R. H.

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž R-141/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Ante Ujević, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. C., OIB: …, iz Z., M. cesta 88, zastupanog po pun. I. V., odvj. iz Z., S. 7, protiv tuženika H. liječničke komore, OIB: …, Z., Ulica G. T. 37 zastupanog po punomoćniku A. T., OD T. i partneri, iz Z., L. 17, radi zaštite dostojanstva radnika (uznemiravanje-mobing), odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-5160/2018-66 od 22. veljače 2023. u dijelu pod točkama I., III., IV. V. i VI., na sjednici vijeća održanoj 15. rujna 2023.

p r e s u d i o j e:

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog radnog suda u Z. poslovni broj Pr-5160/2018-66 od 22. veljače 2023. u pobijanom dijelu pod točkama I., III., IV., V. i VI..

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Utvrđuje se, da je tuženik H. liječnička komora, Z., Ulica G. T. 37 svojim postupanjem uznemiravao tužitelja dr. M. C. iz Z., M. 88, na način, da je:

- prestao slati tužitelja na stručne i znanstvene skupove, radne sastanke, javne nastupe, na koje je tužitelj inače redovno bio prijavljivan, te pohađao iste;

- isključio iz plana i programa aktivnosti dužnosnika K.;

- onemogućio Ulazak tužitelju u prostorije tuženika nakon 20 sati tijekom tjedna, i vikendima;

- prestao dodjeljivati u rad predmete tužitelju;

- neprimjereno pozivao tužitelja na 42. sjednicu Izvršnog odbora na način: "Izvrši odbor Vas poziva na 42. sjednicu Izvršnog odbora koja će se održati u petak 30. kolovoza 2018., gdje se od Vas očekuje, da budete spremni odgovarati na pitanja članova izvršnog odbora vezano uz temu police pravne zaštite naglaskom na tužbe za pogrešan obračun prekovremenih sati";

- opsežno i uvredljivo ispitivao tužitelja na 42. sjednici izvršnog odbora na kojoj ga je optužio za: "prevaru, brutalnu laž, čistu obmanu, nanesenu štetu, skandalozno, i neprihvatljivo postupanje";

- naložio tužitelju predati svu dokumentaciju vezanu uz pravnu zaštitu liječnika;

- izdao Upozorenje klasa: 114-03/18-01/06 od 05.09.2018. gdje su tužitelju glede navodnog kršenja obveza iz radnog odnosa uz davanje upozorenja glede mogućnosti otkaza Ugovora o radu;

- smanjio iznos plaće temeljem donesene Odluke klasa: 112-03/17-01/05 od 05.09.2018. kojom se mijenja Odluka tuženika klasa: 112-02/17-01/05 od 01.01.2018., kojom se tužitelju određuje osnovna plaća u iznosu od 1400 bodova odnosno 17.360,00 kn bruto, a koja odluka se primjenjuje odmah;

- da je zadužio zaposlenika da prati tužiteljevu komunikaciju putem telefona za vrijeme radnog vremena prilikom obavljanja poslova kod tuženika;

- da se nije pravovremeno očitovao na tužiteljevu prijavu o neovlaštenom pristupu računalnom sustavu tužitelja od 18.09.2018.;

- da se očitovao na tužiteljevu prijavu o neovlaštenom pristupu računalnom sustavu tužitelja od 18.09.2018., na način, da nije utvrđen neovlašteni pristup računalnom sustavu tužitelja;

- obavijestio tužitelja, da je utvrđena neosnovanost prijave radi uznemiravanja na radnom mjestu;

- zatražio očitovanje tužitelja o njegovom uključivanju u izradi raznih tužbi, žalbi i prigovora drugih osoba protiv poslodavca;

- dana 10.11.2018. na Izvanrednoj Skupštini tuženika pred stotinjak prisutnih članova izložio javnoj poruzi tužitelja zbog njegove govorne mane;

- izolirao tužitelja od komunikacije s ostalim zaposlenicima / dužnosnicima bliskim poslodavcu, i tako u svakodnevnoj uobičajenoj komunikaciji ignoriran na radnom mjestu;

- tvrdio, da ne može raskinuti Ugovor o korištenju telekomunikacijskih usluga, nego, da to može tužitelj, iako tužitelj nije zaključio Ugovor s telekomunikacijskim operaterom već tuženik;

- tražio od tužitelja, da plati H. telekomu naknadu zbog prijevremenog raskida ugovora o korištenju usluga;

- onemogućio tužitelju izdvajanje njegovog privatnog broja iz telekomunikacijske mreže tuženika.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja u kojem je tužitelj kao radnje poslodavca kojima je poslodavac uznemiravao tužitelja na radnom mjestu naveo određivanje fizičkog nadzora nad tužiteljem prilikom preslušavanja tonske snimke s 42. sjednice IO i prilikom pregledavanja materijala s 42. sjednice IO, na način, da je dan nalog da uz tužitelja dvojica zaposlenika budu uvijek prisutni, te u dijelu u kojem je tužitelj kao radnju poslodavca kojom je uznemiravao tužitelja na radnom mjestu naveo pod brojem 10, i brojem 19. Odobrenje poslodavca za neovlašteni ulaz u računalo tužitelja, i ponovno odobrenje, da se tužitelju promijene postavke sustava, iz razloga jer je u tom dijelu tužbeni zahtjev neosnovan.

III. Zabranjuje se tuženiku svako daljnje, ili slično uznemiravanja, pod prijetnjom novčane kazne.

IV. Utvrđuje se, da je Odluka Klasa: 112-03/17-01/05, ur. br.: 385-03/01-18-05 od 05.09.2018. godine nedopuštena odnosno pravno nevaljana.

V. Ova presuda objavit će se u dnevnom listu V. l., najkasnije u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, sve na trošak tuženika.

VI. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročene parnične troškove u iznosu od 497,50 € / 3.748,41 kn, roku od 15 dana,

1.2. Prvostupanjskom rješenjem odbačen je tužbeni zahtjev u dijelu u kojem je tužitelj zahtijevao utvrđenje nedopuštenim Upozorenja na kršenje obveza iz radnog odnosa posl. br. Klasa: 114-03/18-01/06, Urbroj: 385-03/01-18-01 od 5. rujna 2018."

2. Protiv navedene presude u usvojenom dijelu pod točkama I., III., IV. V. i VI. u pravovremenom žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. U žalbi predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu na način da se tužbeni zahtjev tužitelja odbije u cijelost uz naknadu troška postupka tuženiku, podredno ukine presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i to na način da se spis pri tom dodijeli u rad drugom sucu, sve u skladu s odredbom članka 371. Zakona o parničnom postupku, odnosno predlaže da sud postupi po zakonu, uz naknadu prouzročenog troška tuženiku. Potražuje trošak sastava žalbe u ukupnom iznosu od 286,39 eura/2.157,81 kuna.

3. Na žalbu tuženika odgovorio je tužitelj koji u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tuženika, te predlaže da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, u okviru žalbenih navoda tuženika i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP), sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a ovaj sud utvrđuje da u donošenju pobijane presude i postupku koji joj je prethodio nije počinjena niti jedna od bitnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. ZPP-a.

6. Posebno nije počinjena bitna povreda odredaba iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju ukazuje tuženik, budući presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Razlozi dani o odlučnim činjenicama su jasni i razumljivi, te utemeljeni na rezultatima provedenog dokaznog postupka, te ne postoji proturječnost između izreke i obrazloženja.

7. Sud nije počinio niti relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, u svezi sa člankom 338. stavak 4. ZPP-a, na koju ukazuje tuženik a ovo iz razloga jer je presuda sastavljena suprotno svim žalbenim navodima tuženika sukladno odredbi članka 338. ZPP-a. Sadrži uvod, izreku i obrazloženje, zahtjeve stranaka, činjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su predložile. Naime, sud je naveo i obrazložio koje je činjenice utvrđivao, zatim način kako i zašto ih je utvrdio, te obrazložio koje je dokaze izveo i iste je ocijenio sukladno odredbi članka 8. ZPP-a. Pri tom se pozvao na odgovarajuće odredbe materijalnog prava.

8. Nije osnovan ni prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao ni prigovor pogrešnih i pravno neutemeljenih zaključaka, a samim time i prigovor pogrešne primjene materijalnog prava, budući je prvostupanjski sud proveo sve dokaze koji su predloženi po strankama, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene pravilno utvrdio činjenično stanje.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja M. C., da se utvrdi, da je bio uznemiravan postupcima tuženika koji su pobliže označeni u izreci ove presude u razdoblju od srpnja 2018. do lipnja 2019.; Zahtjev, da se naloži tuženiku zabrana svakog takvog daljnjeg ili sličnog uznemiravanja; zahtjev, da se utvrdi, da je Upozorenje tuženika od 5. rujna 2018. na kršenje obveza iz radnog odnosa od strane tužitelja ništavo; zahtjev tužitelja, da se utvrdi, da je odluka tuženika od 5. rujna 2018. kojom se tužitelju jednostrano smanjuje plaća utvrdi ništavom; zahtjev, da se presuda u ovom predmetu objavi u dnevnom tisku konkretno dnevnom listu "Večernji list".

10. Prvostupanjski sud je na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, te na temelju činjenica utvrđenih ocjenom izvedenih dokaza u smislu odredbe članka 8. ZPP-a potpuno utvrdio činjenično stanje, koje je pravno relevantno za zakonito presuđenje ovog spora, a koje činjenice tuženik svojim žalbenim navodima nije doveo u dvojbu, a niti je iste argumentirao bilo kojim žalbenim razlogom, a posebno ne pogrešno i nepotpuno utvrđenim činjeničnim stanjem.

11. Ocjenom svih u postupku provedenih dokaza sud prvog stupnja utvrdio je sljedeće bitne činjenice:

- da je tuženik u ovom predmetu H. liječnika komora (dalje: HLK) koji je strukovna organizacija liječnika na području R. H. sa svojstvom pravne osobe, i javnim ovlastima koja u okviru svojih djelatnosti predstavlja liječnike u Hrvatskoj i inozemstvu, a članstvo u HLK je obavezno za sve liječnike koji rade na neposrednim poslovima pružanja zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj,

- da je tužitelj M. C. koji je po struci liječnik pedijatar, dana 01. travnja 2017. sklopio Ugovor o radu na određeno vrijeme s Hrvatskom liječničkom komorom radi obavljanja poslova "voditelja ureda za medicinsko pravo" u Službi stručno- medicinskih, pravnih, i međunarodnih poslova, te, da se Ugovorom o radu koji je naprijed naveden (list 15-20 prvostupanjskog spisa), određuje da će obavljati složene poslove koji zahtijevaju samostalnost, stručnost, i odgovornost u radu Ureda na području stručno-medicinskih, i medicinsko-pravnih poslova, poslova medicinskog vještačenja, savjetovanja, i pružanja pravne zaštite članovima, biti odgovoran za organizaciju,i provedbu poslova iz djelokruga rada Ureda; organizirat, koordinirat, i nadzirat rad ostalih radnika u Uredu, obavljati i druge poslove po nalogu voditelja službe, te pri obavljanju opisanih poslova radnik je odgovoran voditelju službe,

- da je u Ugovoru o radu na određeno vrijeme od 01. travnja 2017., koji je sklopljen između stranaka, ugovoreno i, da je trajanje redovnog radnog dana 4 sata, a redovnog radnog tjedna je 20 sati; nadalje u čl. 6., koji se odnosi na plaću je ugovoreno, da će radnik za rad koji obavlja za poslodavca temeljem tog Ugovora primati osnovnu mjesečnu plaću u visini određenoj Pravilnikom, i posebnom odlukom poslodavca koja je sastavni dio Ugovora, a koja plaća će se isplaćivati za prethodni mjesec do 15. dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec s time, da su ugovorne strane suglasne, da se iznos osnovne mjesečne plaće utvrđuje, i mijenja posebnom odlukom poslodavca koja je sastavni dio Ugovora sukladno propisanim bodovnim vrijednostima radnog mjesta, a sve sukladno odredbama Pravilnika. Nadalje je navedeno, da poslodavac može u svako doba fakultativno, ako tako odluči isplatiti veću plaću za bilo koji mjesec no obavezno mora isplatiti ugovorenu plaću.,

- da je tužitelj M. C. bio član izvršnog odbora HLK 2017. i 2018. godine,

- da je između osiguratelja C. osiguranje d.d., zajedno sa osigurateljem A. S. - Zavarovalnica pravne zaščite podružnica v Sloveniji dana 22.12.2017. na temelju Ugovora od istog datuma, sklopljena polica osiguranja broj 078700021626 (list 83-84 prvostupanjskog spisa) kojom ugovaratelj osiguranja HLK ugovara za osiguranike, sve članova HLK (15000 članova) pravnu zaštitu za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. s time, da je pored ostalog kao jedan od opsega osiguranja navedena pravna zaštita na području radnog prava za članove HLK na profesionalnom području u Europskoj unije,

- da je iz naprijed navedene police osiguranja vidljivo, da je početak osiguranja 1. siječnja 2018. u 00:00 sati, a istek osiguranja 31. prosinca 2018. u 24:00 sati odnosno, da je polica sklopljena na razdoblje od godinu dana radi pravne zaštite 15000 članova HLK, te, da između ostalog u tu pravnu zaštitu ulazi, i pravna zaštita na području radnog prava,

- da je tužitelj M. C., kao voditelj ureda za medicinsko pravo, sudjelovao u pregovaračkom timu za ugovaranje police osiguranja vezano za pravnu zaštitu za sve članove HLK, koja polica je sklopljena krajem prosinca 2017. godine, a odnosila se na cijelu 2018. godinu, vezano za pokrivanje troškova tužbi za prekovremene sate liječnika,

- da je tužitelja za sudjelovanje u pregovaračkom timu ovlastio predsjednik HLK dr. T. G.,

- da je dana 15. lipnja 2018. sačinjeno Izvješće o radu nadzornog odbora HLK (list 174-179 prvostupanjskog spisa), a nadzorni odbor je prema statutu Hrvatske liječničke komore (NN 55/2018), tijelo Komore koje nadzire obavljanje zadaća i poslova Komore, te razmatra pravilnost Odluka koje donose tijela Komore, u kojem izvješću je navedeno pod toč. 1. toč. 6. "Ugovaranje osiguranja", u stavu 2. citiramo: "Kod ugovaratelja police pravne zaštite HLK je prikupila više ponuda relevantnih osiguratelja, ugovorena je najprihvatljivija polica. Prilikom sklapanja Ugovora s odabranim osigurateljem nije bilo posrednik nego je komora vrijednost police dogovorila izravno s osigurateljem.". Navedeno izvješće je potpisano po predsjedniku nadzornog odbora dr. sc. A. G., te članovima nadzornog odbora prim. I. M., i dr. V. Ć.,

- da je do 14. srpnja 2018. predsjednik HLK bio dr. T. G., liječnik specijalist ginekolog,

- da je na izvanrednoj skupštini HLK održanoj 14. srpnja 2018. za novog v.d. predsjednika HLK izabran dr. K. L., internist,

- da je tužitelj M. C., zasnovao radni odnos na određeno vrijeme kod tuženika na pola radnog vremena za vrijeme dok je predsjednik HLK bio dr. T. G.,

- da je 5. rujna 2018. tuženik izrekao pisano upozorenje tužitelju o obvezama iz radnog odnosa u kojem ga upozorava na mogućnost otkaza Ugovoru o radu obrazlažući, da mu navedeno upozorenje izriče, jer je kao jedan od članova pregovaračko-pravnog i stručnog tima zaduženog za pregovaranje o uvjetima pravne zaštite s osiguravajućim društvima, i članovima HLK za članove HLK postupao nestručno, i nesavjesno jer nije upozorio nadležna tijela HLK o tome, da polica pravne zaštite u pisanom obliku ne pokriva moguće tužbe za isplatu prekovremenih sati za plaće isplaćene prije 2018.,

- da je dana 5. rujna 2018. tuženik donio odluku kojom mijenja odluku o plaći tužitelja od 01. siječnja 2018., te mu određuje novu osnovnu plaću u skladu s čl. 73., i 74. Pravilnika u iznosu od 1400 bodova odnosno 17.360,00 kn bruto s početkom 5. rujna 2018., bez navođenja razloga za takvu odluku,

- visina osnovne plaće pojedinog radnog mjesta izražena je u bodovima ovisno o radnom mjestu, te je određena u rasponima, a pobliže je navedena u članku 73. Pravilnika o ustroju i radu stručnih službi Hrvatske liječničke komore – pročišćeni tekst od 03. siječnja 2018. (list 64 prvostupanjskog spisa), i u Odluci tuženika od 20. prosinca 2017. o utvrđivanju vrijednosti boda (list 66 prvostupanjskog spisa),

- u članku 73. stavak 2. naprijed navedenog pravilnika o ustroju i radu stručnih službi HLK, navodi se, da se osnovna plaća za dopredsjednike, čl. Izvršnog odbora, i Komore koji zasnivaju radni odnos u Komori temeljem Ugovora o radu, određuju u rasponu od 1000 do 5000 bodova neovisno o nazivu radnog mjesta određenog člankom 73. tog Pravilnika,

- da je nakon što je sklopljena polica osiguranja za pravnu zaštitu članovima HLK koja se odnosila na 2018. godinu, a koja polica je sklopljena 22. prosinca 2017., početkom 2018. godine došlo do najavljivanja mogućih tužbi liječnika za prekovremene sate, te se postavilo pitanje postupanja Komore po predmetnom,

- da je na temu police pravne zaštite, i tužbi za pogrešan obračun prekovremenih sati tužitelj bio pozvan na 42. sjednicu Izvršnog odbora koja je održana 31. kolovoza 2018., te, da je na tu sjednicu pozvan pozivom u kojem je stajalo, da se očekuje od tužitelja, da bude spreman odgovarati na pitanja članova Izvršnog odbora vezano uz temu police pravne zaštite naglaskom na tužbe za pogrešan obračun prekovremenih sati,

- da su na 42. sjednici Izvršnog odbora članovi Izvršnog odbora dr. V., dr. R., dr. B., dr. B., dr. M., dr. M., dr. J., i dr. L., se nakon obrazlaganja tužitelja o njegovoj ulozi prilikom pregovaranja sa osigurateljima, a vezano za policu pravne zaštite za 2018. godinu, verbalno se obraćali tužitelju riječima: dr. V.: "po meni je ovo skandalozno", "ovo uopće nije smiješno", "ovo je tragično"; dr. L.: "iznimna odgovornost je po mom mišljenju na tebi" (misli na M. C.); dr. R.: "sada ti razmisli što je kazneno djelo, što nije kazneno djelo", "sinkopa možda", "to je brutalna laž, to je brutalna laž... to što ti govoriš...", "kao član I. odbora bio sam doveden u zabludu", "ja mislim, da trebamo donijeti zaključak isto o nekakvim reperkusijama tog cijelog procesa... da se prema djelatnicima stručnih službi uslijed čijeg nestručnog i nesavjesnog rada su nastali problemi u realizaciji police... da se poduzmu odgovarajuće mjere propisane pravilnikom o ustroju i radu stručnih službi komore"; dr. Barić: "držim, da je ovo način na koji je ovo dogovoreno, kako je prezentirano, kako je provedeno u djelo, neprihvatljivo", "ovo što je napisano ispada ko da radiš za C.-A., a ne ko da radiš za Komoru" (misli na M. C.); dr. B.: "nanesena je šteta komori... za tu štetu netko mora odgovarati...", "riječ je o obmanjivanju izvršnog odbora, riječ je o obmanjivanju nas koji ovdje sjedimo, i svih onih kojima smo mi temeljem onoga što je tu rečeno u 11. mjesecu obećali", "dakle obmana traži odgovornost svih onih koji su u ovom sudjelovali"; dr. M.: "a materijalna odgovornost je ona koja proizlazi iz moralne odgovornosti pojedinaca koji su to dali u liječničke novine, a da nisu imali ništa napismeno, to je sve bilo na nivou rekla kazala", "prema tome to je nažalost obmana tu svih nas koji sjedimo, jer smo jedno slušali, jedno je bilo prezentacija, jedno u liječničkim novinama, a danas i prije u razgovoru s C. osiguranjem oni se drže strogo police, i oni su potpuno u pravu", "to je nažalost prevara"; dr. J.: "to kaj ćete vi ispod stola nešto dogovoriti, pa nije to H."; dr. L.: "to je čista obmana",

- da je sve naprijed navedeno utvrđeno, i preslušavanjem audiosnimke sa 42. sjednice Izvršnog odbora HLK na ročištu održanom 9. siječnja 2023.,

- da je na ročištu održanom 09.01.2023. preslušan i audiozapis sa skupštine tužitelja od 10. studenoga 2018. na kojoj skupštini se član skupštine dr. R., koji je inače i član I. odbora H. liječničke komore izrugivao s govornom manom dr. C. obraćajući se dr. C. mucajući pred stotinjak prisutnih članova skupštine H. liječničke komore,

- da iz dokumentacije koja prileži spisu, a koja se odnosi na pregled aktivnosti dužnosnika K. od prosinca 2017. do siječnja 2019. (str. 307-315 prvostupanjskog spisa), a tužitelj je kao čin uznemiravanja od strane poslodavca u tužbi naveo, da ga je tužitelj prestao slati na stručne i znanstvene skupove, radne sastanke, javne nastupe, na koje je inače redovno prije toga bio prijavljivan, i pohađao ih, sud je utvrdio, da je točno, da je poslodavac tužitelja, ovdje tuženik prije smjene dotadašnjeg predsjednika HLK, dr. T. G. slao tužitelja na razne stručne, znanstvene skupove, sastanke, i javne nastupe, a nakon što je dr. T. G. smijenjen odnosno nakon što je za v.d. predsjednika imenovan dr. K. L., M. C. više nije upućivan niti na jednu naprijed navedenu aktivnost;

- da je uvidom u Odluku tuženika od 10. srpnja 2015. o radnom vremenu središnjeg ureda HLK, utvrđeno, da je radno vrijeme kod tuženika radnim danom, od ponedjeljka do petka, od 8 do 16 sati, te, da se radi osiguranja dostupnosti stručnih službi S. ureda HLK članovima Komore izvan redovnog radnog vremena radno vrijeme za članove u središnjem uredu radnim danom radno vrijeme traje do 20 sati,

- da je uvidom u mjesečnu evidenciju rada odnosno broja predmeta koji je dodjeljivan u rad tužitelju od strane tuženika u 2018. godini (str. 287-299 prvostupanjskog spisa), utvrđeno, da je tužitelju poslodavac prije srpnja 2018. dodjeljivao u rad mjesečno prosječno desetak i više predmeta, a da od srpnja do listopada taj broj rapidno pada s time, da nakon što je tužitelj ustao tužbom u ovom predmetu, i smanjenje broja dodijeljenih predmeta naveo kao čin uznemiravanja, tužitelju je odjedanput značajno povećan broj dodijeljenih predmeta u rad,

- da se tužitelj obratio poslodavcu sa zahtjevom za zaštitu prava odnosno sa zahtjevom za zaštitu od uznemiravanja zbog neovlaštenog ulaza u računalo tužitelja u dva navrata, a što je tužitelj uočio prvi puta u rujnu 17. rujna 2018., a drugi puta u listopadu 2018., te, da je nakon provedenog postupka po zamjenici povjerenika za zaštitu dostojanstva utvrđeno, da nije bilo neovlaštenog ulaza u računalo tužitelja od strane I. B. koji je radio na održavanju informatičkog sustava kod tuženika za svoju privatnu tvrtku P.C. d.o.o. iz Zagreba;

- da je tužitelj podnio kaznenu prijavu nadležnom O. državnom odvjetništvu u Z. protiv I. B. i nepoznate osobe zaposlenika, i zbog neovlaštenog ulaza u tužiteljevo službeno računalo, i dijeljenja podataka iz tužiteljeva službenog računala s nepoznatim osobama,

- da je nakon provedenog kaznenog postupka, Općinski kazneni sud u Zagrebu, dana 17. veljače 2022. pod poslovnim brojem K-70/20-39 (list 485-503 spisa) donio presudu kojom je oslobodio I. B. od optužbe, da bi počinio kazneno djelo protiv računalnih sustava, programa, i podataka-neovlaštenim pristupom, zbog nedostatka dokaza, a koju presudu je potvrdio Županijski sud u S. svojom presudom poslovni broj Kž-433/2022-8 od 19. srpnja 2022. (str. 511-515 prvostupanjskog spisa),

- da je prilikom preslušavanja tonske snimke s 42. sjednice IO i prilikom pregledavanja materijala s 42. sjednice IO, poslodavac naložio zaposlenicima, da vrše fizički nadzor pregleda navedene dokumentacije od strane tužitelja (svjedokinja R. E., svjedok M. K.),

- da je poslodavac, u osobi M. K. zadužio svog zaposlenika G. M. (očitovanje na str. 76 prvostupanjskog spisa), da u listopadu 2018, za vrijeme kad je na recepciji mijenjao zaposlenicu A. B. vodi evidenciju na dnevnoj razini koliko telefonskih poziva prima A. K., i koliko telefonskih poziva prima dr. M. C.,

- da je poslodavac zatražio od tužitelja, da se očituje o svom uključivanju u izradu raznih tužbi, žalbi, i prigovora drugih osoba protiv poslodavca (podnesak poslodavca od 7. studenoga 2018. - list 140 prvostupanjskog spisa sa zahtjevom, da se tužitelj do 8. studenoga 2018. o tome očituje što je tužitelj to i učinio),

- da je nakon što se tužitelj vratio nakon novogodišnjih praznika početkom 2019. na rad, izmjestio tužitelja u drugi ured,

- da je tužitelj, nakon što je za novog predsjednika odnosno v.d. predsjednika HLK izabran dr. K. L. bio izoliran od komunikacije s ostalim zaposlenicima / dužnosnicima bliskim poslodavcu, odnosno, da je u svakodnevnoj uobičajenoj komunikaciji bio izoliran na radnom mjestu;

- da je u siječnju 2019. tužitelj zatražio od tuženika, da tužiteljev privatni telefonski broj izdvoji iz telekomunikacijske mreže tuženika u kojoj je prethodno bio, a da mu to nije bilo omogućeno os strane poslodavca, odnosno, da se poslodavac na takav zahtjev tužitelja očitovao, da može tražiti prijevremeni raskid ugovora odnosno izdvajanje privatnog telefonskog broja, ali uz naknadu H. telekomu.

12. Polazeći od ovako utvrđeno činjeničnog stanja prvostupanjski sud je utvrdio i zaključio da je u konkretnom slučaju dokazano da je poslodavac ovdje tuženik na naprijed navedenim i opisanim radnjama povrijedio dostojanstvo M. C. grubim uvredama nepoštivanjem, iskonstruiranim tvrdnjama, na temelju poluinformacija i krivih informacija, te da je tužitelju povrijeđeno pravo na čast, ugled, dostojanstvo i autonomnost u radu kod obavljanja svakodnevnih radnih zadataka tim više što su uvrede, poluinformacije i lažne informacije na račun tužitelja izricane pred velikim brojem liječnika. Nadalje, iako se tužitelju inputira nesavjesnost, nestručnost, netočno i nepotpuno informiranje izvršnog odbora, to u konkretnom slučaju nije utvrđeno, već je ta tvrdnja tuženika iskorištena za obračun sa tužiteljem koji je za tuženika u tom trenutku predstavljao G. čovjeka, odnosno čovjeka kojega se, po svemu sudeći treba riješiti iz radnog odnosa.

13. Slijedom ovih utvrđenja i pravnih zaključaka prvostupanjski sud je pozivom na odredbu članka 134. stavak 1. i članka 135. stavak 2. Zakona o radu (Narodne novine (Narodne novine 93/14, dalje: ZR), te članka 1045. stavak 1. i stavak 2., članka 1046. i članka 1049. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO), kao i članka 7. stavak. 1. i članka 219. ZPP-a, prihvatio kao osnovan tužbeni zahtjev tužitelja u pobijanom dijelu tj. pod točkama I., III., IV. V. i VI..

14. Ovako utvrđeno činjenično stanje, pravne zaključke i primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, budući je prvostupanjski sud pravilnom analizom i ocjenom u postupku provedenih dokaza utvrdio sve pravno relevantne činjenice bitne za zakonito presuđenje ovog spora.

15. Naime, odredbom članka 135. stavak 2. ZR-a propisano je, da u slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave u toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, a što je dovelo do povrede prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim, da je stavljen u nepovoljan položaj i da mu je povrijeđeno neko od prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca iz kojeg mora dokazati, da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika, odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.

16. Pravila o teretu dokazivanja vrijede i u slučaju svakog spora o tome, je li bilo zlostavljanja ili ponižavanja ili nije. Pri tome treba imati u vidu kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud i postupovne i procesne propise o teretu dokazivanja (članak 7. stavak 1. i članak 219. ZPP-a), a iz kojih proizlazi da je dužnost oštećenika pružiti sudu činjenice i dokaze na temelju kojih tvrdi, da je riječ o uznemiravanju, a na poslodavcu je obveza dati činjenice i dokaze da to nije točno. To vrijedi i u situaciji kad je sporno je li bilo zlostavljanja (mobinga) ili nije.

17. Odredbom članka 134. stavak 1. ZR-a koja govori o zaštiti dostojanstva radnika, propisano je da postupak zaštite dostojanstva ranika, uznemiravanja, spolnog uznemiravanja uređuju se Zakonom, Kolektivnim ugovorom, Sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca ili Pravilnikom o radu.

18. Po mišljenju ovog drugostupanjskog suda prvostupanjski sud je pravilnom analizom svih u postupku provedenih dokaza pravilno utvrdio i zaključio da je tužitelj na različite načine uznemiravan u spornom periodu, koji period je nastupio nakon što je na izvanrednoj skupštini tuženika s mjesta predsjednika smijenjen dr. T. G.

19. Tako je u postupku utvrđeno da je tužitelj dr. M. C., liječnik pedijatar, koji je bio zaposlenik KBC-a Z., te je polovinu radnog vremena bio zaposlen kod tuženika od 1. travnja 2017. do 29. lipnja 2019., pa iako je Ugovor o radu bio sklopljen na mandat od četiri godine, što znači da je tužitelj prije isteka mandata prestao biti zaposlenik tuženika na pola radnog vremena. Dakle, tužitelj je kod tuženika bio zaposlen za obavljanje poslova radnog mjesta voditelja Ureda za medicinsko pravo u Službi stručno-medicinskih pravnih i međunarodnih poslova. Sudjelovao je kao član pregovaračkog odbora u pregovorima ugovaratelja C. osiguranje d.d. A. S. prije nego što je sklopljena polica osiguranja za pružanje pravne zaštite svim članovima H., njih 1500, a koja je sklopljena 22. prosinca 2017. za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. i koja je u sebi sadržavala između ostalog i radno-pravnu zaštitu. Nakon što je polica osiguranja sklopljena u siječnju 2018. nije sporno da su se sastale tri krovne udruge liječnika, vezano uz međusobnu suradnju i novu okolnost mogućih tužbi liječnika za neplaćene sate prekovremenog rada u prethodnom razdoblju.

20. Tom policom koju je tuženik sklopio s navedenim osiguravateljima za 2018. godinu osiguratelj je pokrivao troškove liječničkih tužbi i nije bilo nikakvih problema vezano za policu. Problem se pojavljuje kada odvjetnici HLK-a traže promjenu modus operandi vezanu za visinu troškova njihova zastupanja jer nisu bili zadovoljni s prijedlogom osiguratelja da njihovi troškovi budu niži od onoga što su zahtijevali s obzirom da se radi o istovrsnim predmetima. Naime, problem koji je nastao za troškove zastupanja odvjetnika, je kada se uočilo da će takvih predmeta i tužbi biti puno, jer u prethodnom razdoblju tih i takvih tužbi nije niti bilo i kad je osiguratelj A. S., predložio da liječnike u tim sporovima zastupaju drugi odvjetnici, odnosno odvjetnici koji će za niži trošak od onog kojeg su tražili odvjetnici HLK-a zastupati liječnike u sudskim predmetima. Tužitelj s tim problemom nije imao ništa jer je o osiguratelju, a i o konkretnim odvjetnicima tuženika ovisilo što će međusobno dogovarati vezano za pokrivanje tih troškova, jer je HLK imala s odvjetnicima ugovor o paušalnoj naknadi za odvjetničke troškove, a što u okolnostima velikog broja potencijalnih tužbi liječnika za neplaćene prekovremene sate rada, nakon što je smijenjen dr. T. G., želi odgovornost prevaliti iskljčivo na tužitelja prikazujući to kao njegovu grešku u radu, jer da policom pravne zaštite za 2018. nisu pokriveni troškovi zastupanja liječnika po odvjetnicima, a komorski odvjetnici su tražili da isključivo oni budu ti koji će podizati tužbe u konkretnom slučaju, te su tražili i veći trošak po pojedinom predmetu u odnosu na dotadašnji paušal što osiguratelj A. S. nije pristao.

21. Po pravilnom mišljenju prvostupanjskog suda sve što se tužitelju dogodilo nakon što je smijenjen dr. T. G. je bila posljedica svrstavanja tužitelja u kategoriju G. č., koji očito nije odgovarao upravljačkoj strukturi, koja ga se željela riješiti, pa i na načine koji su iznijeti u tužbi, a koji su iskonstruirani u cilju obračuna s tužiteljem, budući je bio jedan od najbližih suradnika dr. T. G..

22. Vezano za navedeno, prvostupanjski i sud nadalje također pravilno navodi da kada se prati čitav tijek postupka da je vidljivo da je stvarni uzrok svega što se događalo tužitelju nezadovoljstvo komorskih odvjetnika visinom troškova koje bi osiguratelj pokrio odvjetnicima za zastupanje u istovrsnim špranciranim tužbama za isplatu razlike plaće liječnicima za prekovremeni rad, a sve što se događalo u 2018. na neki način je irelevantno za samu policu s obzirom da je polica za 2018. sklopljena 22. prosinca 2017.

23. Pored toga, prvostupanjski sud je također tijekom iscrpno provedenog postupka pravilno utvrdio da su tužitelja i članovi Izvršnog odbora na 42. sjednici održanoj 31. kolovoza 2018. vrijeđali i omalovažavali, prijetili mu kaznenom odgovornošću, a zapravo proizlazi da nisu bili upoznati s meritumom spora i da su raspolagali s poluinformacijama i dezinformacijama. Isto se dogodilo i na skupštini HLK održanoj 10. studenoga 2018. Naime, način na koji su se kolege liječnici na navedenim sjednicama Izvršnog odbora i Skupštine ophodili prema tužitelju je duboko uvredljiv, ponižavajući i vrijeđa dostojanstvo tužitelja, te po pravilnom stavu prvostupanjskog suda predstavlja uznemiravanje tužitelja.

24. Isto tako, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da nakon što je smijenjen dr. T. G. s pozicije predsjednika H.-a da tuženik više nije slao tužitelja na stručne, znanstvene skupove, sastanke i javne nastupe, a sama činjenica da tužitelj nije upućivan na stručna usavršavanja i skupove također predstavlja uznemiravanje tužitelja jer je poslodavac isključio tužitelja iz plana i programa aktivnosti dužnosnika Komore u razdoblju nakon srpnja 2018. Također je uznemiravanje tužitelja kada mu je poslodavac promijenivši brave na ulaznim vratima Komore onemogućavao da i poslije 20,00 sati prima liječnike koji su dolazili iz raznih krajeva RH i u večernjim satima, kako s obavili razgovor s tužiteljem, jer tijekom dana nisu mogli zbog posla. Po pravilnom stajalištu prvostupanjskog suda propisano radno vrijeme kod tuženika do 20,00 sati ne bi smjela biti zapreka da poslodavac omogući zaposleniku koji obavlja stručan i važan posao vezan za poslodavca da i nakon 20,00 sati koristi ured poslodavca HLK. Isto tako, drastično smanjivanje broja predmeta koji su tužitelju dodjeljivani u rad predstavlja uznemiravanje, kako je to pravilno zaključio sud budući iz rezultata provedenih dokaza proizlazi da nakon što je tužitelj podnio ovu konkretnu tužbu predstavlja uznemiravanje tužitelja, zatim uznemiravanje tužitelja predstavlja smanjenje plaće i sl., a što je sve prvostupanjski sud vrlo precizno opisao u pobijanoj presudi.

25. Naime, tijekom dokaznog postupka tužitelj je dokazao da je tuženik opisanim radnjama povrijedio njegovo dostojanstvo grubim uvredama nepoštivanjem, iskonstruiranim tvrdnjama na temelju poluinformacija i krivih informacija, te da je tužitelju povrijeđeno pravo na čast, ugled, dostojanstvo i autonomnost u radu kod obavljanja svakodnevnih radnih zadataka, tim više što su uvrede, poluinformacije i lažne informacije na račun tužitelja izricane pred velikom brojem liječnika.

26. Iako je tuženik tijekom postupka, kao i sada u žalbi tužitelju pripisivao nesavjesnost, nestručnost, netočno i nepotpuno informiranje Izvršnog odbora, te okolnosti tijekom iscrpno provedenog prvostupanjskog postupka tuženik nije dokazao, već upravo suprotno tome tužitelj je tijekom postupka dokazao da je od svoje komore liječnika bio izložen takvim uvredama i ponižavanjima koje su bile izravno uznemiravanje tužitelja od strane poslodavca.

27. Dakle, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u izreci pobijanog dijela presude pod točkama I., III., IV. i V..

28. Pravilna je i odluka o parničnom trošku sadržana pod točkom VI. izreke, kako po osnovu tako i po visini, pravilno je obrazložena i kao takva utemeljena na odredbama članka 154. stavak 1. i 155. stavak 1. ZPP-a, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22), pa je tuženik neosnovano osporava.

29. S obzirom na naprijed izneseno, a kako nisu ostvareni žalbeni razlozi tuženika, a ne postoje ni oni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a, valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu, te na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a, potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkama, I., III., IV., V. i VI.

30. Tuženiku nije dosuđen žalbeni trošak iz razloga jer isti nije uspio sa svojom žalbom (članak 166. stavak 1. ZPP-a).

U G., 15. rujna 2023.

Predsjednica vijeća:

Tatjana Radaković Bašić