REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Gž 17/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. s. H. c., Z., OIB …, zastupanog po punomoćnici D. M. P., odvjetnici u Odvjetničkom društvu P. i p. d.o.o., Z., protiv prvotuženika I. o. p. i. p. r. u N. o. H. c. d.o.o. Z., zastupanog po punomoćnici T. C. G., odvjetnici u Odvjetničkom društvu C. G. & E. d.o.o. Z. i drugotuženika H. c. d.o.o. Z., , OIB …, uz sudjelovanje umješača na strani prvotuženika, L. R. iz Z., OIB …, radi poništenja izbora predstavnika radnika u N. o. H. c. d.o.o., odlučujući o žalbama prvotuženika i umješača protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 14/2023-14 od 31. srpnja 2023., u sjednici održanoj 20. rujna 2023.

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o  j e:

Odbijaju se žalbe prvotuženika Izbornog odbora za provođenje izbora za predstavnika radnika u N. o. H. c. d.o.o. Z. i umješača na strani prvotuženika L. R. te se potvrđuju presuda i rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj P-14/2023- 14 od 31. srpnja 2023.

Obrazloženje

1.1. Županijski sud u Zagrebu je pobijanom presudom poslovni broj P-14/2023-14 od 31. srpnja 2023., prihvatio tužbeni zahtjev i poništio izbore za predstavnika radnika u N. o. društva H. c. d.o.o. Z., održane 21. studenoga 2022., s konačnim rezultatima izbora utvrđenima u tuženikovu Zapisniku o konačnim rezultatima izbora za predstavnika radnika u Nadzornom odboru poslodavca od 24. studenoga 2022., te naložio tuženicima da tužitelju naknade parnične troškove u iznosu od 1.075,23 Eur/8.347,68 kn s pripadajućim zateznim kamatama.

1.2. Ujedno je rješenjem prvostupanjskog suda određena privremena mjera do pravomoćnog okončanja postupka radi osiguranja nenovčane tražbine – prava radnika na izbor predstavnika radnika u Nadzornom odboru poslodavca u zakonito provedenom postupku - tako da je zabranjeno prvoprotivniku osiguranja da od poslodavca H. c. d.o.o. Z., na direktan način ili indirektan putem trećih osoba, zahtijeva provedbu imenovanja L. R. za predstavnika radnika u Nadzornom odboru Poslodavca, a drugoprotivniku osiguranja da u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu prijavi i provede upis L. R. za predstavnika radnika u nadzornom odboru, kao i da omogući sudjelovanje L. R. u radu Nadzornog odbora, sve pod prijetnjom novčane kazne.

2. Protiv navedene presude i rješenje prvotuženik (dalje: tuženik) je pravodobno podnio žalbu iz žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP). Predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev, kao i prijedlog za izdavanje privremene mjere. Traži naknadu troškova žalbe.

3. Umješač na strani prvotuženika L. R. (dalje: umješač) također pobija žalbom navedenu presudu i rješenje iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. ZPP. Predlaže pobijane odluke preinačiti u skladu s navodima žalbe.

4. U odgovorima na žalbe prvotuženika i umješača tužitelj poriče navode žalbi, ističući da žalbeni navodi ne dovode u pitanje pravnu valjanost pobijane presude i rješenja. Predlaže žalbe odbiti kao neosnovane.

5. Žalbe prvotuženika i umješača nisu osnovane.

6. Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja, ispitao je pobijanu presudu i rješenje u smislu odredbe čl. 365. st. 1. i 2. ZPP, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP te na pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Predmet spora je zahtjev za poništavanjem izbora za predstavnika radnika u Nadzornom odboru poslodavca, koji su održani 21. studenoga 2022.

8. Odredbom čl. 164. st. 1. Zakon o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR) propisano je da u trgovačkom društvu ili zadruzi, u kojima se u skladu s posebnim propisom utemeljuje organ koji nadzire vođenje poslova (nadzorni odbor, upravni odbor, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) te u javnoj ustanovi, jedan član organa društva ili zadruge koji nadzire vođenje poslova, odnosno jedan član organa javne ustanove (upravno vijeće, odnosno drugo odgovarajuće tijelo) mora biti predstavnik radnika. Predstavnika radnika imenuje i opoziva radničko vijeće, a ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, predstavnika radnika, između radnika zaposlenih kod poslodavca, biraju i opozivaju radnici na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, u postupku propisanim ZR za izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana (čl. 164. st. 2. i 3. ZR).

9. U konkretnom slučaju sporna je zakonitost i pravilnost provedenih izbora za predstavnika radnika u Nadzornom odboru poslodavca H. c. d.o.o.

10. Za odluku o tužbenom zahtjevu relevantna je i odredba čl. 162. st. 1. ZR kojom je određeno da Radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za radničko vijeće, mogu u roku od devedeset dana od dana objave konačnih rezultata izbora, od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveze iz ZR o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore.

11. Prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev polazeći od nespornih činjenica da je Nezavisni cestarski sindikat (NCS) predložio imenovanje novog predstavnika radnika u Nadzorni odbor, da je na izborima provedenim 6. lipnja 2022. za predstavnika ranika u Nadzornom odboru drugotuženika izabran umješač L. R., da je na rezultate tog izbora Izbornom odboru prispjelo više prigovora na postupak glasovanja, da je NCS zatražio od Poslodavca da osigura uvjete za provođenje izbora putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, da je drugotuženik odbio navedeni zahtjev NCS, da je Izborni odbor odlučio da se provedu novi izbori za predstavnika radnika u Nadzorni odbor poslodavca putem elektroničke pošte, da je NCS organizirao provođenje izbora putem informacijsko-komunikacijske tehnologije što je I. tuženik prihvatio, te da je na tako provedenim izborima 21. studenoga 2022. za predstavnika radnika u Nadzornom odboru poslodavca izabran L. R..

12.1. Prvostupanjski je sud zaključio da je u tom izbornom postupku došlo do teške povrede obveze iz ZR o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora.

12.2. Prije svega, ističe da nisu bile ispunjene pretpostavke da se ponovljeni izbori provedu putem informacijsko komunikacijske tehnologije propisane čl. 15. st. 2. Pravilnika o postupku izbora za radničko vijeće („Narodne novine“, broj 3/16, 52/17 i 138/20 - dalje: Pravilnik) u vezi s čl. 24.c Pravilnika. Naime, odredbom čl. 15. st. 1. Pravilnika propisano je da je glasovanje za izbor radničkog vijeća je neposredno i tajno, a glasuje se na mjestu odnosno mjestima održavanja izbora, dok iznimno, ako je kod poslodavca omogućeno elektroničko glasovanje koje osigurava neposrednost i tajnost glasovanja, izborni odbor može odlučiti da se izbori provedu elektroničkim putem umjesto na mjestu održavanja izbora, te odrediti način takvog glasovanja (čl. 15. st. 2. Pravilnika), a odredbom čl. 24.c je propisano provođenje postupaka izbora putem informacijsko-komunikacijske tehnologije radi omogućavanja sudjelovanja radnika u postupcima izbora radničkog vijeća propisanim ZR i Pravilnikom, u okolnostima koje sprječavaju radnike da izravno sudjeluju u cijelom ili u nekom od dijelova propisanog postupka zbog više sile (elementarna nepogoda, epidemija i sl.) i drugih objektivnih ili osobnih stanja.

12.3. Nadalje, u obrazloženju pobijane presude ističe se da navedeni razlozi za pristupanje elektroničkom glasovanju u konkretnom slučaju (organizacija rada kod poslodavca i epidemija) nisu bili opravdani. Navodi da organizacija rada u više ispostava ne predstavlja okolnost koja bi sprječavala radnike da izravno sudjeluju u postupku izbora neposrednim i tajnim glasanjem na mjestu odnosno mjestima održavanja izbora (čl. 15. st. 1. Pravilnika) jer niti iz tvrdnji stranka niti iz rezultata dokaznog postupka ne proizlazi da nije bilo moguće provesti glasovanje u svakoj pojedinoj ispostavi drugotuženika. U odnosu na navode da su u vrijeme donošenja sporne odluke bila proglašena epidemija i bile na snazi epidemiološke mjere, ističe da iz Odluke o izmjeni Odluke o nužnoj epidemiološkoj mjeri korištenja medicinskih maski ili maski za lice od 28. listopada 2022. proizlazi da je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom odredio nužnu epidemiološku mjeru i preporuku korištenja medicinskih maski ili maski za lice do 30. studenoga 2022., pa okolnost što je u vrijeme provođenja spornih izbora bila na snazi mjera i preporuka nošenja zaštitnih maski, ne predstavlja takvu okolnost koja bi sprječavala radnike da izravno sudjeluju u cijelom ili u nekom od dijelova propisanog postupka zbog više sile, jer se neposredno i tajno glasovanje na mjestu održavanja izbora može provesti uz obvezu nošenja zaštitnih maski.

12.4. Prvostupanjski sud posebno u obrazloženju presude apostrofira da je NCS nakon izbora koji su održani 6. lipnja 2022., podnio 14. rujna 2022. poslodavcu Zahtjev za osiguranjem uvjeta za provođenje izbora putem informacijsko- komunikacijske tehnologije, na koji Zahtjev je poslodavac negativno odgovorio (dopis od 21. rujna 2022.), međutim ne čekajući odgovor, Izborni odbor na šestoj sjednici održanoj 18. listopada 2022., donio naprijed citirane odluke o izmjenama Odluke o provođenju izbora za predstavnika radnika u Nadzornom odboru. Međutim, poslodavac je dopisom od 4. studenoga 2022. upozorio Izborni odbor da nije dopustio korištenje vlastite infrastrukture za održavanje izbora za predstavnika radnika u Nadzornom odboru poslodavca putem informacijsko-komunikacijske tehnologije (službenih adresa elektroničke pošte i sl.), a što je objavljeno i na oglasnoj ploči Društva. Stoga, prvostupanjski sud ističe da je neposredno zainteresirana jedna strana - NCS, tek formalno po Izbornom odboru u kojem ima većinu, organizirala i provela izbore po pravilima koji nisu javno i jasno objavljeni. Naime, poslodavac „nije dopustio korištenje vlastite infrastrukture“, pa je iz dokaznog postupka potpuno nejasno na koji način bi sudionik izbora imao osiguranu neposrednost i tajnost glasovanja i kako bi rezultati izbora bili transparentni i jasno provjerljivi. Kao dodatni argument toj ocjeni, upućuje da je na dopis T. M., odgovorio I. H., 22. studenoga 2022. u ime „IDE3 d.o.o.“ navodeći: „Svaki Vaš upit je proslijeđen organizatoru izbora i naručitelju usluge koju smo pružili: Nezavisni cestarski sindikat, Z.“ s naznakom: „Molba da sva pitanja uputite organizatoru izbora – jer mi smo samo alat (platforma) kojima je tražena usluga izvršena.“ Iz svega navedenog je prvostupanjski sud zaključio da se provedeni izbori i dobiveni rezultati glasovanja uopće ne mogu prekontrolirati, budući sindikat čiji kandidat sudjeluje u izborima, suštinski organizira i provodi te izbore na način koji nije propisan, a izborni odbor prihvaća nekritički te rezultate.

12.5. Konačno, prvostupanjski sud utvrđuje da izborni odbor nije postupio po odredbi čl. 18. st. 2. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća, budući nije objavio zapisnik o prethodnim rezultatima izbora na koji način nije omogućio kandidatima postupanje u smislu st. 1. toč. 8. toga čl. 18. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća. Iz Zapisnika o konačnim rezultatima izbora za predstavnika radnika u Nadzornom odboru poslodavca od 24. studenoga 2022. je jasno razvidno da je „glasovanje valjano jer je glasovalo 36,46% radnika, što čini više od jedne trećine radnika s biračkim pravom“, da je u „popisu birača upisano 469 radnika poslodavca“, da je „za glasovanje putem informacijsko-komunikacijske tehnologije pripremljeno 469 glasačkih listića“, da je „glasovanju pristupio 171 radnik s pravom glasa“ od čega je bilo „171 važećih glasačkih listića, nije upotrijebljeno 298 glasačkih listića, a da nije bilo nevažećih glasačkih listića“. Kako na izbore nije izašlo 298 radnika, a razlozi tome nisu utvrđeni, dok da je navedeni broj radnika glasovao to bi sigurno utjecalo na rezultat izbora za predstavnika radnika u Nadzornom odboru poslodavca. To stoga što je na prije održanim izborima od 6. lipnja 2022. neposredno na biračkom mjestu glasovalo 178 radnika, a 92 radnika putem pošte, što znači da su na te izbore izašla i glasovala 270 radnika (dakle, značajno veći broj radnika). Dakle, prvostupanjski sud je iz svega navedenog zaključio da izbori nisu bili niti pravilno, a niti transparentno provedeni, budući da je I. tuženik propustio provesti izbore po unaprijed poznatim i provjerljivim izbornim pravilima prema kojima bi bili provjerljivi i izborni rezultati, pa navedena teška povreda, kao takva, uvijek utječe na rezultate izbora.

13. Ispitujući pobijanu presudu ovaj sud ocjenjuje da pobijana presuda nije opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbama ukazuju žalitelji (čije žalbe imaju u suštini podudarne razloge) budući da ista sadrži jasne razloge u pogledu ocjene težine utvrđene povrede – odluke prvotuženika o provođenju izbora elektroničkim glasovanjem i njezinim provođenjem koju je utvrdio prvostupanjski sud, a posebice njenog utjecaja na rezultat izbora, zbog čega se pravilnost odluke prvostupanjskog suda, suprotno navodima žalbe, u cijelosti može ispitati.

14. Naime, prvostupanjski je sud opsežno ukazao na sve uočene nedostatke izbornog procesa, a koji u svojoj ukupnosti ostavljaju mjesta ozbiljnoj sumnji da je ponovljeni izborni postupak određen i proveden (elektroničkim putem organiziranim, ne preko poslodavca, već preko treće osobe, koja nije angažirana od Izbornog odbora, već od sindikata koji ističe kandidata na izborima) proizvoljno i nedovoljno transparentno, zbog čega se ne može provjeriti ni točnost podataka o izlaznosti birača ni izborni rezultat, a kraj činjenice da od 469 radnika tuženika elektroničkim putem glasovao tek 171 radnik (što je i značajno manja izlaznost od ranije provedenih neposrednih izbora). Stoga je na temelju navedenog prvostupanjski sud izveo jasan zaključak da to predstavlja tešku povredu obveza iz ZR u provođenju izbornog postupka koja uvijek utječe na rezultat izbora.

15. Žalbeni navodi koji dovode u pitanje činjenična utvrđenja vezana uz provedene izbore nisu osnovani, s obzirom na to da je sud na temelju svih provedenih dokaza u tijeku postupka, pa i na temelju uvida u dokumentaciju (e-mail korespondenciju), utvrdio sve relevantne činjenice i za sva ta utvrđenja dao valjane i jasne razloge.

16. Žalitelji nadalje u žalbama ističu da su, protivno zaključku suda prvog stupnja, bili ispunjeni uvjeti za održavanje izbora putem informacijsko-komunikacijske tehnologije zbog teškoća u organizaciji izbora uslijed specifične organizacija rada kod poslodavca te uslijed javnog proglašenja epidemije bolesti COVID-19 i s tim povezane činjenice da je u trenutku provođenja izbora bila na snazi odluka nadležnog tijela o tome (koja je bila na snazi od 11. ožujka 2020. sve do 11. svibnja 2023). Međutim, kako je navedena organizacija rada kod poslodavca, kao i odluka bila na snazi i u vrijeme provođenja ranijih, neposrednih izbora, a Izborni odbor se nije odlučio te ranije izbore provesti elektroničkim putem, niti su ti raniji izbori zbog toga bili ponovljeni, dok kretanje broja oboljelih (i/ili izoliranih osoba) u pojedinom trenutku održavanja izbora nije bila unaprijed predvidljivo, to navodi žalitelja da je određivanje provođenja ponovljenih izbora elektroničkim putem, u situaciji kada nisu bile na snazi mjere zabrane kretanja ili zadržavanja osoba, iz navedenih razloga nije prihvatljivo. Tim više što je takvo provođenje izbora predviđeno tek kao iznimka od neposrednih i tajnih iznimka i valja ju restriktivno tumačiti. Napominje se i da je izlaznost na prethodne neposredne izbore bila i veća. Stoga nema mjesta zaključku da su bili ispunjeni svi propisani uvjeti iz čl. 15. i čl. 24.c Pravilnika, a kako je to obrazložio i prvostupanjski sud.

17. Nadalje, žalitelji prigovaraju da se prvostupanjski sud poziva na sadržaj korespondencije s provoditeljem izbora koja upućuje na to da je na izborni postupak bilo primjedaba i da je provoditelj izbora upućivao iste na organizatora izbora i to na NCS. Ovaj sud smatra da, u situaciji kada prvotuženik i ne spori da je on pronašao treću osobu – IDE3 d.o.o., da se putem platforme kojom raspolaže, provedu izbori, činjenica da njezini djelatnici uopće spominju kao organizatora izbora u bilo kojem trenutku NCS, ukazuje da je taj sindikat učestvovao u organizaciji izbora preko tog trgovačkog društva, čiji djelatnici očito raspolažu svim njegovim podacima, upućuje na opravdanost sumnje u pravilnost provedenih izbora, kada upravo kandidat tog sindikata na njima sudjeluje.

18. Na navode žalbe valja još odgovoriti da činjenica da je poziv za glasovanje upućen svim radnicima putem prijavljene elektroničke pošte ne znači samo po sebi da je svima osigurana i mogućnost glasovanja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije pa da je iz tog razloga glasovanje uspješno provedeno 21. studenoga 2022. Posebice u situaciji kada je poslodavac 4. studenoga 2022. upozorio Izborni odbor da nije dopustio korištenje vlastite infrastrukture za održavanje izbora za predstavnika radnika u Nadzornom odboru poslodavca putem informacijsko- komunikacijske tehnologije (službenih adresa elektroničke pošte i sl.), a što je objavljeno i na oglasnoj ploči Društva i time postalo poznato svim radnicima.

19. Intencija je ZR da radnici sudjeluju u izbornom postupku na neposrednim i tajnim izborima kada je god to moguće, a očito je Izborni odbor smatrao to mogućim kada je tek nekoliko mjeseci ranije proveo izbore upravo na taj način i kada je u tom izbornom procesu sudjelovalo značajno više radnika nego u predmetnim ponovljenim izborima. Prema shvaćanju ovog suda, izbori za radničko vijeće, pa tako i izbori za predstavnika radnika u Nadzornom odboru poslodavca, moraju biti otvoreni, slobodni i pošteni, bez ometanja i pritisaka, te transparentno provedeni, a sve na način koji osigurava rezultate izbora prema stvarnoj i slobodno iskazanoj volji radnika.

20. Imajući na umu sve navedeno, i prema stavu ovog suda, činjenica da je Izborni odbor odlučio provesti ponovljeni izborni postupak elektroničkim putem, a za što nisu bili ispunjene propisane pretpostavke, te da izborni postupak nije bio proveden uz sudjelovanje poslodavca na način kako je to propisano odredbom čl. 24.c Pravilnika, kao i da mogućnost korištenja izbornog prava i postupak glasovanja u cijelosti nije bio transparentan, pri čemu privremeni izborni rezultati nisu bili niti objavljeni (kako bi ih se možebitno i moglo osporavati), a sam konačni rezultat izbora je zbog sveg navedenog neprovjerljiv, ispunjene su kumulativno pretpostavke iz čl. 162. st. 1. ZR da se ponište provedeni izbori. Stoga je prilikom donošenja presude suda prvog stupnja materijalno pravo pravilno primijenjeno.

21. Slijedom iznesenog, a budući da nisu nađene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju čl. 368. st. 1. ZPP, žalbe tuženika i umješača odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

22. Prvostupanjski je sud u obrazloženju rješenja o određivanju privremene mjere istakao da je tužitelj – predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom postojanje svoje tražbine te da je tužbeni zahtjev usvojen, a kako mjera služi osiguranju tražbine koja je učinjena vjerojatnom, prijedlog je prihvaćen pozivom na odredbe čl. 246. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 - dalje: OZ), jer je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ).

23. Žalitelji ukazuju da šteta nije neznatna jer nedostatak predstavnika radnika u tijelu poslodavca – Nadzornom odboru i prijeteća mogućnost kažnjavanja poslodavca u prekršajnom postupku ne može se smatrati neznatnom štetom. Međutim, prvoprotivnik osiguranja je Izborni odbor, pa navedeni razlozi u žalbi ne utječu na pravilnost zaključka prvostupanjskog suda o tome da predloženom mjerom taj protivnik osiguranja trpi samo neznatnu štetu. Što se tiče razloga o šteti koju bi trpio drugoprotivnik osiguranja – poslodavac, niti tijekom postupka, a niti u žalbi, žalitelji niti tvrde niti dokazuju da bi poslodavcu nastupila ili prijetila kakva konkretna šteta u tom smislu, a što bi dovelo u sumnju zaključak suda prvog stupnja.

24. Stoga, kako nisu u obrazloženju pobijanog rješenja izostali razlozi o odlučnim činjenicama i moguće ga je ispitati, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

25. I odluka o troškovima postupka je pravilno zasnovana na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, a tuženik niti ne navodi u čemu bi se drugom konkretno sastojala povreda materijalnog prava prilikom donošenja odluke o troškovima.

Zagreb, 20. rujna 2023.

Predsjednik vijeća:

mr.  sc.  Dražen

Jakovina, v.r.