REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2428/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. Ć. iz D., OIB ..., zastupanog po punomoćnici S. R. K., odvjetnici iz Z., protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane, OIB ..., zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu iz V. G., Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovnog broja Gž R-1043/2020-4 od 6. travnja 2023., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovnog broja Pr- 15/2018-33 od 4. rujna 2020., u sjednici održanoj 13. rujna 2023.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženoj podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovnog broja Gž R-1043/2020-4 od 6. travnja 2023. u dijelu I. i III. izreke, zbog sljedećeg pravnog pitanja:
„Da li je ispravno rad tužitelja u aktivnom dežurstvu priznati kao višednevni rad u društvu unutarnje službe odnosno kao 24 sata nazočnih na radnom mjestu, uz odbijanje 8 sati na ime odmora, kada je propisima koji se primjenjuju kao lex specialis, Odluci o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika (“Narodne novine” broj 118/09 i 118/12) i Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (”Narodne novine” bro. 118/09), propisano da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom, a dijeli se na aktivno dežurstvo i dežurstvo unutarnje službe, te da pripadnici OS RH koji zbog potreba službe provode 24 sata na radnom mjestu u tijeku 24 sata mogu raditi najviše 12 sati, a preostalo vrijeme im se računa kao aktivno dežurstvo?“.
Obrazloženje
1. Protiv drugostupanjske presude, u dijelu u kojem nije uspjela u sporu, tužena je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije.
2. Ovaj je sud prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP).
3. Ovaj je sud ocijenio da je pravno pitanje navedeno u izreci bitno za odluku u sporu, kao i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, s obzirom na postojanje različite sudske praske u pogledu tog pitanja (npr. odluke Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-274/20 od 4. studenog 2021. i Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-600/20 od 1. prosinca 2020. i ovdje pobijana odluka).
4. Stoga je valjalo, na temelju odredbe čl. 385.a i čl. 389.b st. 3. ZPP, riješiti kao u izreci ovog rješenja i dopustiti reviziju tužene u odnosu na to pitanje (na sličan način ovaj sud je odlučio i u odlukama poslovnog broja Revd 1459/2021-2 od 8. prosinca 2021. i Revd 2307/2022-2 od 18. siječnja 2023.).
5. U pogledu drugog i trećeg postavljenog pravnog pitanja ima se uzeti da je prijedlog povučen (čl. 389. st. 3. ZPP).
Zagreb, 13. rujna 2023.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
