Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj 5 Gž-2515/2023-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jasenke Grgić kao predsjednice vijeća, Ksenije Grgić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Sabine Dugonjić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RD OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa Tomislav Brguljan, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o. iz Rijeka, protiv tuženika GD OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Kristina Miklić Dminić, odvjetnica u Krku, radi trpljenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Crikvenici – Stalna služba u Krku, poslovni broj P-565/2019-54 od 7. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 12. rujna 2023.,

    p r e s u d i o  je

    Odbija se žalba tuženika kao neosnovan i potvrđuje presuda Općinskog suda u Crikvenici – Stalna služba u Krku, poslovni broj P-565/2019-54 od 7. travnja 2023.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da je tužba tužiteljice povučena u odnosu na točku I. tužbenog zahtjeva (toč,. I. izreke). Naloženo je tuženiku da trpi kopanje i postavljanje vodovodnih cijevi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisanoj kao kuća, dvor, garaža i pašnjak površine 1097 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška], koja se nalazi na adresi [adresa] po zajedničkom pristupnom putu od ulaza s javne površine do kuće, te uz kuću do stražnjeg dijela kuće na kojem se nalazi kupaonica radi priključka na vodovodnu mrežu stana u prizemlju navedene kuće (toč. II. izreke), te da naknadi parnični trošak tužiteljici u iznosu od 1.768,98 EUR / 13.328,40 HRK sa zakonskim zateznim kamatama od 7. travnja 2023. do isplate (toč. III. izreke). Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka glede povučenog dijela tužbenog zahtjeva (toč. IV. izreke).

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, ili ukine i pred vrati na ponovno suđenje.

    3. Žalba je neosnovana.

    4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se naloži tuženiku trpljenje postavljanja vodovodne cijevi na pristupnom putu koji je u suvlasništvu stranka radi priključenja stana tužiteljice na javnu vodovodnu mrežu, koje radove tuženik onemogućuje.

    5. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na u žalbi ukazuje tužitelj, jer je izreka presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi, niti razlozima presude, a obrazloženje sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati, te nije osnovan ovaj žalbeni razlog.

    6. Sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP) pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.

    7. U žalbenim stadiju postupka nije sporno da su stranke suvlasnici svaki u ½ dijela u nekretnine k. č. [katastarska čestica] u naravi kuća, dvor, garaža i pašnjak površine 1097 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nije sporno niti da je tuženik bez suglasnosti tužiteljice kao suvlasnika preko zajedničkog pristupnog puta koji vodi do kuće u kojoj su stanovi stranaka, postavio vodovodne i električne cijevi i priključio ih u svoj stran, te da je zabranio tužiteljici izvođenje započetih radova na zajedničkom pristupnom putu radi postavljanja vodovodnih cijevi do njezina stana u istoj kući. Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.

    8. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda u bitnome proizlazi:

    - da je provedenim očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje građevinskog vještaka utvrđeno da se na pristupnom putu nalazi šaht za vodu sa dva vodovodna sata, od kojih se jedan odnosi za vodoinstalaciju tuženika, a drugi sat pripada tužiteljici;

    - da tužiteljica nema priključak na javnu vodovodnu mrežu;

    - da iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka i njegovog usmenog očitovanja proizlazi da radije postavljene instalacije koje je postavio tuženik na postojećem prilaznom putu ne predstavlja zapreku da se po istoj trasi pažljivim ručnim iskopom postave vodovodne instalacija do stana tužiteljice i da je to ujedno najbliža trasa.

    9. Polazeći od utvrđenja da su stranke suvlasnici nekretnine u jednakim dijelovima i da između njih postoji spor u vezi poslova redovite uprave nužne za održavanje nekretnine, prvostupanjski sud zaključuje da je tuženik kao suvlasnik dužan trpjeti da tužiteljica kao suvlasnica postavi cijevi za vodu preko zajedničkog pristupnog puta koji je u njihovu suvlasništvu i to upravo na lokaciji koju je tuženik ranije izabrao i preko koje je već postavio vodovodne i električne instalacije bez suglasnosti tužiteljice, te je pozivom na odredbu čl. 40. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV) prihvatio tužbeni zahtjev.

    10. Utvrđenja prvostupanjskog suda i primjenu materijalnog prava, kao pravilna prihvaća i ovaj sud.

    11. Prema odredbi čl. 40. st. 1. ZV o poslovima redovite uprave koji se tiču samo redovitog upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova (st. 1.). Većina glasova računa se po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika (st. 2.). Ne može li se postići većina, a poduzimanje nekoga posla redovite uprave je nužno za održavanje stvari, na zahtjev bilo kojeg od suvlasnika odluku će donijeti sud (st. 3).

    12. S obzirom na da su stranke suvlasnici nekretnine i pristupnog puta svaki u ½ dijela i da je tuženik bez suglasnosti tužiteljice na zajedničkom pristupnom putu postavio vodovodne i električne instalacije i bužir do svog stana, a istovremeno onemogućio tužiteljici da u svoj stan koji je na istoj stambenoj zgradi, preko istog pristupnog puta postavi vodovodne cijevi do svog stana, te da je građevinskim vještačenjem utvrđeno da je takvo postavljanje vodovodnih cijevi ručnim iskopom moguće i najkraće, pravilnom je primjenom materijalnog prava sud prvog stupnja prihvatio tužbeni zahtjev i naložio tuženiku kao suvlasniku nekretnine da je dužan trpjeti postavljanje vodovodnih cijevi preko istog pristupnog puta po trasi koju je ranije sam izabrao za postavljanje svojih cijevi do stana tužiteljice radi priključenja na javnu vodovodnu mrežu.

    13. Navodi žalitelja da mu pripada pravo na korištenje većeg dijela nekretnine, odnosno da je suvlasnik 2/3 dijela predmetne nekretnine i da mu zato nije bila potrebna suglasnost tužiteljice za postavljanje cijevi na pristupnom putu nisu osnovane, jer su u direktnoj suprotnosti kako sa sadržajem zemljišnoknjižnog izvatka (list 6-7 spisa), tako i sa sadržajem Ugovora o darovanju kojeg su stranke sklopile sa svojom majkom 13.5.2013. (list 13 spisa) iz kojih jasno proizlazi da su stranke suvlasnici k. č. [katastarska čestica], u naravi kuća, dvor, garaža i pašnjak površine 1097 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], svaki u 1/2 dijela.

    14. Neprovođenjem po tuženiku predloženog dokaza saslušanjem svjedoka CD nije u postupku povrijeđeno načelo materijalne istine, kako to tvrdi tuženik, jer iz stanja spisa proizlazi da je tuženik saslušanje navedenog svjedoka predložio na okolnost da nije parkirao svoje vozilo na pristupnom putu, no kako je taj dio tužbenog zahtjeva povučen, time su prestali razlozi za saslušanjem toga svjedoka na navedene okolnosti.

    15. Imajući u vidu da je tuženik samoinicijativno i bez suglasnosti tužiteljice kao drugog suvlasnika iste nekretnine postavio vodovodne cijevi i električne instalacije za svoj stan upravo po zajedničkom pristupnom putu stranka, a tužiteljici zabranio postavljanje takvih vodovodnih cijevi po istoj trasi pristupnog puta do njezina stana u kući, te da postavljanje vodovodnih cijevi pored već postavljenih instalacija tuženika po pristupnom putu ne predstavlja prepreku postavljaju vodovodnih instalacija pažljivim ručnim otkopavanjem od šahta do objekta i stana tužiteljice, što je ujedno i najbliža opcija, pravilan je pravni pristup suda prvog stupnja da tužiteljici, kao suvlasnici predmetne nekretnine u istom omjeru kao i tuženik, sukladno odredbi čl. 40. st. 1. i 3. ZV pripadaju jednaka prava u pogledu pristupnog puta da izvrši iskop i postavljanje vodovodnih cijevi po istoj trasi koju je ranije već izabrao tuženik. Pritom navodi žalitelja da bi trasa potrebna za postavljanje vodovodnih instalacija bila logičnija preko vrta zbog izbjegavanja eventualne mogućnosti nastanka štete do koje može doći prilikom izvođenja radova na trasi pristupnog puta po kojoj je on sebi već postavio vodovodne i električne instalacije, nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude, jer taj rizik snosi tužiteljica, koja će vodovodne cijevi do svoga stana izvesti istom trasom zajedničkog pristupnog puta, kako je pravilno i utvrdio sud prvog stupnja.

    16. Odluka o troškovima postupka pravilno se temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i toj odluci tuženik žalbom određeno niti ne prigovara.

    17. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

    U Zagrebu, 12. rujna 2023.

    Predsjednica vijeća:

    Jasenka Grgić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.