Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 12 Gž-2831/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, mr. sc. Iris Gović Penić, predsjednice vijeća, Sanje Joke Umićević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ines Kovačević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Luki Mrkiću, odvjetniku u Biogradu, protiv tuženice ĐŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Branimiru Zorica, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P- 1189/2022 od 28. veljače 2023. godine, ispravljene rješenjem Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P-1189/2022 od 3. ožujka 2023. godine, u sjednici vijeća 19. rujna 2023. godine,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P-1189/2022 od 28. veljače 2023. godine, ispravljena rješenjem Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P- 1189/2022 od 3. ožujka 2023. godine te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II O trošku žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da na dijelu nekretnine označenoj kao kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi [adresa], dvorište , Kuća za odmor, površine 196 m2, upisana u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na skici lica mjesta označenoj narančastom bojom i slovima A-B-C-D- E-F-A, izrađenoj od GŽ, mag. ing. geod. od dana 13. prosinca 2022. godine, kao poslužnoj nekretnini u vlasništvu tuženika, koji dio u naravi predstavlja put, postoji pravo služnosti puta odnosno prava služnosti staze i kolnika u korist svakodobnog vlasnika nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi [adresa], maslinik, površine 300 m2 upisanoj u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine koja je sada u vlasništvu tužitelja, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu stvarnog prava služnosti na svojoj nekretnini kao poslužnoj u korist povlasne nekretnine, jer će u protivnome isto zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 497,74€ / 3.750,00 kuna u roku od 15 dana."

2. Protiv te presude žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22. - dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tuženica osporava osnovanost žalbenih navoda te predlaže odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu. Traži trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da na nekretnini vlasništvo tuženice (kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi [adresa], dvorište, kuća za odmor, površine 196 m2 i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na skici lica mjesta označeno slovima A-B-C- D-E-F-A), kao poslužnoj nekretnini a koji dio u naravi predstavlja put u korist nekretnine vlasništvo tužitelja (kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi [adresa], maslenik površine 300 m2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), kao povlasne nekretnine postoji pravo služnosti te da je tuženica dužna to priznati i trpjeti uknjižbu prava služnosti na svojoj nekretnini kao poslužnoj u korist povlasne nekretnine.

6. Iz do sada provedenog postupka proizlazilo bi da je tužitelj vlasnik nekretnine-kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je maslinik površine 300 m2, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je tuženica vlasnica nekretnine-kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište, kuća za odmor površine 196 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da su naprijed navedene nekretnine, jedna vlasništvo tužitelja a druga vlasništvo tuženice susjedne, te da se predmet spora nalazi na nekretnini vlasništvo tuženice označenoj na skici mjerničkog vještaka slovima A-B-C-D-E-F-A.

7. Tužitelj tvrdi da je na predmetu spora stekao pravo služnosti puta (pravo služnosti staze i kolnika) u korist nekretnine koja je njegovo vlasništvo dosjelošću, da se nalazi u poštenom posjedu te stvarne služnosti više od 40 godine, da izvršava sadržaj prava stalne služnosti na način da prolazi preko nekretnine koja je u vlasništvu tuženice kako bi došao do nekretnine koja je u naravi javni put, da se tome nitko nije protivio (niti pravni prednici tuženice), da iz zapisnika sastavljenog 1979. godine proizlazi da je prednicima tužitelja izričito dopušteno da imaju pravu prolaza preko nekretnine u vlasništvu prednika tuženika, da je put preko povlasne nekretnine u vlasništvu tuženice za tužitelja najprikladniji a izvršavanjem iste služnosti za tuženicu ne nastaje nikakva šteta niti opterećenje zbog kojeg bi njezino protivljenje bilo opravdano te stoga smatra da je stekao pravo stvarne služnosti.

8. Prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži utvrđenje da postoji pravo služnosti puta preko dijela sporne nekretnine smatrajući da tužitelj nije dokazao navode iz svoje tužbe, da nije ostvarena bitna pretpostavka za stjecanje stvarnog prava služnosti dosjelošću a to je poštenje jer da se tuženica verbalno protivila kao vlasnica poslužnog dobra u situacijama kada bi tužitelj prolazio nekretninom koja je vlasništvo tuženice, da je tužitelj kupio parcelu do tuženičine preko koje nesmetano dolazi do svog maslinika te stoga služnost više nema razumnu svrhu, da je tužitelj kupio maslinik unatrag 20 i više godina te da su tuženica i njezina prednica (teta tuženice) svaki puta kada bi on prošao spornim dijelom njemu prigovarala zbog tog prolaska a sve to pozivom na čl. 219. st. 1. ZPP, čl. 218. st. 1. ZPP i čl. 221.a ZPP.

9. U žalbi tužitelj između ostalog navodi da se još u tužbi pozvao na zapisnik sastavljen 1979. godine kojim da je prednicima tužitelja izričito dopušteno da imaju pravo prolaza preko nekretnine u vlasništvu prednika tuženika te da prvostupanjski sud nije dao razloge u odnosu na tvrdnju tužitelja da je stekao pravo služnosti puta još 1979. godine to jest da je protekom zakonskog roka već stekao pravo služnosti dosjelošću po prednicima te i osobno.

10. Prvostupanjski sud propustio je utvrditi sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom sporu te je stoga činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

10. Naime u postupku prvostupanjski sud nije raspravio navode tužitelja da se putem svojih pravnih prednika te osobno nalazi u poštenom posjedu prava služnosti spornog dijela još od 1979. godine.

11. U tom smislu valja reći da je odredbom čl. 229. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17.- dalje: ZVDSP) propisano da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio, te valja dodati da se pravo stvarne služnosti stječe dosjelošću kada su ispunjene sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti (čl. 228. st. 1. ZVDSP) te se radi o osnivanju prava služnosti temeljem zakona te je stoga potrebno utvrditi jesu li ispunjene zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava stvarne služnosti u konkretnom slučaju.

12. Odredbom čl. 54. st. 1. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91. - dalje ZOVO) propisano je da se stvarna služnost stječe dosjelošću kada je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnost za vrijeme od 20 godine, a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio.

13. Za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću a u vrijeme važenja ZOVO-a nije se tražila savjesnost (poštenje) niti zakonitost posjeda već je bila nužna istinitost stjecanja tj. da nije stečen vi, clam ni precario te faktično ostvarivanje služnosti (posjed) kroz neprekinuto vrijeme od 20 godina s tim da se vlasnik poslužnog dobra tome nije protivio.

14. U smislu naprijed iznesenog u ponovnom postupku prvostupanjski sud će raspraviti i utvrditi je li tužitelj stekao pravo služnosti dosjelošću a u odnosu na predmet spora (označen na skici mjerničkog vještaka narančastom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-A te koji se nalazi na nekretnini kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 196 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), te u tom smislu traži li osnovano tužitelj utvrđenje da je stekao pravo služnosti puta tj. pravo služnosti staze i kolnika u korist nekretnine koje je tužitelj vlasnik (kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]).

15. Prvostupanjski sud će dakle na pouzdan i nedvojben način u ponovnom postupku raspraviti i utvrditi činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva te će tek nakon toga biti u mogućnosti, ocjenom izvedenih dokaza u skladu s čl. 8. ZPP donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom sporu.

16. Stoga je valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (čl. 370. ZPP).

17. O trošku žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom (čl. 166. st. 3. ZPP).

U Zagrebu 19. rujna 2023.

Predsjednica vijeća:

mr.sc. Iris Gović Penić