Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-498/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog A.B., zbog prekršaja iz članka 216. stavka 3. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj: 20. Pp- 7887/20 od 5. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj 7. rujna 2023.
p r e s u d i o j e
I
U povodu žalbe okrivljenog A.B., a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u točki 4., te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07.,39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. A.B. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi
dana 7. listopada 2020. u 03,25 sati u Zadru na raskrižju ulica Ante Starčevića i Vlatka Mačeka upravljao motociklom ulicom Ante Starčevića iz smjera sjeveroistoka u smjeru jugozapada, a motocikl nije imao registarske oznake, s brojem šasije ZAPM2400000014278
- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 238. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
II Uslijed gornje odluke, žalba okrivljenika u tom dijelu je bespredmetna.
III U povodu žalbe okr. A.B., po službenoj dužnosti i uslijed odluke u točki I ove presude, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda pravnoj oznaci i odluci o kazni za djela u točkama 2.,3.,5. i 6. te odluka o ukupno izrečenoj kazni, tako da se činjenično opisano postupanje u točki 2. izreke označava prekršajem iz članka 199. stavka 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) i na temelju citiranog propisa okrivljeniku se utvrđuje novčana kazna u iznosu od 390,00 EUR (tristodevedeset eura), djelo u točki 3. označava se prekršajem iz članka 114. stavka 1. i 3. citiranog Zakona i na temelju tog propisa utvrđuje se kazna u iznosu od 130,00 EUR (stotrideset eura), djelo u točki 5. označava se prekršajem iz članka 49. stavka 2. i 4. cit. Zakona i na temelju tog propisa utvrđuje se kazna u iznosu od 260,00 EUR (dvjestošezdeset eura) i djelo u točki 6. označava se prekršajem iz članka 32. stavka 2. i 4. cit. Zakona i na temelju tog propisa utvrđuje se kazna u iznosu od 390,00 EUR (tristodevedeset eura), dok se za djela u točkama 1. i 7. prihvaćaju po prvostupanjskom sudu utvrđene kazne u iznosu od 663,61 EUR (šestošezdesettri eura i šezdesejedan cent) i 199,08 EUR (stodevedesetdevet eura i osam centi), pa se okr. A.B. na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 2.032,69 EUR (dvijetisućetridesetdva eura i šezdesetdevet centi) / 15.315,30 kn[1] (petnaesttisućatristopetnaest kuna i trideset lipa) koju kaznu je dužan platiti u roku stodvadeset dana od primitka ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.
IV Odbija je žalba okr. A.B. kao neosnovana te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prvostupanjska presuda potvrđuje.
V Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik A.B. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 30,00 EUR (trideset eura) / 226,04 kn (dvjestodvadesetšest kuna i četiri lipe) u roku trideset dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru okr. A.B. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 216. stavka 3., članka 199. stavka 6., članka 114. stavka 2., članka 238. stavka 7., članka 49. stavka 4., članka 32. stavka 4. i članka 51. stavka 1. i 5. u svezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je za svako pojedino djelo utvrđena kazna u iznosu od 5.000,00 kn, 3.000,00 kn, 1.000,00 kn, 2.000,00 kn, 2.000,00 kn, 3.000,00 kn i 1.500,00 kn, a potom izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 17.500,00 kuna.
1.2. Okrivljenik je istom presudom obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 kuna.
2. Protiv te prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o kazni, navodeći da nije u dovoljnoj mjeri cijenjeno priznanje djela i njegove loše materijalne prilike.
2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.
3. Žalba je bespredmetna u odnosu na djelo u točki 4., a u preostalom dijelu je neosnovana.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, međutim nalazi da je prvostupanjski sud na štetu okrivljenika počinio povredu materijalnog prekršajnog prava u pitanju iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, jer djelo na činjenično opisan način u točki 4. nije prekršaj.
5. Odredba članka 238. stavka 7. Zakona o sigurnosti premata na cestama glasi: (7) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja motornim ili priključnim vozilom, osim traktora i radnog stroja, koje nije registrirano ili mu je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana.
5.1. Ističe se da je kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, pri čemu sve odlučne činjenice moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.
5.2. Bitno obilježje predmetnog djela je da vozilo kojim je okrivljenik upravljao te prilike nije registrirano (ili je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana) međutim što ne proizlazi iz sadržaja činjeničnog opisa tog djela, jer se navodi da vozilo nije imalo registarske oznake, pa iz takvog nedostatnog opisa djela nije moguće zaključiti da predmetno vozilo nije i registrirano, jer neoznačavanje vozila nije istoznačno s registracijom vozila. S time u svezi se ističe i da se navedeni opis djela ne može podvesti niti pod odredbu članka 244. stavka 1. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji propisuje odgovornost vozača za nepoštivanje označavanja vozila u prometu registarskim pločicama.
5.3. Prema tome, imajući u vidu nedostatan činjenični opis djela sadržan u izreci pobijane odluke ocjena je ovog suda da nema elemenata inkriminiranog prekršaja, pa takav optužni akt nije bio pogodan za postupanje, uslijed čega je povrijeđeno prekršajno materijalno pravo na štetu okrivljenika na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
5.4. Stoga je ovaj sud u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu i na temelju odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljenika oslobodio od optužbe za predmetno djelo.
6. Ispitujući dalje pobijanu presudu po službenoj dužnosti ovaj sud nalazi da je nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, dana 1. siječnja 2023. stupio je na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22.) kojim činjenično opisana postupanja iz izreke zadržavaju pravni kontinuitet, s time da novi Zakon (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) zbog konverzije novčane valute propisuje nešto niže novčane kazne za počinjene prekršaje u točkama 1., 2., 3., 5. i 6. izreke te presude, u odnosu na raniji propis.
6.2. Odredba članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona propisuje ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.
6.3. Budući da je novim zakonom za djela u točkama 2., 5. i 6. izreke pobijane presude propisana blaža minimalna novčana kazna od utvrđene, a za djelo u točki 3. blaža fiksna novčana kazna, to je u predmetnom slučaju prema okrivljeniku trebalo primijeniti novi zakon. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni, te utvrdio kazne u najpovoljnijim iznosima propisanim novim zakonom, a potom prihvaćanjem utvrđenih kazni po prvostupanjskom sudu za djela u točkama 1. i 7. izrekao ukupnu novčanu kaznu, jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih novčanih kazni, kao u izreci ove odluke u točki III.
6.4. Ističe se da je ovaj sud uočio da je kazna za djelo u točki 1. izreke pobijane presude utvrđena ispod propisane minimalne kazne Zakonom o sigurnosti prometa (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.) koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, budući da je propisana kazna od 10.000,00 do 20.000,00 kuna ili do 60 dana zatvora, pa iako prvostupanjski sud nije primijenio odredbu članka 37. Prekršajnog zakona, utvrđena kazna u iznosu od 5.000,00 kuna u suštini predstavlja značajno ublaženu kaznu, koju nepravilnost ovaj sud ne može otkloniti u povodu podnesene žalbe samo u korist okrivljenika. Stoga, u odnosu na djelo u točki 1. izreke nije izmijenio pravnu kvalifikaciju djela i primijenio izmijenjenu odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama (iako je novim zakonom propisana nešto blaža novčana kazna) jer je mišljenja da je novčana kazna za počinjeno djelo već odmjerena u velikoj mjeri ispod propisane kazne za taj prekršaj zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, koja i prema novom zakonu predstavlja značajno ublaženu novčanu kaznu. Stoga u predmetnom slučaju nema mjesta primjeni novog zakona jer ne dovodi do povoljnije kazne za počinitelja.
7. Neosnovano žalitelj ističe da je kazna prestroga, jer je prvostupanjski sud kod odmjeravanja kazne u dovoljnoj mjeri cijenio sve poznate okolnosti od utjecaja za na kaznu iz članka 36. Prekršajnog zakona, što i proizlazi iz najnižih mjera kazni za predmetna djela, budući da je za svako pojedino djelo utvrđena minimalna ili fiksno propisana novčana kazna, a najniže propisane mjere novčanih kazni za počinjene prekršaje utvrđene su i po službenoj dužnosti, primjenom novog zakona, od strane ovog suda. Budući da za djelo u točki 7. izreke, novim zakonom nije propisana blaža kazna, to utvrđenu kaznu od strane prvostupanjskog suda u fiksno propisanom iznosu tada važećeg zakona i ovaj sud smatra pravilnom i primjerenom. S obzirom na značaj i težinu počinjenih prekršaja u stjecaju, izostanak naročito olakotnih okolnosti na strani okrivljenika, te imajući na umu da žalitelj ne ističe i ne doprinosi dokaze o postojanju novih okolnosti od utjecaja na kaznu to, suprotno tvrdnji žalitelja, nema uvjeta za blaže kažnjavanje.
8. Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne, u za to određenom roku.
9. Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), s obzirom na složenost i trajanje žalbenog postupka.
10. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 207. i članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 7. rujna 2023.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nada Horvatović, v. r.
Renata Popović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
