Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž R-124/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vesne Stokrp, predsjednice vijeća, Alenke Laptalo, člana vijeća i suca izvjestitelja, te Ivane Mašić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. D., OIB:…, iz V. G., R., R. u. 39, kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice R. H., OIB:…, M. p., koju zastupa O. d. o. u V. G., G.-u. o., radi isplate, povodom žalbe tužene podnesene protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici broj Pr-77/2019-47 od 18. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 13. rujna 2023.

p r e s u d i o  j e

Prihvaćanjem žalbe tužene preinačuje se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici broj Pr-77/2019-47 od 18. svibnja 2023., i sudi:

- Odbija se tužbeni zahtjev, koji glasi:

"Nalaže se tuženici R. H., M. p., OIB: …, da tužitelju D. D., iz R., R. u. 39, OIB:…, na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 3.533,71 EUR1 / 26.624,72 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 20,35 EUR/ 153,36 kn od 16. kolovoza 2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 78,02 EUR/ 587,86 kn od 16. rujna 2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 69,15 EUR/ 521,04 kn od 16. listopada 2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,44 EUR/ 154,00 kn od 16. studenog 2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 70,54 EUR/ 531,48 kn od 16. prosinca 2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 66,45 EUR/ 500,63 kn od 16. siječnja 2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 64,12 EUR/ 483,12 kn od 16. veljače 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 47,03 EUR/ 354,32 kn od 16. ožujka 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,37 EUR/ 161,04 kn od 16. travnja 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 53,99 EUR/ 406,80 kn od 16. svibnja 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 27,00 EUR/ 203,40 kn od 16. srpnja 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 51,64 EUR/ 389,10 kn od 16. kolovoza 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 50,91 EUR/ 383,58 kn od 16. rujna 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 32,39 EUR/ 244,08 kn od 16. listopada 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 65,60 EUR/ 490,20 kn od 16. studenog 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 68,18 EUR/ 513,72 kn od 16. prosinca 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 72,63 EUR/ 547,26 kn od 16. siječnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 82,72 EUR/ 623,28 kn od 16. veljače 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 70,91 EUR/ 534,24 kn od 16. ožujka 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 10,79 EUR/ 81,30 kn od 16. travnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 82,72 EUR/ 623,28 kn od 16. svibnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 78,97 EUR/ 595,00 kn od 16. lipnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 78,97 EUR/ 595,00 kn od 16. srpnja 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 82,72 EUR/ 623,28 kn od 16. kolovoza 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 32,37 EUR/ 243,90 kn od 16. rujna 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,41 EUR/ 425,00 kn od 16. listopada 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 79,32 EUR/ 597,66 kn od 16. prosinca 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 67,99 EUR/ 512,28 kn od 16. siječnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 69,35 EUR/ 522,48 kn od 16. veljače 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 72,71 EUR/ 574,80 kn od 16. ožujka 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 66,33 EUR/ 499,80 kn od 16. travnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 63,57 EUR/ 479,00 kn od 16. svibnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 46,23 EUR/ 348,32 kn od 16. srpnja 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 48,44 EUR/ 364,96 kn od 16. kolovoza 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 67,66 EUR/ 509,76 kn od 16. rujna 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 74,11 EUR/ 558,36 kn od 16. listopada 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 76,95 EUR/ 579,80 kn od 16. studenog 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 72,48 EUR/ 546,12 kn od 16. prosinca 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 82,27 EUR/ 619,84 kn od 16. siječnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 80,88 EUR/ 609,42 kn od 16. veljače 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 79,73 EUR/ 600,72 kn od 16. ožujka 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 84,56 EUR/ 637,14 kn od 16. travnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 75,94 EUR/ 572,16 kn od 16. svibnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 69,33 EUR/ 522,36 kn od 16. lipnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 31,64 EUR/ 238,40 kn od 16. srpnja 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 84,56 EUR/ 637,14 kn od 16. kolovoza 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 34,66 EUR/ 261,18 kn od 16. rujna 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 39,86 EUR/ 300,36 kn od 16. listopada 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 72,80 EUR/ 548,52 kn od 16. prosinca 2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 76,27 EUR/ 574,68 kn od 16. siječnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 83,69 EUR/ 630,56 kn od 16. veljače 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 82,48 EUR/ 621,48 kn od 16. ožujka 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,64 EUR/147,99 kn od 16. travnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 68,73 EUR/ 517,88 kn od 16. svibnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 83,69 EUR/ 630,56 kn od 16. lipnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 82,48 EUR/ 621,48 kn od 16. srpnja 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 35,87 EUR/ 270,24 kn od 16. kolovoza 2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto plaći, i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

- Stranke snose svoje parnične troškove.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke, naloženo je tuženoj da tužitelju isplati iznos od 3.533,71 EUR1 / 26.624,72 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koje na pojedine mjesečne iznose teku u razdoblju od 16. kolovoza do 2014. do 16. kolovoza 2019., u roku od 15 dana.

Pod točkom II. izreke, naloženo je tuženoj da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznos od 2.749,84 eura / 20.718,72 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 18. svibnja 2023. pa do isplate, u roku od 15 dana. Pod točkama III. i IV. izreke, tužitelj je odbijen sa preostalim zahtjevom za naknadu parničnih troškova, dok je tužena u cijelosti odbijena sa zahtjevom za naknadu parničnih troškova.

2. Presudu pobija tužena pravovremeno podnesenom žalbom zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi prigovara da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio vjerodostojnim iskaze svjedoka D. B., L. B. i M. N.. Pozivom na Uredbu Vlade RH i Pravilnik o unutarnjem redu Ministra pravosuđa i uprave, osporava zaključak pobijane presude da tužitelj nije mogao koristiti stanku zbog manjka službenika O. o. O. z. T. u kojem je tužitelj radio u spornom razdoblju. Tvrdi da je u O. o. bilo 46 službenika pravosudne policije, a u Z. boravilo do 40 maloljetnika, da su tužitelj i svjedoci D. B., L. B. i M. N. naveli da su koristili kuhinju kojom se služe maloljetnici. Smatra nelogičnim da tužitelj nikada nije tražio zaštitu prava zbog nekorištenja stanke u dugogodišnjem razdoblju. Nadalje, ukazuje da je izdvojeni O. u S. zatvoren 2017. godine, pa je netočan dio iskaza tužitelja u kojem tvrdi da je da je u izdvojenom O. u S. radio do njegovog zatvaranja 2020. godine. Ističe da je iskazima svjedoka B. S. i V. V., dokazano da je tužitelj redovitim konzumiranjem obroka i toplih napitaka koristio dnevne stanke unutar radnog vremena, što proizlazi iz obračunskih lista za isplatu plaće i zaračunatih odbitaka tužitelju za gablece i kantine. Nadalje, navodi da nijednim zakonskim propisom nije predviđena obveza vođenja evidencije. Smatra da nepostojanje evidencije o korištenju dnevne stanke ne može biti na štetu poslodavca i da tužena nije dužna dokazivati ovu činjenicu. Pozivom na odredbu članka 10. stavku 3. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, navodi da se dnevni odmor ubraja u radno vrijeme za koje je tužitelj plaćen, pa se ne radi o stjecanju bez osnove. Predlaže drugostupanjskom sudu da prihvaćanjem žalbe ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, ili da presudu preinači. Traži trošak žalbe.

3. Odgovor na žalbu je podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Prvostupanjska presuda nije zahvaćena bitnim povredama odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP ), na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. tog Zakona.

6. Presuda nije zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na koju se određeno poziva žalba uopćenim prigovorima da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama. Izreka presude je jasna i razumljiva, a obrazloženje sadrži jasne, određene i potpune razloge o svim odlučnim činjenicama koji nisu međusobno proturječni, niti o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

7. Predmet spora je zahtjev za isplatu novčane naknade na ime neiskorištenog dnevnog odmora ( stanke ).U činjeničnim navodima tužbe tužitelj tvrdi da je zaposlen na radnom mjestu pravosudni policajac kod M. p., U. z. z. s., da je raspoređen na rad u O. z. u T., ali da mu tužena zbog specifičnosti posla i nedostatka potrebnih kadrova, u spornom razdoblju nije omogućila korištenje dnevnog odmora tijekom rada u turnusima.

8. Iz činjeničnih utvrđenja prvostupanjske presude, proizlazi:

- da je tužitelj zaposlen u O. z. T. od 1995. godine,

- da je u spornom razdoblju bio raspoređen rješenjem na radno mjesto pravosudnog policajca u O. z. u T., O. o.,

- da je u spornom razdoblju zajedno sa još jednim kolegom radio u izdvojenom objektu u S. u kojem su smješteni maloljetnici pod pojačanim nadzorom,

- da je u tom razdoblju radio u turnusima u ciklusima 12-24-12-48,

- da im se hrana dovozila u izdvojeni objekt u S., ali da su cijelo vrijeme radili i istodobno objedovali na radnom mjestu,

- da iz platnih lista proizlazi da su tužitelju obračunati troškovi za „gablec“ (topli obrok) i "kantinu" u mjesecima kada je konzumirao topli obrok,

- da je iskazima svjedoka M. N., D. B., L. B. i V. V. i M. N., utvrđeno da više godina postoji manjak pravosudnih policajaca i da službenici ne mogu koristiti stanku ili je ne mogu koristiti u cijelosti, time da nije prihvaćen dio iskaza svjedoka B. S. u dijelu kojem navodi da službenici samo iznimno nisu mogli koristiti stanku zbog manjka osoblja ( točke 24. i 25. prvostupanjske presude ),

- da tužena nije vodila evidenciju o korištenju stanke ( točka 25.2. prvostupanjske presude ).

9. Suprotno žalbenim tvrdnjama, iskaze saslušanih svjedoka prvostupanjski sud je detaljno analizirao i ocijenio prema svojem uvjerenju, u skladu sa ovlaštenjem iz članka 8. ZPP. Pravilno je ocjenjeno da su tužitelj i u postupku saslušani svjedoci D. B., L. B., V. V., M. N. i B. S., iskazivali u osnovi suglasno o mogućnostima napuštanja radnog mjesta radi korištenja pauze, te činjenici konzumacije hrane za vrijeme rada u turnusima, uključujući mjesto rada u izdvojenom objektu u S.. Iako se iskaz svjedoka B. S. razlikuje od ostalih iskaza u dijelu u kojem ovaj svjedok tvrdi da samo iznimno službenici nisu mogli koristiti stanku zbog manjka osoblja, neprihvaćanje ovog dijela njegovog iskaza, ne dovodi u pitanje pravilnost činjeničnih zaključaka pobijane presude utvrđenih ostalim personalnim dokazima.

10. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev uz stajalište da je nebitno je li tužena vodila evidenciju korištenja stanku, već je bitna činjenica da tužitelj faktični nije koristio stanku i da mu tužena nije omogućila korištenje stanke. Ovo stajalište se ne može prihvatiti.

11. Pitanje prava na naknadu zbog nekorištenja stanke je pravno pitanje koje valja razmatrati kroz odredbe Zakona o radu ( NN 93/14, 127/17, 98/19 ) i odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( NN 112/17, 12/18, 2/19 - dalje: KU/17 ), koji je bio na snazi u spornom razdoblju.

11.1. Prema odredbama članka 73. stavak 1. i 5. ZR, radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, a ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenje ovoga odmora, time da se vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme. Prema članku 73. stavak 4. ZR, vrijeme odmora ( stanke ) ubraja se u radno vrijeme.

11.2. Prema odredbama članka 10. KU/17, službenik i namještenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti, a službenik i namještenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta ili dva puta po 30 minuta, u skladu s naravi i potrebama posla, time da se vrijeme odmora ubraja u radno vrijeme.

11.3. Prema odredbama članka 89. stavak 1. ZR, ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, poslodavac može za punoljetne radnike urediti iznimke od primjene odredbi o trajanju rada noćnog radnika, dnevnom i tjednom odmoru, pod uvjetom da je radniku osiguran zamjenski odmor.

11.4. Prema članku 42. KU/17, ako službenik i namještenik radi na poslovima čija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tih razloga ne može koristiti dnevni odmor (stanku), ima pravo tražiti da vrijeme dnevnog odmora (stanke) iskoristi kao slobodne dane.

12. Obzirom da se vrijeme dnevne stanke ubraja u plaćeno osmosatno radno vrijeme, prema shvaćanju ovog suda, rad za vrijeme dnevne stanke nije prekovremeni rad u koji se uračunava rad duži od propisanog osmosatnog radnog vremena koji se obavlja na zahtjev poslodavca. U smislu odredbi članka 89. stavak 1. ZR, te članka 42. KU/17, zbog nemogućnosti korištenja stanke, službenik ima da vrijeme neiskorištenog dnevnog odmora (stanke) primarno pravo zahtijevati

iskoristi kao slobodne dane.

12.1. Ostvarenje zakonskog prava na slobodne dane zbog nemogućnosti korištenja stanke iz članka 42. KU/17, pretpostavlja postojanje odgovarajuće evidencije o neiskorištenim stankama. Prema Tumačenju broj 1/9 od 19. studenog 2020. Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, evidenciju radnog vremena može zatražiti sam službenik i namještenik za sebe ili u njegovo ime povjerenik sindikata kojeg je član uz njegovu pisanu suglasnost. U smislu navedenog Tumačenja, evidenciju neiskorištenih stanki nije dužan voditi poslodavac, ako u tom pravcu nema zahtjeva bilo samog radnika ili u njegovo ime povjerenika sindikata.

12.2. Polazeći od naprijed navedenih odredaba ZR i KU/17, i utvrđenja pobijane presude o odlučnim činjenicama izloženih u točki 8., prema stajalištu ovog suda, tužitelj bi imao pravo na novčanu naknadu zbog nemogućnosti korištenja stanke ili pauze u slučaju da je tražio slobodne dane na ime evidentiranih nekorištenih stanki koje mu tužena nije priznala, i/ili u slučaju da mu je tužena priznala slobodne dane po osnovi evidentiranih neiskorištenih stanki, ali mu nije omogućila korištenje priznatih slobodnih dana. U postupku pred prvostupanjskim

neiskorištenog

sudom nije bilo sporno da tužitelj nije tražio slobodne dane zbog dnevnog odmora (stanke) kroz sporno razdoblje.

13. Kod nesporne činjenice da tužitelj nije tražio slobodne dane zbog neiskorištenih stanki u dugom razdoblju od kolovoza 2014. do kolovoza 2019. godine, što više, radi realizacije prava na slobodne dane zbog neiskorištenog dnevnog odmora (stanke), nije tražio da tužena kao poslodavac evidentira njegove neiskorištene dnevne stanke, nije bilo mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva na isplatu novčane naknade na ime neiskorištenih stanki.

14. Iz ovih razloga je, prihvaćanjem žalbe, temeljem članka 373. ZPP, preinačena prvostupanjska presuda i odbijen tužbeni zahtjev.

15. Budući je presuda preinačena, temeljem članka 166 stavak 2 ZPP, valjalo je odlučiti o ukupnim parničnim troškovima. Imajući u vidu prirodu ovog spora, stanje predmeta i materijalno pravni odnos stranaka u ovom sporu, o troškovima postupka valjalo je odlučiti primjenom stajališta Europskog suda za ljudska prava zauzetom u predmetima K. i C., B. protiv H. u primjeni članka 6. Konvencije za zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i članka 1. Protokola 1. uz Konvenciju. Podnošenje tužbe radi realizacije prava na stanku kao jednog od temeljnih prava iz radnog odnosa, nije bilo očito neosnovano. Naime, u vrijeme podnošenja tužbe nije bilo stabilne, ustaljene sudske prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao najvišeg suda, o pitanjima osnovanosti zahtjeva za isplatu po osnovi neiskorištenog dnevnog odmora ( stanke ) državnih službenika i namještenika, pa tužitelj nije trebao realno očekivati da neće uspjeti sa zahtjevom. Tužena strana u ovom sporu je država koju zastupa državno odvjetništvo, tako da nije imala prekomjerne troškove, dok bi za tužitelja koji je izgubio parnicu, bio prekomjerni teret plaćanje tuženoj državi troška u visini (2.749,84 eura/20.718,72 kuna ) koji predstavlja gotovo tri njegove mjesečne plaće ( 941,56 eura/7.094,20 kn ).Stoga je, u cilju postizanja pravične ravnoteže, odlučeno da stranke snose svoje parnične troškove.

U Karlovcu, 13. rujna 2023.

Predsjednik vijeća:

Vesna Stokrp, v.r.