REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: 2 Us I-1361/2022-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku po sucu Berislavu Babiću, uz sudjelovanje zapisničarke Adele Franc, u upravnom sporu tužiteljice M.T. iz V. OIB: …., koju zastupa opunomoćenica M. A., odvjetnica iz V., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: …, kojeg zastupa, službena osoba A. N., radi prava iz mirovinskog osiguranja, 19. rujna 2023.

p r e s u d i o  j e

I Poništava se rješenje tuženika KLASA: UP/II-141-02/22-01/03397372490, URBROJ: 341-99-05/3-22-5448, broj spisa: 745493 od 13. listopada 2022. II Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u V., KLASA: UP/I-141-02/22-01/03397372490, URBROJ: 341-22-05/3-22-13164, broj spisa: 40920, od 16. kolovoza 2022. III Tužiteljici se priznaje pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, uzrokovanog bolešću i to počevši od 12. siječnja 2022., a kontrolni pregled potreban je za tri godine od dana utvrđivanja potpunog gubitka radne sposobnosti.

IV Nalaže se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područnom uredu u V., da u roku od 60 dana, od dana pravomoćnosti ove presude, donese posebno rješenje o pravu na invalidsku mirovinu, kojim će se odlučiti o iznosu mirovine i početku isplate mirovine, a temeljem utvrđenog potpunog gubitka radne sposobnosti zbog bolesti.

V Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove upravnog spora u iznosu od 2.536,42 EUR i to sve u roku od 60 dana, računajući od pravomoćnosti ove presude.

VI Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora, iznad iznosa određenog u točki V. izreke presude.

Obrazloženje

1. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-141-02/22-01/03397372490, URBROJ: 341-99-05/3-22-5448, broj spisa: 745493 od 13. listopada 2022. odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u V., KLASA: UP/I-141-02/22-01/03397372490, URBROJ: 341-22- 05/3-22-13164, broj spisa: 40920, od 16. kolovoza 2022.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužiteljice za priznanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

3. Tužiteljica u tužbi, u bitnom, navodi kako su osporavana rješenja nezakonita, budući nisu utemeljena na činjeničnom stanju utvrđenom u provedenom postupku. Napominje kako je predmetni upravni postupak pokrenut na temelju prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite te da je zahtjev ocjenjen neosnovanim, prvostupanjskim rješenjem, kao što je odbijena i žalba od strane tuženika i to sve s obrazloženjem da su vještaci u oba stupnja suglasni kako kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti. Ovakva stajališta ovlaštenih vještaka tužiteljica smatra suprotnim njenoj medicinskoj dokumentaciji, a sve iz razloga jer se od 2012. liječi od zloćudne bolesti vrata maternice, kada joj je učinjena histerektomija uz andeksetomiju te provedena radioterapija, kemoterapija i brahiterapija. Ujedno je tijekom 2013. operirala tvrdo nepce zbog dobroćudne tvorbe, dok je 2018. preboljela STENI inferoposteriorne lokalizacije. Na koronografiji joj je bila vidljiva opisana RCA s aneurizmom proksimalnog dijela, ispunjena trombotskom masom pa je naknadno učinjena rekoronografija gdje je opisana aneurizma do 7,5 mm sa zaostalom stenozom i velikom zaostalom trombotskom masom. Zbog aneurizme žila joj nije stentirana, ali je učinjena aspiracijska trombektomija proksimalnog segmenta, a rekonografija je izvršena u ožujku 2021. U travnju 2021. učinjena je koronografija desne koronarne arterije aneurizmatskog proširenja. U listopadu 2019. verificirana pseudoaneurizma desne a.radialis nakon koronografije te je na kontrolnom CD nalaz stacionaran, u cijelosti trombozirana pseudoaneurizma. Od ranije zna za obostranu nefrolitijazu, a kontrolira se i po reumatologu zbog fibromialgije, poliartalgije, CB i LS sindroma te po neurologu zbog sumnje na demijelimizacijsku bolest. Također se liječi po psihijatru budući boluje od anksiozno depresivnog poremećaja, smetnje prilagodbe i povratnog depresivnog poremećaja, dok iz medicinske dokumentacije prolazi da je stanje definitivno. U skladu s navedenim tužiteljica je stajališta kako su kod nje nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju i da iste uzrokuju smanjenje radne sposobnosti te da se iste ne mogu ukloniti liječenjem pa zbog toga ne može obavljati poslove koji odgovaraju njezinim tjelesnim i fizičkim sposobnostima. Zatim navodi kako je u kolovozu 2022. hospitalizirana zbog tupih bolova u području abdomena, praćenih mučninom te kasnije operirana na odjelu onkološke kirurgije radi hitnog operacijskog liječenja pod kliničkom slikom karcinoma cerviksa uterusa, odnosno ileusa, zbog čega joj je uvedena peroralna prehrana. Nabraja medicinsku dokumentaciju iz koje su vidljive prethodno opisane bolesti te smatra da njeno zdravstveno stanje uzrokuje smanjenje radne sposobnosti. Slijedom navedenog predlaže sudu poništavanje osporavane odluke tuženika, uz naknadu troškova upravnog spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje u cijelosti kod obrazloženja iz pobijanog rješenja te predlaže sudu da tužbu odbije kao neosnovanu i to posebno iz razloga što su vještaci u oba stupnja suglasni da promjene u zdravstvenom stanju tužiteljice ne uzrokuju gubitak radne sposobnosti. Smatra da medicinska dokumentacija priložena uz tužbu ne može biti predmet ocjene tijekom ovog upravnog sproa, već eventualno može poslužiti za podnošenje novog zahtjeva radi ocjene radne sposobnosti. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

5. U upravnom sporu sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i sve isprave koje prileže u istome te je izveden dokaz provođenjem medicinskog vještačenja po stalnoj sudskoj vještakinji prim. dr. sc. M. Z., specijalist medicine rada.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi članka 55. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – Odluka Ustavnog suda RH, 29/17. i 110/21., nastavno: ZUS) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Uvidom u predmetni spis utvrđeno je kako je predmetni upravni postupak pokrenut 30. lipnja 2022. na temelju prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, a u svezi članka 125. stavka 1 Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21., nastavno: ZOMO).

8. Člankom 39. stavak 1. ZOMO propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 2. istoga članka propisano je da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, a stavkom 3. istoga članka propisano da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Nadalje, stavak 4. istoga članka propisuje da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti, dok stavak 5. istoga članka propisuje da su uzroci smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

9. Uzimajući u obzir da je predmetni upravni postupak pokrenut povodom navedenog prijedloga, to se na konkretni slučaj primjenjuju odredbe ZOMO i Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj: 67/17. i 56/18., nastavno: Uredba).

10. Iz sadržaja tužbe proizlazi kako tužiteljica smatra da je kod nje došlo do trajnih promjena u zdravstvenom stanju i da je isto vidljivo iz medicinske dokumentacije, odnosno da je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti u smislu članka 39. ZOMO i to zbog bolesti te da ispunjava uvjete za priznanje prava iz mirovinskog osiguranja po toj osnovi.

11. Uvidom u spis tuženika utvrđeno je da su ovlašteni vještaci pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, u prvom stupnju, svojim nalazom i mišljenjem broj evidencije: …. od 10. kolovoza 2022., utvrdili kako je tužiteljica stara 51 godinu, po zanimanju upravni referent i radnik u vlastitom staklarskom obrtu sa 23 godine radnog staža, a na bolovanju se nalazi od 14. siječnja 2019. godine. Navedeni nalaz i mišljenje donijet je nakon osobnog pregleda tužiteljice. Tijekom pregleda utvrđeno je kako je tužiteljica visoka 178 cm, a teška 58 kg i da je svjesna, prisebna i pokretna, uz normalno disanje i bez neuroloških deficita ili lateralizacije. Sfinktere kontrolira, GMS šaka primjerena, hod uredan te se isti na prstima i peti otežano izvodi. Iz medicinske dokumentacije vidljiva je hipertenzija art.angina pektoris zbog neoplazme cerviksa uteri. Istoj su prije 50-te godine odstranjeni maternica i oba jajnika, uz uredan nalaz ginekologa nakon izvršenih zahtvata. Prebolila je infarkt miokarda STENI te je učinjena koronografija PTCA RCA s uspješnom aspiracijskom trombektomijom. UZV srca pokazao je EF 57%. Naknadno učinjena hematološka obrada kojom nije nađena prirođena sklonost niti stečena tromboembolizma. Od 2019. se liječi zbog anemije, a scintigrafija miokarda od 8. prosinca 2020. ukazuje na manje ožiljna promjene uz blažu ishemiju. Tijekom 2021. utvrđena je trombozirana pseudoaneurizma desne radijale arterije. Zbog bolova u leđima kontrolira se po neurologu i psihijatru. Primjetna je umjerena polineuropatija. MR mozga iz kolovoza 2020. pokazao je nekoliko sitnih točkastih – manje stare vaskularne lezije. 30. prosinca 2022. izvršena resekcija pseudoaneurizme i direktni šavovi desne radijalne arterije na dva mjesta. Žali se na umaranje i gušenje pri naporu, kao i na vrtoglavicu, a trenutno se najviše liječi po psihijatru zbog anksiozno depresivne simptomatologije. Na temelju neposrednog pregleda i izvršenim uvidom u medicinsku dokumentaciju vještaci su zaključili da nije došlo do gubitka radne sposobnosti.

12. Na temelju citiranog nalaza i mišljenja donijeto je prvostupanjsko rješenje od 16. kolovoza 2022. putem kojega tužiteljici nije priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog gubitka radne sposobnosti. Na navedeno rješenje tužiteljica je izjavila žalbu te je sukladno članku 133. stavku 3. ZOMO naloženo provođenje vještačenja po Vijeću viših vještaka, radi utvrđenja okolnosti nastupanja smanjenja radne sposobnosti, odnosno invalidnosti kod tužiteljice.

13. Osporeno rješenje utemeljeno je na nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda, KLASA: 141-02/22-01/7647, URBROJ: 426-04- 03/33-22-8, evidencijski broj vještačenja: 813673 od 3. listopada 2022.

14. Iz navedenog nalaza i mišljenja Vijeća viših vještaka pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnji ured, Sektor za vještačenje, proizlazi kako su vještaci uzeli u obzir medicinsku dokumentaciju na temelju kojih je provedeno prvostupanjsko vještačenje te su uzeli u razmatranje novu medicinsku dokumentaciju priloženu uz žalbu. Iz nove medicinske dokumentacije je vidljivo, kako iz otpusnog pisma NMB V., Odjela neurologije od 20. srpnja 2022., proizlazi kako je tužiteljica liječenja zbog dijagnostičke obrade desnostranih glavobolja. Nađeno je nekoliko manjih nespecifičnih vaskularnih lezija u bijeloj tvari hemisfera velikog mozga, dok je ostali nalaz primjeren dobi kao i MR angiografija, a EEG je uredan. U otpusnom pismu Klinike za vaskularne bolesti M. navedeno je da je tužiteljica liječena u razdoblju od 4. do 5. kolovoza 2022. zbog zaduhe, a nakon preboljenog inferiornog STENI i učinjene uspješne PTCA RCA sa trombektomijom, učinjen je transtorakalni UZV srca koji pokazuje lijevi ventrikul sistoličke funkcije na donjoj granici normale uslijed teške hipokinezije i diskinezije bazalnog segmenta inferoposteriorne sujenke, zbog čega je indicirana rekoronografija. Nalaz psihijatra od 12. kolovoza 2022. ukazuje na miješanu anksioznost uz depresivni poremećaj, smetnje prilagodbe i povratni depresivni poremećaj. Vještaci zaključuju da je potrebno nastaviti daljnje liječenje po kardiologu i psihijatru te po ORL specijalisti i da nije došlo do smanjenja radne sposobnosti kod tužiteljice.

15. Obzirom na prethodno opisano činjenično stanje i navedene zakonske odredbe, ovaj sud je stajališta kako je tužiteljica tijekom upravnog spora, a uzimajući u obzir medicinsku i drugu dokumentaciju koja egzistira u spisu, dovela u dvojbu prethodno opisano činjenično stanje u vidu medicinskih činjenica koje su relevantne za pravilno rješenje ovog upravnog spora.

16. Stoga je sud tijekom upravnog spora izveo dokaz provođenjem medicinskog vještačenja na okolnosti da li na strani tužitelja egzistira gubitak radne sposobnosti, a sve kako bi se na nedvojben način utvrdile relevantne činjenice za pravilno rješenje ove upravne stvari.

17. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za prim. dr. sc. M. Z., specijalisti medicine rada, proizlazi kako tužiteljica raspolaže s brojnom medicinskom dokumentacijom te da se ista dugotrajno i kontinuirano liječi od raznih bolesti. Vještakinja utvrđuje kako je prvenstveno utvrđeno da tužiteljica radi u staklorezačkom obrtu kao staklar i uramljivač slika te da se radi o poslovima koji zahtijevaju razne položaje tijela, nošenje tereta te koncentraciju, jer se radi o staklu te radu na visini i sa strankama. Utvrđuje i kako je tužiteljica godinama pothranjena osoba te da ulazi u kategoriju lake do srednje pothranjenosti. Ista je zbog malignoma cerviksa uterusa liječena u nekoliko navrata, zbog čega je primila kemoterapiju i zračena joj je zdjelica pa je provođena brahiterapija, a zbog takvog liječenja došlo je do odstranjena maternice, oba jajnika i jajovoda. Unatoč tome što nema zaostalih malignih procesa iz nalaza ginekologa iz kolovoza 2020. vidljivo je da zbog takvih terapija povremeno ima postiradijacijski cistitis i makrohematurijum pa zbog radikalnog kemoterapijskog i radijacijskog liječenja te komplikacija zračenja nije u stanju raditi fizičke poslove. Također je liječena zbog infarkta miokarda u KBC Osijek, a koji je obuhvatio cijelu stjenku, dok stent nije ugrađen zbog proširenja žile aneurizme. Na rehabilitaciji u SB Krapinske toplice registrirana je mikrocitna anemija, uz preporuku izbjegavanja teških fizičkih napora, posebno pri promjenama atmosferskog tlaka te visokim i niskim temperaturama. Provodila je redovite kontrole nadležnog kardiologa i bila u obradi zbog anemije, a u srpnju 2020. internist na kontroli preporuča izbjegavanje fizičkih napora, zbog zaduhe te umaranja i pri najmanjem naporu. U nastavku liječenja tomografska scintigrafija perfuzije miokarda pokazala je manje žilne promjene uz blažu periožiljnu ishemiju u inferiornom segmentu miokarda. Na kontroli u Klinici M. koronografijom je verificirana aneurizmatski promjenjena RCA. Prilikom kardiološke kontrole u svibnju 2022. utvrđeno je da prilikom hoda tužiteljica ima zaduhu, povremeno probadanje, uz znojenje i nizak tlak. Ponovnom kontrolom u Klinici M. u kolovozu 2022. utvrđena je sistolička funkcija lijevog ventrikula na donjoj granici normale zbog teške hipokinezije i diskinezije bazalnog segmenta inferiposteriorne stjenke. Na psihijatrijskom pregledu krajem prosinca 2020. utvrđene su psihičke tegobe kod tužiteljice te je ista kontrolirana po psihijatru da bi isti na pregledu u siječnju 2022. utvrdio pogoršanje stanja zbog trajno naručenog psihičkog zdravlja, uz zaključak da se radi o definitivnom stanju, zbog čega ista nije sposobna za samostalno privređivanje. U dokumentaciji je naveden izraženi mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj uz teške depresivne epizode bez psihotičnih simptoma koje su trajnog karaktera, a utvrđuju se i poremećaji prilagodbe. Neurološkom obradom 2020. nađena je lakša neuronalna lezija oba vidna puta, prekijazmatski, lakša neuronalna lezija desnog osjetnog puta za nervus medijanust, dok je MR mozga pokazao nekoliko sitnih točkastih zona frontalno obostrano subkortikalno kao manje stare vaskularne lezije. Utvrđena je i srednje teška slabije kompenzirana radikulopatija korijena C5, C6 obostrano, više lijevo, srednje teška kronična radikuklopatija korjena C7 lijevo, do srednje teška C8 obostrano i C7 desno. Na RTG kralježnice utvrđene su degenerativne promjene vratne i LS kralježnice, a fizijatar je utvrdio na pregledu u studenom 2020. kako ista otežano izvodi hod na prstima i petama te da su kretnje kralježnice reducirane uz bolnost, dok je u desnom ramenu vanjska rotacija aktivna za 2/3 pokreta, pasivno tek terminalno reducirana, bolna. Tužiteljica se u svibnju 2021. tužila na bolove u trbuhu po tipu grčeva, a tegobe su shvaćene kao poremećaj crijeva zbog čega je dobila terapiju. U 2019. godini utvrđena je sideropenična anemija, a klinička slika iz kolovoza 2022. govori u prilog kroničnih ileatičnih smetnji uz anemiju i gubitak na težini da bi CT pokazao znake mehaničkog ileusa tankog crijeva zbog čega je isti dan operirana te je na kontroli kolonoskopski nalaz bio uredan, ali su i nadalje perzistirali bolovi. U razdoblju od 7. do 14. travnja 2023. provedena je hitna operacija ponovnog ileusa, kada je odstranjen dio tankog crijeva i učninjena anastomoza crijeva. Zbog navedenog vještakinja smatra da je tužiteljica osoba sa trajnim, neizlječivim psihičkim bolestima, odnosno nakon preboljenog infarkta miokarda sa zaostalim kliničkim znakovima pozitivnog nalaza ergometrije pri lakom do srednje teškom opterećenju, sa nalazom UZV srca na kojem je utvrđena sistolička funkcija lijevog ventrikula na donjoj granici normale zbog teške hipokinezije i diskinezije bazalnog segmenta inferopostriorne stjenke. Iz dokumentacija nadalje proizlazi da unatoč terapiji ima znakove sideropenične anemije, da je pothranjena osoba, da ima priraslice u području tankog crijeva koje se ne mogu odstraniti i zbog čega joj je u dva navrata odstranjen dio tankog crijeva zbog ileusa, kao i da ima ograničene pokrete u desnom ramenu, bolove u LS kralježnici praćene funkcionalnim oštećenjem perifernih živaca kao trajne posljedice. Kontrolni pregledi jesu potrebni, ali su utvrđene promjene zdravstvenog stanja trajne te kontrole treba provoditi zbog sprječavanja daljnjeg pogoršanja navedenih bolesti i daljnjim liječenjem se ne može popraviti opisano stanje. Zbog toga je vještakinja stajališta kako kod tužiteljice postoji opća nesposobnost za rad (trajni gubitak radne sposobnosti) i to od 12. siječnja 2022., a da je kontrolni pregled potreban za tri godine.

18. Tužiteljica se putem opunomoćenice očitovala na pismeni nalaz i mišljenje vještakinje te nije stavila nikakve primjedbe na nalaz i mišljenje.

19. Tuženik je u očitovanju naveo kako nalaz i mišljenje smatra nepravilnim, budući je vještakinja utvrdila postojanje opće nesposobnosti za rad od 12. siječnja 2022., iako se takav institut ne navodi u članku 39. ZOMO, a da se datum nastanka 12. siječnja 2022. odnosi na prvostupanjsko vještačenje iz ranijeg postupka, a ne na vještačenja koja su bila podloga za osporavane odluke. Također je uz očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka, dostavio očitovanje Vijeća viših vještaka specijalista pri Sektoru za vještačenje, a koje je sudjelovalo u izradi nalaza i mišljenja u drugom stupnju. Iz navedenog očitovanja od 16. svibnja 2023. proizlazi da iz nalaza i mišljenja proizlazi kako tužiteljica diže pojedinačno do 80 kg pa da se takav posao smatra poslom s posebnim uvjetima rada za koji treba svjedodžba nadležnog specijaliste medicine rada. Osporava se utvrđivanje medicinskih činjenica koje su nastale nakon izrade drugostupanjskog nalaza i mišljenja, a posebno novog operativnog zahvata mehaničkog ileusa tankog crijeva, te ostaje na stajalištu da se bolesti nalaze u fazi liječenja pa je ocjena vještakinje preuranjena. Napominje se i kako je psihijatrijsko liječenje započelo u prosincu 2020. i da je isto kompenzirano terapijom. Ostala bolesna stanja ne uzimaju u obzir, budući mogu biti predmet novog vještačenja, uz prilog tražene svjedodžbe specijaliste medicine rada.

20. Na ročištu za raspravu održanom kod ovoga suda 12. rujna 2023. sudska vještakinja iznijela je usmenim putem svoj nalaz i mišljenje te je odgovorila na prigovore tuženika iz očitovanja na nalaz i mišljenje.

21. Ista je u cijelosti ostala kod dostavljenog pisanog nalaz i mišljenja od 4. svibnja 2023. U pogledu mišljenja Sektora za vještačenje istaknula je kako nije točno da je tužiteljica radila na poslovima s posebnim uvjetima rada, a kako navodi Vijeće viših vještaka jer iako je u opisu poslova navedeno da tužiteljica diže pojedinačno do 80 kg navodi da Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada kaže da je dizanje tereta posao s tim uvjetima kada ženska osoba pretežiti dio radnog vremena diže masu preko 15 kg. Dakle, najmanje u praksi četiri sata mora kroz cijelo radno vrijeme dizati kontinuirano te terete. Zbog toga je tražila i nadopunu opisa poslova da joj se pojasni koliko često je to dizanje tereta prosječno dnevno te je podatke dobivene od tužiteljice i navele u svom nalazu i mišljenju. Što se tiče primjedbe da se mora dostaviti svjedodžba nadležnog specijaliste medicine rada, ne mora jer se nije radilo o poslovnima s posebnim uvjetima rada. Međutim napominje da je tužiteljica radila na poslovima koje su prema Pravilniku o zaštiti na radu radnika izloženih stato dinamičnim, psihofiziološkim i drugim naporima prema daljnjim formulama u navedenim kategorijama, a to su težina tereta, opterećenje prema vremenu, položaj radnika pri dizanju tereta, ponovljeni pokreti i radni uvjeti koji se odnose na prostor u kojima se radnik kreće. Tužiteljica prema formulama danim u tom Pravilniku prelazi razinu rizika za njeno zdravlje, odnosno prelazi razinu rizika za osobu koja je po definiciji manje otporan radnik. Manje otporan radnik je svaki onaj koji ima preko 40 godina života te ima smetnje bilo lokomotornog aparata, bilo drugih organskih sustava koji određuju da radnik ne može raditi poslove teže od lakog fizičkog rada, a što je kod tužiteljice slučaj. Naime, tužiteljica je zbog obilnog zračenja provedenog prije ginekološke operacije zbog malignoma genitalnih organa imala kao posljedicu oštećenje mokraćnog mjehura sa stalnim krvarenjima mikrohematurija, a povremeno i makrohematurija, što je uzrok kronične anemije kod tužiteljice, a što opisuje i ginekolog u svojim nalazima 2018. i 2020. godine. Osim toga, iz razloga obilnog zračenja u području zdjelice kod tužiteljice je došlo do oštećenja crijeva te je imala prije datuma koji je navela kao datum opće nesposobnosti za rad i slabu apsorpciju hrane što se od 2018. progresivno očitovalo kaheksijom, odnosno pothranjenošću, što se vidi danas kod prisutne tužiteljice. Pothranjena osoba ne može obavljati poslove ni prenošenja lakih tereta niti biti cijelo radno vrijeme na nogama i okupirana poslovima koji su navedeni u opisu poslova. Navodi da je tužiteljica 2018. imala infarkt srca koji je prodirao kroz cijelu srčanu stijenu tzv. STEMI. Tužiteljica je trebala ugraditi stent, međutim slikovnim je pretragama utvrđeno da ima stanjenje i proširenje srčane krvne žile u koji je taj stent, koji služi za proširenje krvne žile za nahraniti srce te se ugradnja stenta nije mogla napraviti. Tužiteljica se tuži na zaduhe koje se djelomično mogu opravdati anemijom koja je kronična, međutim upućena je i na scintigrafiju srca i pri početnom opterećenju znači laganom fizičkom radu ekvivalent je kod tužiteljice u području i izvan područja zahvaćeno infarktom pod tim uvjetima pronađena ishemija odnosno nedovoljna prokrvljenost srčanog mišića oko ožiljka koji već ima od infarkta. To isključuje mogućnost bilo kakvog fizičkog rada, a bez ugroze tužiteljičinog zdravlja. Uz navedene bolesti tužiteljica je liječena od 2018. godine redovito po psihijatru koji krajem 2020. godine uz redovito ambulantno intenzivno liječenje navodi da su anskiozno depresivne tegobe tužiteljice sa prevladavanjem depresije praćenje nemogućnost koncentracije trajne i da ni uz kakvu terapiju ne može doći do njihovog poboljšanja da bi prema psihijatru tužiteljica bila sposobna raditi bilo kakve poslove. Skrećem pozornost da je tužiteljica radila posao sa staklom, prema tome je mogućnost ozljede bez stalne koncentracije i pažnje stanje koje dovodi do povećane mogućnosti ozljeđivanja. Sva su ova zdravstvena stanja trajna i liječenje ne može dovesti do poboljšanja, već liječenje služi u svrhu trajne kontrole mogućeg poboljšanja, odnosno smanjenja mogućnosti bržeg napredovanja navedenih stanja. Obzirom da su poslovi koje tužiteljica radi poslovi pri kojima je potrebna uredna funkcija oba ramena zgloba te kralježnice navodim da je fizijatrijskim pregledima utvrđeno da kod tužiteljice postoji trajno smanjenje funkcije oba ramena zgloba, odnosno da su nemogući inače očekivani pokreti u ramenu i lijevom i desnom i to u svim smjerovima za približno polovinu do trećinu ovisno o pokretu. Tužiteljica je operirala i proširenje arterije na desnoj ruci te posljedično ima i trnce u prva tri prsta te ruke i slabost i nesigurnost pokreta. Ovo sve što sam nabrojila bile su trajne posljedice u zdravstvenom stanju prije datuma kojeg sam navela kao datum opće nesposobnosti za rad vodeći se u Uredbom o metodologijama vještačenja koja kaže da se iznimno može uzeti i drugi datum od onog kada je provedeno vještačenje, u kolovozu 2022. ukoliko dokumentacija nepobitno govori da su i prije postojale trajna oštećenja zdravlja koja dovode do nekog oblika smanjenja ili gubitka radne sposobnosti. Napominje da je nakon tog datuma koji je po njoj datum od kada više nije mogla raditi, nastupio zapetljaj crijeva te joj je prema dokumentaciji odstranjeno preko 1,5 m crijeva ukupno, u tri navrata. Međutim, i prije tih zapetljaja koji su se očekivali i na njih je posebno ukazivao ginekolog, već utvrđene trajne promjene doveo je do opće nesposobnosti za rad. Navodi, da u dokumentaciji postoji nalaz medicine rada iz 2021. u kojoj specijalist medicine rada zaključuje da tužiteljica više nije sposobna raditi poslove koje je radila, a taj nalaz specijalist medicine rada izdao je na traženje liječnika obiteljske medicine tužiteljice.

22. S obzirom da prema članku 33. ZUS sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice te uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio, sud je u konkretnom slučaju na temelju nalaza i mišljenja neovisnog i nepristranog sudskog vještaka, koji je za svoje mišljenje dao detaljno obrazloženje potkrijepljeno medicinskim argumentima, utvrdio da je kod tužiteljice počevši od 12. siječnja 2022. nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, uzrokovan bolešću, u smislu članka 39. stavka 4. ZOMO.

23. Sud je poklonio vjeru nalazu i mišljenju sudske vještakinje, jer je isti, za razliku od vještaka koji su vještačili u upravnom postupku, na jasan i nedvosmislen način utvrdila da je tužiteljica osoba sa trajnim, neizlječivim psihičkim bolestima, odnosno nakon preboljenog infarkta miokarda sa zaostalim kliničkim znakovima pozitivnog nalaza ergometrije pri lakom do srednje teškom opterećenju, sa nalazom UZV srca na kojem je utvrđena sistolička funkcija lijevog ventrikula na donjoj granici normale zbog teške hipokinezije i diskinezije bazalnog segmenta inferopostriorne stjenke. Iz dokumentacija nadalje proizlazi da unatoč terapiji ima znakove sideropenične anemije, da je pothranjena osoba, da ima priraslice u području tankog crijeva koje se ne mogu odstraniti i zbog čega joj je u dva navrata odstranjen dio tankog crijeva zbog ileusa, kao i da ima ograničene pokrete u desnom ramenu, bolove u LS kralježnici praćene funkcionalnim oštećenjem perifernih živaca kao trajne posljedice. Kontrolni pregledi jesu potrebni, ali su utvrđene promjene zdravstvenog stanja trajne te kontrole treba provoditi zbog sprječavanja daljnjeg pogoršanja navedenih bolesti i daljnjim liječenjem se ne može popraviti opisano stanje. Zbog toga je vještakinja stajališta kako kod tužiteljice postoji opća nesposobnost za rad (trajni gubitak radne sposobnosti) i to od 12. siječnja 2022., a da je kontrolni pregled potreban za tri godine.

24. Pri tome je potrebno naglasiti kako nakon što je sudska vještakinja usmeno izložila predmetni nalaz i mišljenje te otklonila sve prigovore u svezi utvrđenih medicinskih dijagnoza na strani tužiteljice, tužiteljica i tuženik nisu imali nikakve primjedbe na tako iznesen nalaz i mišljenje niti su predlagali izvođenje daljnjih dokaza u ovom upravnom sporu, dok je sud smatrao da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje konačne ocjene u svezi zdravstvenog stanja tužiteljice pa je odbio dokazni prijedlog za njenim saslušanjem.

25. Dakle, u konkretnom slučaju je vidljivo da se kod tužiteljice nalazi stanje nakon preboljelog infarkta miokarda sa zaostalim kliničkim znakovima pozitivnog nalaza ergometrij pri lakom do srednje teškom opterećenju, kao i da je kod bolesti srca vidljivo kako je sistolička funkcija lijevog ventrikula na donjoj granici normale zbog hipokinezije i sikonezije bazalnog segmanta inferoposteriorne stjenke te ista unatoč terapiji ima znakove sideropenične anemije. Radi se o pothnranjenoj osobi, koja ima priraslice u području tankog crijeva, koje se ne mogu razriještiti i zbog čega joj je u dva navrata odstranjen dio tankog crijeva. Isto tako tužiteljica ima ograničene pokrene u desnom ramenu, bolove u kralježnici praćenje funkcionalnim oštećenjem perifernih živaca kao trajne posljedice, a tužiteljica je osoba i s trajnim, odnosno neizlječivim psihičkim bolestima.

26. Uzimajući u obzir ukupnost prethodno navedenih bolesti i dovodeći ih u vezu sa zanimanjem, odnosno radnim mjestom tužiteljice ovaj sud je mišljenja kako zbog navedenih trajnih bolesnih stanja kod tužiteljice postoji potpuni gubitak radne sposobnosti, a kao uzrok se smatra bolest. Stoga i sud prihvaća stajalište sudske vještakinje da je utvrđeno zdravstveno stanje tužiteljice trajno i da liječenje ne može dovesti do poboljšanja kako to smatraju ovlašteni vještaci tuženika, već liječenje služi u svrhu smanjenja mogućnosti bržeg napredovanja navedenih stanja. Činjenica da je sudska vještakinja iste bolesti ocijenila kao opću nesposobnost za rad, nema utjecaja na pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, odnosno provedenog vještačenja, budući se radi o istoznačnom pojmu, koji je bio propisan prethodno važećim ZOMO, ali predstavlja istu ocjenu radne sposobnosti kod osiguranika.

27. Nadalje, ne mogu se prihvatiti navodi tuženika o tome da nova medicinska dokumentacija, a koja je dostavljena tijekom upravnog spora nije mogla biti činjenična podloga u ovoj upravnoj stvari te sud ponavlja da je takvo stajalište tuženika u suprotnosti s relevantnom upravnosudskom praksom, a u kojoj je u više sudskih odluka nedvojbeno zaključeno da i nova medicinska dokumentacija može biti činjenična podloga za ocjenu radne sposobnosti osiguranika, odnosno stranke upravnog spora.

28. Sudska vještakinja odgovarajuće se u svom nalazu i mišljenju pozvala na Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada koji propisuje da je dizanje tereta posao s tim uvjetima kada ženska osoba pretežiti dio radnog vremena diže masu preko 15 kg. Dakle, najmanje u praksi četiri sata mora kroz cijelo radno vrijeme dizati kontinuirano te terete. Zbog toga je tražila i nadopunu opisa poslova da joj se pojasni koliko često je to dizanje tereta prosječno dnevno te je podatke dobivene od tužiteljice i navele u svom nalazu i mišljenju. Što se tiče primjedbe da se mora dostaviti svjedodžba nadležnog specijaliste medicine rada, ne mora jer se nije radilo o poslovnima s posebnim uvjetima rada. Međutim napominje da je tužiteljica radila na poslovima koje su prema Pravilniku o zaštiti na radu radnika izloženih stato dinamičnim, psihofiziološkim i drugim naporima prema daljnjim formulama u navedenim kategorijama, a to su težina tereta, opterećenje prema vremenu, položaj radnika pri dizanju tereta, ponovljeni pokreti i radni uvjeti koji se odnose na prostor u kojima se radnik kreće. Tužiteljica prema formulama danim u tom Pravilniku prelazi razinu rizika za njeno zdravlje, odnosno prelazi razinu rizika za osobu koja je po definiciji manje otporan radnik. Manje otporan radnik je svaki onaj koji ima preko 40 godina života te ima smetnje bilo lokomotornog aparata, bilo drugih organskih sustava koji određuju da radnik ne može raditi poslove teže od lakog fizičkog rada, a što je kod tužiteljice slučaj. Sud u cijelosti prihvaća ovakvo obrazloženje sudske vještakinje te je ista na takav način u cijelosti otklonila primjedbe u svezi opisa poslova tužiteljice odnosno predlaganje svjedodžbe nadležnog specijaliste medicine rada.

29. U pogledu datuma nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti potrebno je naglasiti kako je sudska vještakinja dala relevantne razloge zbog čega smatra da je do potpunog gubitka radne sposobnosti došlo i prije dana provođenja prvostupanjskog vještačenja. Nastavno na navedeno, ovaj sud ističe kako predmetne bolesti i teško narušeno zdravstveno stanje tužiteljice egzistiraju i prije prvostupanjskog vještačenja u upravnom postupku koji je predmet ocjene zakonitosti u ovom upravnom sporu te da se smisleno odredbi članka 128. stavka 2. ZOMO iznimno od stavka 1. ovoga članka može utvrditi raniji datum nastanka smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno tjelesnog oštećenja na temelju medicinske dokumentacije iz prethodnog razdoblja, a kako je to pravilno objasnila i sudska vještakinja, s kojim mišljenjem je suglasan i ovaj sud. Zbog toga je tužiteljici predmetno pravo i priznato od 12. siječnja 2022.

30. Nadalje, s obzirom da je tužiteljica rođena 14. ožujka 1971., potpuni gubitak radne sposobnosti nastao je prije navršenih 65 godina života. Iz podataka spisa tuženika proizlazi da je tužiteljica do dana nastanka invalidnosti ostvarila dovoljan broj godina radnog staža, slijedom čega je među strankama nesporno da joj navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, a kako to propisuju odredbe članka 24. i 56. ZOMO. Stoga tužiteljica ispunjava uvjete iz članka 56. stavka 1. ZOMO.

31. Slijedom navedenog, sud je na temelju ovlaštenja iz članka 58. stavka 1. ZUS, poništio osporeno i prvostupanjsko rješenje te sam riješio ovu upravnu stvar, na način da je tužitelju priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, s uzrokom bolest, sukladno članku 56. stavku 1. ZOMO, počevši od 12. siječnja 2022., a prvostupanjsko tijelo je dužno nakon pravomoćnosti ove presude donijeti rješenje o određivanju iznosa mirovine i početku isplate.

32. Odluka o troškovima upravnog spora donijeta je na temelju odredbe članka 79. ZUS, a kako je tuženik u cijelosti izgubio spor, to isti smisleno stavku 4. istoga članka u cijelosti snosi sve troškove spora.

33. Prilikom odlučivanja o troškovima upravnog spora sud je stajališta kako se mora raditi o opravdanim troškovima, koji su bili nužni za zastupanje tužiteljice i okončanje upravnog spora.

34. Stoga tužiteljici nisu priznati troškovi koji se odnose na sastav podnesaka od 7. ožujka 2023. i 12. svibnja 2023. budući putem istih podnesaka tužiteljica sudu nije predočila nikakve nove činjenice ili pravna pitanja od važnosti za ovaj upravni spor pa stoga sastav tih podnesaka nije bio relevantan za pravilno rješenje ovog upravnog spora. Nadalje, sud tužiteljici nije priznao niti zatraženi trošak za pristojbe na tužbu i presudu, obzirom da se smisleno odredbi članka 11. stavka 1. točke 16. Zakona o sudskim pristojbama iste ne plaćaju u ovom upravnom sporu.

35. S druge strane tužiteljici su, kao opravdani priznati troškovi sastava tužbe i zastupanja na raspravama održanim 28. veljače 2023. i 12. rujna 2023. te trošak uplaćenog predujma za vještačenje.

36. Visina troškova određena je na temelju Tbr. 23. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15.), u svezi članka 79. stavka 1. i 2. ZUS te je tužiteljici, a koju je tijekom upravnog spora zastupao kvalificirani opunomoćenik – odvjetnik, s osnove sastava tužbe, temeljem Tbr. 23. točke 1., priznat iznos od 497,50 EUR (250 bodova), a s osnove zastupanja na raspravama održanim 28. veljače 2023. i 12. rujna 2023., temeljem Tbr. 23., točke 2., priznat iznos od 497,50 EUR (250 bodova), za svaku raspravu, sve uz pripadajući PDV po Tbr 42., kao i uplaćeni trošak predujma vještačenja u iznosu od 670 EUR, dakle ukupno 2.536,42 EUR.

37. Slijedom navedenog tužiteljici je priznat trošak kao u izreci presude.

U Osijeku 19. rujna 2023.

Sudac

Berislav Babić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).