Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 28 Gž-2704/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Ines Smoljan kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Natalija Đuran Tršinski, odvjetnica u Zaboku, protiv I-tužene PN, OIB [osobni identifikacijski broj] i II-tuženika CN, OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini od 12. lipnja 2023. posl. br. P-139/2023-10 dana 5. rujna 2023.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tužitelja, ukida rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini od 12. lipnja 2023. posl. br. P-139/2023-10 i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

II. O trošku žalbe će se odlučiti konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Protiv prvostupanjskog rješenja kojim je odbačena kao nedopuštena tužba od 7. prosinca 2022., ispravljena 17. veljače 2023. (list 12-15) je žalbu izjavio tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava i predložio da se ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovan postupak, uz naknadu troška žalbe.

2. Žalba je osnovana.

3. Iz navoda žalitelja i stanja spisa proizlazi da je:

- tijekom ostavinskog postupka iza sada pok. ĐN (umrlog **.**.1931.) tužitelj prigovorio da je volja njegovog djeda/ostavitelja bila da svu imovinu naslijedi sin ostavitelja (otac tužitelja) sada pok. otac ON, osim jedne čestice (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je dao svom najstarijem sinu (ocu tuženih),

- ostali nasljednici su tvrdili da su nekretnine međusobno podijelili, kako ih uglavnom i koriste već 60 godina, te nema imovine koja bi se mogla naslijediti;

- tužitelj nije osporavao da je podijeljena ostavinska imovina, nego je smatrao da je njegov otac oštećen takvom diobom (ročište od 7. travnja 2008., list 28) jer je dobio manje nego što mu pripada;

- sud je prekinuo ostavinski postupak i rješenjem od 7. travnja 2008. posl. br. O-49/2000-22 (list 29) uputio tužitelja da u danom roku pokrene parnicu protiv nasljednika radi utvrđenja sastava ostavine (čl. 224. st. 1. toč. 1. Zakona o nasljeđivanju -"Narodne novine", br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje ZN),

- budući da tužitelj u određenom roku nije pokrenuo parnicu je sud, sukladno odredbi čl. 225. st. 4 ZN, nastavio i dovršio postupak donošenjem rješenja o nasljeđivanju iza pok. DN **.**.2022. posl. br. O-951/2019-78 (list 18- 187) kojim je utvrdio ostavinsku imovinu i temeljem zakona proglasio nasljednike. Županijski sud u Bjelovaru je rješenjem od 19. listopada 2022. posl. br. Gž- 1013/2022-2 (list 216-218) odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrdio pobijano rješenje o nasljeđivanju.

4. Tužitelj je u tužbi (podnesenoj 7. prosinca 2022., ispravljenoj 17. veljače 2023.) protiv samo dva (od više) nasljednika, ovdje tuženih tvrdio da je ostavinska imovina nepravilno raspoređena (tuženici su naslijedili polovicu nekretnina iza ostavitelja, a on sa ostalim nasljednicima drugu polovicu) jer je ostavitelj svojem sinu Tocu ružitelja „odlučio dati svoje cjelokupno imanje, kak svojem konkretnom nasljedniku …“. Smatrao je da tuženici imaju pravo naslijediti samo jednu česticu zbog čega je zahtijevao utvrđenje da tuženici nemaju zakonsko pravo nasljedstva po rješenju o nasljeđivanju na navedenim nekretninama, osim u odnosu na česticu k. č. [katastarska čestica].

5. Sud prvog stupnja je odbacio navedenu tužbu pozivom na odredbu čl. 232. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje ZN) koja glasi: što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati samo onaj koji nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju, dok je stavkom 5. istog članka propisano da su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile pozvane. Obrazloženje suda se temelji na shvaćanju da je tužitelj mogao pokrenuti parnicu i nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, samo u odnosu na isto činjenično i pravno pitanje, što da ovdje nije slučaj, jer je u ostavinskom postupku prigovarao sastavu ostavine (upućen u parnicu), a u tužbi traži „drukčiju raspodjelu ostavinske imovine“.

6. Navedeni zaključak suda je protivan stanju spisa jer je tužitelj tijekom ostavinskog postupka prigovarao da je provedenom diobom njegov otac oštećen i da je trebalo poštivati volju ostavitelja i njemu (kao nasljedniku svog oca) rasporediti cjelokupnu imovinu, s izuzetkom jedne čestice. Okolnost što je sud ocijenio spornim samo opseg/opseg ostavine (čl. 224. st. 1. toč. 1. ZN) nije od utjecaja jer se radilo o spornoj činjenici o kojoj ovisi veličina nasljednog dijela (čl. 222. st. 2. toč. 2. ZN). Budući da ga sud iz tog razloga nije uputio na parnicu ne može ići na štetu žalitelja i ima za posljedicu da nije vezan pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju (čl. 232. st. 5. podstavka 2. ZN).

7. Osim toga i kad bi se radilo o učinku pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju na spor stranaka u ovoj parnici, rezultat tog učinka ne bi bio odbacivanje tužbe kao nedopuštene (prvostupanjski sud se ne poziva na postupovnu odredbu koja bi opravdavala odbacivanje tužbe), već odbijanje tužbenog zahtjeva.

8. Stoga je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22) u vezi sa čl. 175. st. 2. ZN odlučeno kao u izreci.

9. O naknadi troška žalbe će se odlučiti konačnom odlukom.

U Zagrebu 5. rujna 2023.

Sutkinja:

Ines Smoljan