REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 196/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Elizabeta Božanić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Tödtling&Partneri u Zagrebu, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB:46377257342, kojeg zastupa punomoćnik GC diplomirani pravnik i zaposlenik tuženika, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-1825/2021-2 od 24. kolovoza 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-715/2020-25 od 17. lipnja 2021., u sjednici održanoj 13. rujna 2023.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se revizija tuženika kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je suđeno:
"I. Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342 isplatiti tužitelju CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 11.046,08 kuna bruto, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 11.046,08 kn, kako slijedi:
- na iznos od 2.105,64 kn od 16. studenog 2019. godine pa do isplate,
- na iznos od 2.687,13 kn od 16. prosinca 2019. godine pa do isplate,
- na iznos od 2.507,29 kn od 16. siječnja 2020. godine pa do isplate, - na iznos od 1.563,00 kn od 16. veljače 2020. godine pa do isplate, - na iznos od 727,79 kn od 16. ožujka 2020. godine pa do isplate, - na iznos od 360,87 kn od 16. travnja 2020. godine pa do isplate, - na iznos od 441,60 kn od 16. lipnja 2020. godine pa do isplate,
- na iznos od 406,83 kn od 16. srpnja 2020. godine pa do isplate, - na iznos od 245,93 kn od 16. kolovoza 2020. godine pa do isplate, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342 naknaditi tužitelju CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u iznosu od 9.687,50 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 17. lipnja 2021. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema članku 29. stavak 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana."
2. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-4879/20201-2 od 17. studenoga 2021. tuženiku dopustio reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pravnih pitanja:
„1. Ubrajaju li se sati odrađeni prema redovnom rasporedu radnog vremena na blagdan i neradni dan u mjesečni fond radnih sati te evidentiraju li se kao redovan rad uzimajući u obzir odredbe čl. 51. i čl. 52. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15) te obvezujuća tumačenja Kolektivnog ugovora posebice Zaključak 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. godine kojim je utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih sati (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati kao i da se sati rada blagdanom i neradnim danom i dan Uskrsa evidentiranju kao redovan rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu?
2. Jesu li radni dani koji ulaze u umnožak za izračun redovnog mjesečnog fonda radnih sati svi dani od ponedjeljka do petka obzirom je Zaključkom 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. godine utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati ili se dan blagdana koji padne u radni dan izuzima iz izračuna?
3. Da li je rad blagdanom automatski i prekovremeni rad čak i u uvjetima kada nije ostvaren redovni mjesečni fond radnih sati?
4. Da li je sud u primjeni Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15) vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora obzirom na odredbe čl. 18. i 19. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15)?“
3. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženik je protiv navedene presude podnio reviziju s prijedlogom revizijskom sudu da pobijanu drugostupanjsku presudu preinači i odbije tužbeni zahtjev, uz naknadu prouzročenih parničnih troškova tuženiku ili ukine presudu suda drugog stupnja i presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija je neosnovana.
6. Pozivom na odredbu iz čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) revizijski sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
7. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka, obzirom na navedeno u prethodnom stavku, jest zahtjev za isplatu razlike plaće koji tužitelj postavlja na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženik pogrešno primjenjujući odredbu čl. 49. Kolektivnog ugovora za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 29/18 - dalje: KU/18), pogrešno obračunao mjesečni fond radnih sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati.
8. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati.
9. Međutim, sporno razdoblje odnosi se na razdoblje nakon 1. listopada 2019. (do 31. listopada 2020.), jer prema tvrdnji tužitelja u mjesečni fond radnih sati uračunavaju svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženika mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbiju samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji pada u tjednu.
10. U ovom revizijskom postupku zapravo je sporno tumačenje odredbe čl. 49. KU/18, prema kojoj se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su oni sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.
11. Tužitelj tužbeni zahtjev za isplatu iznosa po osnovi prekovremenog rada temelji na tvrdnji da mu tuženik, kao poslodavac, nije isplatio naknadu za prekovremeni rad za razdoblje od 1. listopada 2019. do 31. listopada 2020. sukladno čl. 49 KU/18, odnosno nije mu ih obračunao i isplatio za sve odrađene sate, odnosno sate rada odrađene u prekovremenom radu.
12. Iz činjeničnih utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da je provedenim knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku za financije, računovodstvo i poreze IC, utvrđeno da za razdoblje od 1. listopada 2019. do 31. listopada 2020. visina tužiteljevog potraživanja po osnovi prekovremenog rada iznosi 825,68 kuna pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana, bez blagdana, subota i nedjelja u tekućem mjesecu i osam sati dnevno.
13. Slijedom iznesenog proizlazi da su sudovi pravilno primijenili materijalno pravo, odnosno odredbu čl. 49. KU/18 i odredbu čl. 1. st. 2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 33/96, 96/01, 112/05, 55/08, 74/11 i 130/11) kada su prihvatili tužiteljev tužbeni zahtjev za isplatu naknade plaće po osnovi prekovremenog rada pa je na temelju odredbe čl. 393. st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 13. rujna 2023.
Predsjednik vijeća:
Željko Šarić
