REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 2440/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Stečajna masa iza dužnika KROVNE KONSTRUKCIJE d.o.o. u stečaju, Zagreb, Ulica grada Vukovara 284, OIB: 99904602055, protiv tuženika Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, kojeg zastupa punomoćnik Zoran Galić, odvjetnik u Zagrebu, Selska cesta 90/B, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 2101/2022-3 od 14. veljače 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1584/2021-18 od 30. ožujka 2022. u toč. 1., 2. i 4. izreke, u sjednici održanoj 20. rujna 2023.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbija se.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2101/2022-3 od 14. veljače 2023., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1584/2021-18 od 30. ožujka 2022. u toč. 1., 2. i 4. izreke radi pravnih pitanja koja glase:

"1) Može li jedan od članova zajednice ponuditelja, a koja je sudjelovala u postupku javne nabave, samostalno podnijeti tužbu radi naknade štete?

2) Može li tuženik biti odgovoran za štetu koju trpi tužitelj, ukoliko je do raskida ugovora došlo bez njegove krivnje, odnosno zbog razloga koje tuženik ni na koji način nije mogao predvidjeti niti utjecati na isti?

3) Može li se građevinskim vještačenjem utvrditi izmakla dobit koju bi tužitelj ostvario da je došlo do ispunjenja ugovora?

4) Na kome je teret dokaza pravne osnove i visine tužbenog zahtjeva, tužitelju ili tuženiku?"

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da se pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije ne mogu smatrati pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, riječ je o pitanjima kojima se u bitnom još jednom izražava nezadovoljstvo pobijanom presudom i kojima nedostaje element univerzalnosti, da bi se radilo o pitanjima koja udovoljavaju kriteriju iz čl. 385.a st. 1. ZPP.

3. Međutim, sve kada bi i bila riječ o pravnim pitanjima iz čl. 385.a st. 1. ZPP, treba reći, da u odnosu na prvo pitanje naznačeno u prijedlogu, praksa na koju se poziva tuženik ne koincidira sa stanjem u ovom predmetu, pa su utoliko izostali razlozi važnosti (čl. 387. st. 2. ZPP). U drugom pitanju tuženik polazi od proizvoljnih tvrdnji, suprotnih stanju spisa "da je do raskida ugovora došlo bez njegove krivnje, .. .", dok odgovor na treće i četvrto pitanje ovisi o konkretnim i specifičnim činjeničnim okolnostima svakog pojedinog slučaja, uz napomenu da iz odredbe čl. 186. st. 3. ZPP jasno proizlazi da u dijelu kojim se pita "na kome je teret dokaza pravne osnove", u svakom slučaju, nije riječ o pravnom pitanju.

4. Zbog svega navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, valjalo je odbiti prijedlog za dopuštenje revizije i riješiti kao u izreci.

Zagreb, 20. rujna 2023.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina