Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 23 Gž-2579/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Tihani Mariji Miladin kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice AJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ivki Dropučić, odvjetnici iz Svetog Ivana Zeline, protiv tužene KJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Romeu Hercegu, odvjetniku iz Zaboka, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužene protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini, poslovni broj Psp-52/2019- 42 od 28. listopada 2022., dana 7. rujna 2023.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tužene i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini, poslovni broj Psp-52/2019-42 od 28. listopada 2022. u dijelu kojim je utvrđeno da je tužena samovlasno smetala tužiteljicu u suposjedu odvodnih cijevi preko nekretnine čkbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], te u dijelu kojim se tuženoj nalaže da uspostavi ranije suposjedovno stanje i omogući nesmetanu odvodnju odnosno ispuštanje otpadnih voda bez ikakve zapreke sa nekretnine tužiteljice putem odvodnih cijevi položenih po nekretnini tužene, a koje su prema skici lica mjesta položene po pravcu označenom slovima A - B - C – D.
II. Preinačuje se rješenje Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini, poslovni broj Psp-52/2019-42 od 28. listopada 2022. u preostalom dijelu kojim tužiteljica zahtijeva utvrđenje da ju je tužena smetala u isključivom posjedu odvodnih cijevi preko nekretnine čkbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], te se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
III. Odbija se zahtjev tužene za naknadom troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:
"I/ Utvrđuje se da je tužena KJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], samovlasno smetala tužiteljicu PJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posjedu prava služnosti vodovoda preko nekretnina - čkbr. [katastarska čestica], Žitomir, dvorište selo, kuća i gosp. zgrada selo, dvorište selo, kuća selo, pašnjak selo, ukupne površine 1517 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica], Žitomir, pašnjak selo, ukupne površine 525 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da je zapriječila odvodnju otpadnih voda sa nekretnine tužiteljice u naravi obiteljske kuće s dvorištem u [adresa], sagrađene na čkbr. [katastarska čestica], Žitomir, pašnjak selo, ukupne površine 525 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a što je tužiteljica saznala dana 16. kolovoza 2012. godine, tako što je prekinula odvod iz izlazne odvodne kanalizacijske cijevi označene na skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Ivić Zvonimira od dana 23. 05. 2022. godine slovom "A" u priključnom kanalizacijskom šahtu označenom slovom "B", pa se slijedom toga tuženoj nalaže da uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije smetanja, i to na način da omogući nesmetanu odvodnju odnosno ispuštanje otpadnih voda bez ikakve zapreke sa nekretnine tužiteljice putem odvodnih cijevi položenih po nekretnini tužene, a koje su prema skici lica mjesta položene po pravcu označenom slovima A - B - C - D, a nadalje se tuženoj zabranjuje svako takvo ili slično smetanje pod prijetnjom ovrhe, sve u roku 8 dana.
II/ Nalaže se tuženoj KJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužiteljici CJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi parnični trošak u iznosu od 6.900,00 kuna, odnosno prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 EUR, trošak u iznosu od 915,78 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja odluke, tj. od 28.listopada 2022. do isplate po čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, tj. po zakonskoj zateznoj kamati koja se obračunava po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 8 dana."
2. Protiv rješenja tužena je podnijela žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se rješenje preinači i odbije tužbeni zahtjev, uz naknadu troška žalbenog postupak tuženoj.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. Pobijano rješenje ima jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, koji nisu ni međusobno proturječni niti proturječni sadržaju spisa. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati, pa se nije ostvario žalbeni razlog iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP) na koju povredu ukazuje tužena u žalbi. Također nisu ostvarene niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. stavak 2. ZPP, u vezi s odredbom čl. 438. ZPP.
5. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu tužbenog zahtjeva. Takva utvrđenja prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud drugog stupnja.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za suposjedovnom zaštitom septičke jame koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok odvodne kanalizacijske cijevi prolaze nekretninom kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina].
7. Prvostupanjski sud je u postupku utvrdio:
- da se kuća u posjedu tužiteljice nalazi na kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], a kuća u posjedu tužene na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- da je u nalazu vještaka geodeta točkom A označena izlazna odvodna kanalizacijska cijev na kući u posjedu tužiteljice, točkom B označen je priključni kanalizacijski šaht u pomoćnoj zgradi tuženice, koje obje točke se nalaze na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- da je točkom C skice lica mjesta označen dvorišni kanalizacijski šaht na dvorištu u posjedu tuženice, a točkom D sabirna taložnica kanalizacije na dvorištu u posjedu tuženice, koje obje točke se nalaze na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se u naravi nalazi kuća u posjedu tužiteljice u katastarskom operatu i u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo i posjed tužene KJ, pa su stranke u suvlasništvu i suposjedu čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim da stranke u naravi posjeduju točno određene dijelove nekretnina, kako su ih između sebe podijelili njihovi prednici, ali među strankama postoji spor oko razgraničenja posjeda, zbog čega se među istim strankama vode i drugi postupci,
- da je svjedok IJ, zet tužene, uz znanje tužene, u listopadu 2011. zatvorio odvodnu cijev koja prolazi preko kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] do septičke jame,
- da je tužiteljica 16. kolovoza 2012. saznala da je zatvorena odvodna cijev kada su se otpadne vode vratile kroz kanalizacijske cijevi i uzrokovale poplavu otpadnih voda u kući tužiteljice.
8. Tužena u žalbi prvenstveno iznosi vlastitu ocjenu izvedenih dokaza navodeći da je svjedok ZJ po vlastitoj odluci zatvorio cijev za odvodnju otpadnih voda, te da je tužiteljica i prije kolovoza 2012. znala da je odvod blokiran.
9. Kako tužena u žalbi samo preocjenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, ne mogu se prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
10. Prvostupanjski sud je pravilnom ocjenom dokaza utvrdio da je odvod zatvoren uz znanje tužene, a što proizlazi i iz iskaza svjedoka ZJ koji je iskazao da je tužena znala za radove i da ih je odobrila. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je tužiteljica u kolovozu saznala da je odvod otpadnih voda blokiran jer je logično da tužiteljica, koja povremeno boravi na predmetnoj nekretnini, saznala da je odvod otpadnih voda blokiran tek kad su se otpadne vode vratile kroz kanalizacijske cijevi i uzrokovale poplavu otpadnih voda u kući tužiteljice.
11. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je na temelju odredbe članka 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 37/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje skraćeno: ZVDSP) usvojio tužbeni zahtjev za pružanjem posjedovne zaštite tužiteljici.
12. Odredbom čl. 22. st. 1. ZVDSP-a propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, koju posjedovnu zaštitu sud pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu, dok se pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u svezi prigovora da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno, koju posjedovnu zaštitu posjednik može zahtijevati u roku od trideset dana od dana saznanja za čin smetanja i počinitelja (čl. 21. st. 3. ZVDSP), a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja (čl. 21. st. 3. ZVDSP).
13. Kako je utvrđeno da je tužena počinila čin smetanja blokiranjem odvoda otpadnih voda sa nekretnine u posjedu tužiteljice do septičke jame koja se nalazi na nekretnini tužene, za što je tužiteljica saznala 16. kolovoza 2012. neosnovan je prigovor prekluzije i promašene pasivne legitimacije koji tužena ponavlja u žalbi.
14. Međutim, prema mišljenju ovoga drugostupanjskog suda konkretan pravni spor stranaka valja sagledati kroz primjenu odredbe čl. 24. ZVDSP-a kojom je propisano je da je svaki suposjednik ovlašten štiti suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.
15. Naime, iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da su stranke dug niz godina suposjednice septičke jame koja se nalazi na nekretnini u posjedu tužene dok odvodne cijevi dijelom prolaze nekretninom u posjedu tužiteljice. Stoga je neosnovan žalbeni navod tužene da tužiteljica nema pravo na posjedovnu zaštitu jer se odvodne cijevi nalaze na nekretnini u posjedu tužiteljice.
16. Valja ukazati da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 22. listopada 2012. broj: SU-IV-1333/12-2 prihvaćeno pravno shvaćanje prema kojem su šahtovi kanala distributivno telekomunikacijske infrastrukture stvari. Imajući u vidu naprijed navedeno pravno shvaćanje Vrhovnog suda, može se zaključiti da je onemogućavanjem tužiteljici odvoda otpadnih voda do septičke jame, tužena smetala tužiteljicu u suposjedu stvari, a ne prava kako to pogrešno smatra žaliteljica.
17. S obzirom je tužena zatvaranjem odvoda otpadnih cijevi potpuno isključila tužiteljicu u dotadašnjem korištenju septičke jame, tužbeni zahtjev valjalo je djelomično usvojiti primjenom citirane odredbe čl. 24. ZVDSP.
18. Valja navesti da je tužiteljica postavila zahtjev za utvrđenjem da ju je tužena smetala u posjedu te nalaganjem uspostave ranijeg posjedovnog stanja. Kako zahtijevanje predaje u posjed u sebi uključuje manje, a takav je zahtjev za predaju u suposjed, pa kada nije osnovan zahtjev za predaju u posjed već zahtjev za predaju u suposjed, nema mjesta odbijanju tužbenog zahtjeva u cijelosti, već treba udovoljiti zahtjevu za predaju u suposjed, a za više traženo tužbeni zahtjev odbiti (tako i VSRH Rev-405/22 od 3. svibnja 2022.)
19. Slijedom obrazloženog, prvostupanjsko rješenje je djelomično potvrđeno, te djelomično preinačeno primjenom odredbe čl. 380. točke 2. i 3. u svezi s čl. 438. ZPP.
20. Odluku o trošku valjalo je potvrditi primjenom odredbe članka 154. st. 5. ZPP, jer tužiteljica nije uspjela samo s dijelom svoga zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi.
21. Tužiteljici nije priznat trošak sastava žalbe, jer je s istom uspjela u neznatnom dijelu u vezi s kojim nisu nastali posebni troškovi.
U Zagrebu, 7. rujna 2023.
Sudac:
Tihana Marija Miladin
