Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 14 Gž-1111/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gabriele Topić Kordej kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Milene Frankić kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Zvjezdani Znidarčić Begović, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika MR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Kristini Rakuša, odvjetnici u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3099/2020-25 od 23. studenog 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 13. rujna 2023.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3099/2020-25 od 23. studenog 2022.
II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1.1. Presudom suda prvog stupnja posl. br. P-3099/2020-25 naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 26.400,00 kn/3.503,88 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na pojedine mjesečne iznose od 300,00 kn sa početkom tijeka svakog 5.-tog u mjesecu od rujna 2013. do prosinca 2020. pa do isplate, kao u stavku I izreke prvostupanjske presude.
1.2. U stavku II izreke presude suda prvog stupnja tuženiku je naloženo da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 15.860,00 kn/2.104,98 eura.
2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga i predlaže prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, uz naknadu troška sastava žalbe.
3. Žalba je neosnovana.
4.1. Razmatranjem predmetnog spisa razvidno je da je tuženik tijekom postupka bio zastupan po punomoćnici odvjetnici te je bio u mogućnosti pratiti postupak i sudjelovati u njemu kao i poduzimati sve zakonom predviđene postupovne radnje. S obzirom na činjenicu da na ročištu od 15. rujna 2022. na kojem je zaključena glavna rasprava pred prvostupanjskom sudom tuženik nije imao daljnjih dokaznih prijedloga, za zaključiti je da sud nije onemogućio tuženika u dokazivanju svojih navoda odnosno osporavanju navoda protivne strane. U tom smislu su bez utjecaja žalbeni navodi tuženika vezani za dostavu podneska od 14. rujna 2022., koji podnesak po svom sadržaju predstavlja ponavljanje već iznesenih navoda tužitelja (tužitelj nije ni zatražio naknadu troška sastava tog podneska). Stoga tuženik u postupku pred sudom prvog stupnja nije bio onemogućen u raspravljanju niti je doveden u nejednak položaj u odnosu na tužitelja tako da ne stoji žalbena tvrdnja o ostvarenju žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6 Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) u vezi čl. 5. st. 1. ZPP i povrede ustavnog prava tuženika iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14).
4.2. U prvostupanjskoj presudi i u postupku koji joj je prethodio ne uočavaju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ZPP na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.
4.3. Za razliku od žalbenih navoda, u presudi suda prvog stupnja nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 ZPP jer je presuda suda prvog stupnja razumljiva, nije proturječna i sadrži jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječnosti s izrekom presude i sukladni su stanju spisa te se presuda kao takva može ispitati.
5.1. Tuženik se ne može sa uspjehom pozivati na žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11 ZPP ili iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 338. st. 3. ZPP i to stoga što se njegov navod iz podneska sa odgovorom na tužbu od 25. rujna 2018. (list 17 spisa predmeta suda prvog stupnja) ne može smatrati istaknutim prigovorom radi prebijanja.
5.2. Naime, prigovor radi prebijanja u procesno-pravnom smislu prvenstveno podrazumijeva da tuženik ne osporava potraživanje tužitelja iz tužbenog zahtjeva, no u predmetnom postupku kao i u žalbi tuženik tužiteljevu tražbinu osporava. Navedena temeljna pretpostavka prigovora radi prebijanja ne može se smatrati ostvarenom "za slučaj da sud utvrdi tužbeni zahtjev osnovanim" kao što tuženik navodi. Nadalje, prigovor radi prebijanja podrazumijeva zahtjev tuženika da se kompenzira utuženo potraživanje s protupotraživanjem tuženika u parničnom postupku na osnovi konstitutivne odluke suda odnosno da sud uz utvrđenje postojanje utuženog potraživanja utvrdi postojanje protupotraživanja istaknutog radi prebijanja i potom ih svojom odlukom međusobno prebije.
5.3. U okolnostima predmetnog slučaja, u kojem tuženik suprotno odredbama čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1. i čl. 299. ZPP nije postavio takav zahtjev, nisu ostvarene procesne pretpostavke za upuštanje suda u odlučivanje postoji li tuženikovo potraživanje ili ne postoji jer do prijeboja kao načina prestanka eventualnog potraživanja tuženika ne može ni doći. Kod prigovora radi prebijanja radi se o tuženikovom procesno-pravnom zahtjevu o kojem sud primjenom čl. 338. st. 3. ZPP odlučuje jednako kao i o zahtjevu tužitelja, ako su za to ostvarene pretpostavke. Stoga je odluka iz stavka I izreke presude suda prvog stupnja odraz odgovarajućeg postupanja u okviru odredbe čl. 2. st. 1. ZPP jer bez postavljenog odgovarajućeg prijebojnog zahtjeva sud prvog stupnja nije imao na temelju čega vršiti prijeboj.
6. Posljedično nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 12. st. 1. i čl. 213. st. 1. toč. 1 ZPP jer je sud prvog stupnja pravilno zaključio i dao obrazložene razloge o tome da se u postupku pred prvostupanjskim sudom posl. br. P-4659/15 (posl. br. P-821/21) ne rješava prethodno pitanje o kojem bi ovisila odluka u ovom sporu.
7. Sud prvoga stupnja raspravio je sve okolnosti bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene a u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Tako je utvrđeno, a među strankama nije ni sporno, suvlasništvo tužitelja u omjeru od 4/24 dijela a tuženika u omjeru 10/24 dijela nekretnine – stana br. 115 u Zagrebu u stambenoj zgradi [adresa] na prvom katu u ukupnoj površini od 87,09 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], br.podul. 43619 knjige PU Grad Zagreb (do prodaje trećim sobama u veljači 2021.).
8. Na temelju pravilnog utvrđenja da je tuženik u utuženom razdoblju od rujna 2013. pa do prosinca 2020. taj stan dao u najam bez suglasnosti i dogovora sa suvlasnicima za iznos najamnine od 250,00 eura mjesečno a da razmjerni dio najamnine nije isplatio tužitelju nego je u iznosu od oko 40,00 eura mjesečno ostvario nepripadnu korist, sud prvog stupnja tuženiku je naložio da tužitelju kao suvlasniku u 4/24 dijela nekretnine isplati po 300,00 kn mjesečno sa zakonskim zateznim kamatama od svakog 5. u mjesecu u razdoblju od rujna 2013. pa do prosinca 2020. do isplate.
9. Prvostupanjska se presuda temelji na pravilnoj primjeni mjerodavnih odredbi čl. 1120. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje ZOO) u vezi čl. 46. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00. 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 153/09, 143/12 i 152/14) i čl. 29. st. 1. i 2. te čl. 1115. ZOO.
10. Slijedom navedenog nisu ostvareni ni žalbeni razlozi pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP niti pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP jer tuženik svojim žalbenim navodima nije osnovano osporio pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke. Stoga je primjenom čl. 368. st. 1. ZPP ovaj sud odlučio kao u stavku I izreke.
11. Nije prihvaćen zahtjev tuženika za naknadu troška sastava žalbe, primjenom čl. 166. st. 1. ZPP u vezi čl. 154. st. 1. istog zakona, kao u stavku II izreke.
U Zagrebu 13. rujna 2023.
Predsjednica vijeća:
Gabriela Topić Kordej
