijelovima koji nije prihvatljiv u bračnim odnosima. Nadalje,  prvostupanjski sud navodi da oštećenica nakon udarca kojim je prouzročena ozljeda ostaje u zajedničkom kućanstvu s okrivljenikom, organizira dječji rođendan, odlazi na utrku, nakon podnošenja kaznene prijave odbija smještaj u sigurnu kuću, vraća se kući i s okrivljenikom dočekuje policiju, te nastavlja živjeti u toj kući, nakon što je okrivljeniku određena mjera opreza udaljenja iz doma, te uzevši u obzir da oštećena nije materijalno ili na drugi način ovisna o okrivljenom, jer je zaposlena, vlasnica dva stana, koje okolnosti, odnosno postupanje oštećene nije niti životno, niti logično i ne predstavljaju očekivano postupanje žrtve obiteljskog nasilja.

 

11. Analizirajući iskaz oštećene i ovaj sud primjećuje da ponašanje oštećene nije uobičajeno, odnosno očekivano ponašanje žrtve obiteljskog nasilja.

 

12. Tako oštećena M. K. u svom iskazu od navodi kako ju je suprug prvi puta udario šakom u lice od čega je imala crvenilo i masnicu na licu, pa drugi udarac je bio u vrijeme U. ., zatim da je tijekom ... godine imala masnice na rukama, te potom da ju je okrivljeni u udario u natkoljenicu, te da se nakon zadnjeg udarca počela bojati i onda je odlučila nakon 10-tak dana sve prijaviti, što je također neuobičajeno ponašanje. Za očekivati je da će oštećena osjećati strah nakon prvih udaraca, tijekom godine i to šakom u glavu, a ne tek nakon zadnjeg udarca u natkoljenicu.

 

13. Isto tako, oštećena navodi da su i prije zadnjeg udarca suprug i ona komunicirali koliko je to bilo nužno, odnosno prilikom organiziranja rođendana su komunicirali koliko je to bilo nužno, da bi oštećena u takvoj situaciji nužne komunikacije i nakon zaprimljenog udarca u natkoljenicu, od kojeg se počela bojati, iz Š. optuženom putem W.-a slala poruke sadržaja "život…, super ekipa…., predobro" i fotografije sa svojim društvom, što opet predstavlja neuobičajeno ponašanje žrtve, ako se uzme u obzir da je, kako oštećena navodi komunikacija sa suprugom svedena na nužnu i da se boji supruga. 

 

14. Uzevši u obzir navedeno, postoji proturječnost u vrednovanju iskaza oštećene, jer prvostupanjski sud navodi da prihvaća iskaz oštećenice gdje opisuje suživot s okrivljenikom u dijelovima koji nije prihvatljiv u bračnim odnosima, a potom iznosi  primjere postupanja oštećene koja nisu, kako se u presude obrazlaže niti životna, niti logična i očekivana postupanja žrtve obiteljskog nasilja.

 

15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano, te će na sljedećoj raspravi provesti dokazni postupak na način da će ponovno ispitati majku oštećene Š. Z. ili oca oštećene, na okolnosti o tome što je govorila oštećena o njezinom odnosu sa optuženikom, jer je oštećena izjavila da je o svom odnosu sa suprugom govorila majci i ocu, a majka oštećene iskazuje da joj je kćer govorila da je suprug vrijeđa i zna udariti, ali ne navodi jeli joj kćer pričala kako ju je suprug vrijeđao, kako ju je udario, zatim da je u vidjela kćer sa masnicom, ali ne navodi zna li odakle kćeri masnica, jeli ranije vidjela masnice na oštećenoj, ako je vidjela ranije masnice, zašto je izjavila da tome nije posvećivala osobitu pažnju.

 

16. U ponovljenom postupku, sud će pregledati i pročitat poruke koje je putem W.-a oštećena poslala optuženom, te pažljivije analizirati iskaz oštećene, te ako sud utvrdi da postupanje oštećene nije niti životno, niti logično i ne predstavlja očekivano postupanje žrtve obiteljskog nasilja, obrazložiti zašto i pored navedenog iskaz oštećene smatra istinitim.

 

17. Zatim, prvostupanjski sud će putem sudskog vještaka utvrditi, radi li se o tjelesnoj ozljedi u sudsko-medicinskom smislu, te ako utvrdi postojanje ozljede, dati razloge zašto iskaz oštećene smatra vjerodostojnim u pogledu nastanka tjelesne ozljede

 

18. Oslonom na gore naveden razloge riješeno je kao u izreci na temelju odredbe članka 483. stavak 1. ZKP/08.

 

U Dubrovniku 5. veljače 2024.

 

                                                                                                                              Predsjednik vijeća:

 

                                                                                                                              Nikša Lučić, v. r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu