- 1 -              Poslovni broj: Usž-676/23-4

 

 

Poslovni broj: Usž-676/23-4

 

 

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Arme Vagner Popović i Ane Berlengi Fellner, članova vijeća te više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja H. l. d.o.o., Z., zastupanog po punomoćniku T. B., odvjetniku u Z., protiv tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2779/21 od 29. rujna 2022., na sjednici vijeća održanoj 5. veljače 2024.

 

p r e s u d i o   j e

 

I.              Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-2779/21 od 29. rujna 2022.

II.              Odbija se zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.

 

Obrazloženje

 

1.              Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/I-362-02/20-02/00617, urbroj: 443-02-03-12-01-21-30 od 10. lipnja 2021., kojim je tužitelju kao investitoru naređeno uklanjanje zapadnog dijela podrumske etaže, maks.dim.cca 19x15,5 m, apartmanske zgrade na kč. 1080/10 k.o. S., oznake put ..., S., rekonstruiran u automat klub i to prostoriju blagajne od betonskih blokova, prostoriju prodaje, ureda tehničke sobe, prostoriju za pušače, prostoriju za nepušače, prostoriju caffe bara i spremišta čiji su zidovi od knaufa debljine 10 cm sa pripadajućim podovima i spuštenim stropom, instalacijama struje, vode i ventilacije, sve izvedeno bez građevinske dozvole uz upozorenja na način kako je to navedeno u tom rješenju.

2.              Protiv pobijane presude tužitelj je izjavio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Smatra da nije u ponovljenom postupku postupljeno po ranijoj presudi, posl.br. UsIgr-325/20 jer osporeno rješenje tuženika ne sadrži obrazloženje vezano uz postupak klasa: UP/I-362-02/21-02/365 koje se odnosi na investitora D.-K. I. d.o.o., niti je tuženik priložio spis toga postupka pa se tužitelj u odnosu na isto i njegov značaj na ovaj upravni spor nije mogao niti očitovati. Stoga smatra da je i pobijanom presudom povrijeđeno konvencijsko načelo jednakosti oružja jer tužitelj nije mogao ravnopravno sudjelovati u upravnom sporu obzirom da nije bio upoznat sa sadržajem navedenog rješenja. Povredu nalazi i jer je odbijen njegov zahtjev za provođenje dokaza građevinskog vještačenja uz očevid predloženog radi otklanjanja utvrđenja tuženika o zakonitosti izgrađene zgrade. Ističe da nije niti investitor niti vlasnik građevine u kojoj se nalazi zakupljeni poslovni prostor pa smatra da nije pasivno legitimiran. Predlaže da Sud uvaži žalbu uz naknadu troškova sastava iste.

3.              Tuženik, iako uredno pozvan, nije dao odgovor na žalbu.

4.              Žalba nije osnovana.

5.               Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je osporena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja pravilna i zakonita, kako u pogledu utvrđenih činjenica tako i u pogledu primjene materijalnog prava te ne nalazi povrede pravila sudskog postupka. Naime, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden je sukladno odredbama Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.), a prvostupanjski sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, te je za svoju odluku dao dostatno obrazložene razloge utemeljene na zakonu.

6.              Prije svega, Sud nalazi neosnovanim prigovore postupovne naravi, usmjerene na neprovođenje predloženih dokaza i nedostatno obrazloženje presude, jer je prema podacima spisa predmeta, prvostupanjski sud u tijeku spora pravilno primijenio odredbe Zakona o upravnim sporovima kojima je uređeno procesno postupanje suda u upravnom sporu. Ovo iz razloga jer sud u smislu odredbe članka 33. stavak 3. navedenog Zakona nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi, međutim dužan je u obrazloženju presude u smislu članka 60. stavak 4. istog Zakona izjasniti se o prijedlozima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud i učinio, osnovano ocjenjujući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez provođenja predloženog dokaza (očevid i vještačenje po vještaku građevinske struke) obzirom na utvrđeno činjenično stanje u postupku. I Ustavni sud Republike Hrvatske je u nizu svojih odluka, iskazao da zahtjevi načela pravičnog postupka ne postavljaju pravila o tome koje bi dokazne prijedloge sud trebao u konkretnom slučaju prihvatiti ili na koji način bi trebao ocjenjivati dokaze. Stoga je odluka o tome koje će od predloženih dokaza izvesti neovisno o dispoziciji stranaka, isključivo na redovnim sudovima. Članak 29. Ustava nameće sudovima obvezu ispitati podneske, tvrdnje i dokaze koje su stranke iznijele u sudskim postupcima. Međutim, ni članak 29. Ustava ni članak 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda ("Narodne novine-međunarodni ugovori", broj 18/97., 6/99., 8/99., 14/02., 1/06. i 13/17.) ne jamče stranci u postupku pravo da se sasluša određeni svjedok ili izvede neki dokaz. Jednakost stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava (jednakost oružja, jednakost sredstava) predstavlja razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice i podupru ih svojim dokazima na način da ni jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku. Prema mišljenju ovoga Suda, u postupku pred prvostupanjskim sudom ništa ne ukazuje da je tužitelju uskraćena mogućnost da izloži činjenice ili iznese dokaze. Naime, suprotno žalbenim navodima, iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelju omogućeno sudjelovanje u postupku u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima, između ostalog i održavanjem glavne rasprave dana 22. rujna 2022., kojoj je nazočio punomoćnik tužitelja. Sud nadalje ističe da se obveza obrazlaganja odluka ne može shvatiti kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni pravno odlučni razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena, a što je ovdje i učinjeno, jer je u osporenoj presudi prvostupanjski sud naveo relevantne razloge kojima se rukovodio ocjenjujući rješenje tuženika zakonitim. 

7.              Prvostupanjski sud je osnovano potvrdio osporeno rješenje tuženika, doneseno u izvršenju ranije presude prvostupanjskog suda, poslovni broj: UsIgr-325/20 od 31. prosinca 2020., jer je tuženik suprotno žalbenim navodima, postupio po uputi suda u odnosu na objašnjenje zbog čega je obuhvaćen samo dio činjenica vezano za utvrđenu bespravnu gradnju, obrazlažući da se pored ovog postupka vodi i drugi upravni postupak u kojem se drugoj pravnoj osobi kao investitoru nalaže uklanjanje bespravne gradnje koja se tiče izgradnje zgrade izvedene protivno izdanoj građevinskoj dozvoli za tu zgradu. Predmet ovog postupka su samo radovi koji se odnose na precizirane dijelove zapadnog dijela podrumske etaže zgrade rekonstruiran u automat klub bespravno izvedenih od strane tužitelja, a ne i zakonitost rješenja koji se odnosi na drugog investitora za izvođenje drugih dijelova zgrade protivno ishođenoj građevinskoj dozvoli, pa žalbeni prigovori koji se odnose na taj drugi postupak i rješenje doneseno u tom postupku nije od utjecaja za drugačiju odluku u ovoj stvari. Tužitelj podneskom od 15. ožujka 2023., dostavio ovom Sudu rješenje o izvedenom stanju od 17. veljače 2023., kojim je ozakonjena predmetna poslovna zgrada izgrađena na kat.čest.zem. 10080/10 k.o. S., ..., S., dakle, u vrijeme donošenja osporenog rješenja tuženika radilo se o nezakonito izvedenoj zgradi (izvedenoj protivno izdanoj građevinskoj dozvoli), koja je naknadno ozakonjena tim rješenjem, pa isto nije od utjecaja na drugačiju odluku u ovoj stvari. Tužitelju se ukazuje na mogućnost pokretanja postupka kod nadležnog tijela za graditeljstvo za obustavu izvršenja rješenja o uklanjanju ukoliko za to postoje zakonom propisani uvjeti.

8.              Kako tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju zakonitost presude prvostupanjskog suda, to ovaj Sud nije našao osnove za uvaženje žalbe.

9.              Kako tužitelj nije uspio sa žalbom, to u smislu odredbe članka 79. stavak 4. Zakona o upravnim sporovima, nije osnovan niti njegov zahtjev za naknadu sastava iste.

10.               Imajući u vidu sve navedeno, trebalo je temeljem odredbe članka 74. stavak 1. i 79. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima, odlučiti u cijelosti kao u izreci presude.

 

U Zagrebu 5. veljače 2024.

Predsjednica vijeća

Mirjana Čačić, v.r.