REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU

Dugo Selo, Ul. biskupa A.Kažotića 13

Poslovni broj 10 Pn-473/2019- 61

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sucu toga suda Ranki Memišević kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja D. K., OIB …, T. .., … Z. zastupanog po punomoćniku N. G., odvjetniku iz Z., protiv tuženika V. H., OIB …, T. .., … Z…, zastupanog po punomoćniku Đ.. A.., odvjetniku iz Z.., radi naknade štete, nakon provedene usmene glavne i javne rasprave, održane i zaključene …., u nazočnosti punomoćnika stranaka temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom (''Narodne novine'', broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07 - Odluka USRH, 84/08. i 123/08., 57/11., 148/11., 25/13, 43/13, 89/25/13, 89/14, 70/19,80/22 i 114/22 – dalje: ZPP), 5. rujna 2023. godine, objavio je i

p r e s u d i o  j e :

I. Tuženik V. H. iz Z., T. .., OIB: …, dužan je tužitelju D. K. iz Z., T. .., OIB: …, na ime naknade štete isplatiti iznos od … eura/… kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od ... do …. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od .... god. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od … eura/… kuna (do utuženih … eur/… kuna ), kao i sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom na dosuđeni iznos od … do ..., kao neosnovanim.

III. Tuženik V. H. iz Z., T. .., OIB: …, dužan je tužitelju D. K. iz Z., T. .., OIB: …, isplatiti trošak ovog parničnog postupka u iznosu od … eura/… kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od .... do isplate , po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

1.Tužitelj D.K. (dalje: tužitelj) tužbom od tuženika V. H. (dalje: tuženik) zahtijeva naknadu štete temeljem čl.19., čl.1045, čl.1049. i čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 123/11 i 78/15 – dalje. ZOO), a glede štetnog događaja od .. kada je tuženik tužitelja nakon verbalnog napada teško tjelesno ozlijedio i udario ga vlastitom glavom u čeljust uslijed čega mu je izbio jedan zub, a rasklimao tri zuba. Povodom navedenog štetnog događaja vodi se i kazneni postupak pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu pod K-../.. radi kaznenog djela nanošenja teške tjelesne ozljede po čl. 118. st. 1. KZ. U opisanom štetnom događaju tužitelj je tuženiku povrijedio prava osobnosti. Ozlijeđene zube uslijed njihove nemoguće sanacije tužitelj je morao povaditi, sačiniti djelomične proteze slijedom čega mu je bitno umanjena kvaliteta života. Zbog navedenih ozljeda trpio je dugotrajne intenzivne bolove kao i strah za vlastito zdravlje, te duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti. Tužitelj ističe i da je tuženik počinio i kazneno djelo prijetnje prema supruzi tužitelja za što je osuđen pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Z. br. KO-…/.. od .... Također protiv tuženika tužitelj vodi pred istim kaznenim sudom postupak po privatnoj tužbi pod poslovnim brojem K-…/…. zbog prijetnji od .... kada mu je tuženik zaprijetio i izbijanjem preostalih zubi, što sve iznosi kako bi ukazao na modus tuženikova ponašanja. Stoga temeljem čl. 1110 ZOO od tuženika tužbom potražuje pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od … eura/… kuna[1] te trošak postupka sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate. Nakon provedenih vještačenja podneskom od .. precizira tužbeni zahtjev i na ime naknade štete potražuje iznos od … eur/… s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od …. do isplate.

2.U odgovoru na tužbu tuženik osporava da bi tužitelja ozlijedio kako je opisano u tužbi u vrijeme navodnog štetnog događaja. Tužitelj je imao najteži oblik paradontoze i nema dokaza da su mu zubi isplati zbog radnje tužitelja. Osporava dostavljenu medicinsku dokumentaciju jer je iz iste vidljivo da su vremena kada je sačinjavana i vremena kada je intervencija rađena bila različita i kontradiktorna. Predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti. Tijekom postupka osporava da bi kaznena presuda na koju se tužitelj poziva postala pravomoćna te iznosi niz predmeta koji se među strankama vode kako pred Općinskim građanskim sudom u Z. tako i pred Općinskim kaznenim sudom u Z. iz kojih je vidljiv način postupanja tužitelja. Na ročištu …. ističe prigovor zastare na potraživanje tužitelja.

3. Rješenjem suda od …. postupak je prekinut do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu pod K-…/... Postupak je nastavljen rješenjem od ... ( list 33).

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 3-7, 59-63), presudu Općinskog kaznenog suda u Z. K-…/… (list 21-24) od …. koja je postala pravomoćna …. (list 28-32)), presudu Županijskog suda u V. G. poslovni broj Kž-…/…-… od …. Saslušani su svjedoci D. K. (list 36 i 52), D. H. (list 48), saslušan je kao stranka tužitelj (list 51) i tuženik (list 51), provedeno je dokaz medicinskim vještačenjem po dr. sc. D. M., stalnom sudskom vještaku za oralnu kirurgiju i stomatologiju te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje istog (list 86-90), saslušan je vještak D. M. (list 122),te je proveden dokaz medicinskim vještačenjem po dr. B. V. stalnom sudskom vještaku psihijatru te uvid u nalaz istog (list 131-132).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je uvjerenja da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje nastale u štetnom događaju od ... za koji je odgovoran tuženika.

6. Među strankama je sporna odgovornost tuženika jer je on unatoč kaznenoj presudi osporava. Sporna je osnova i visina zahtjeva jer tuženik navodi da tužitelj u štetnom događaju nije zadobio ozljede zubi i stanje zubi tuženika nije samo posljedica istog. Sporno je i da li je tuženik pridonio štetnom događaju, dakle valjalo je raspraviti i prigovor suodgovornosti.

7.Prema odredbi čl. 1045. ZOO-a tko drugome uzrokuje štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. U odnosu na pitanje suodgovornosti za nastalu štetu u trenutku štetnog događaja relevantna je odredba čl. 1092. st. 1. i st. 2. ZOO-a, koje propisuju da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, a kad je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja. Dakle, prema tim odredbama u svakom konkretnom slučaju valja ocijeniti je li oštećena osoba (ovdje tužitelj) svojim ponašanjem izazvao štetni događaj odnosno doprinio nastaloj šteti, pa se o postojanju odgovornosti može govoriti samo ako je oštećeni sudjelovao u nastanku svoje štete ili je pridonio da bude veća, dakle ako postoji uzročna veza između radnje ili propuštanja oštećenog i određenog dijela vlastite štete.

9.Uvidom u presudu Općinskog kaznenog suda u Z. K-../.. (list 28-32) od .... potvrđenu presudom Županijskog suda u V. G. poslovni broj Kž-../..-.. od .., utvrđeno je da je istom tuženik kao okrivljenik proglašen krivim što je dana ... u nakani da teško tjelesno ozlijedi D. K., istog udario svojom glavom u njegovu čeljust uslijed čega mu je izbio jedan zub 42 (dvojka dolje desno) i rasklimao tri zuba 11, 41 i 31 (jedinica gore desno te jedinica dolje desno i dolje lijevo) te zadao oguljotinu iznad gornje usne, a koje su ozljede u svojoj ukupnosti teške naravi, dakle drugoga teško tjelesno ozlijedio, čime je, počinio kazneno djelo protiv života i tijela - teškom tjelesnom ozljedom - opisano i kažnjivo po članku 118. stavak 1. KZ/11. Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci, koja je zamijenjen radom za opće dobro.

10.Prema odredbi čl. 12. st. 3. ZPP-a u parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

11.Kako je sud u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim, to su sva nastojanja tuženika u ovom postupku da dokaže kako nije odgovoran za nanošenje tužitelju teške tjelesne ozljede u vidu udarca svojom glavom u tužiteljevu čeljust uslijed čega mu je izbio jedan zub 42 (dvojka dolje desno) i rasklimao tri zuba 11, 41 i 31 (jedinica gore desno te jedinica dolje desno i dolje lijevo) te zadao oguljotinu iznad gornje usne, neuspjela. Tužitelj je podigao tužbu za naknadu štete upravo zbog navedenog štetnog događaja i ozljeda zadobivenih u tom štetnom događaju i tuženik je dužan da mu naknadi štetu. Stoga se u ovom postupku niti ne može, uz postojanje pravomoćne osuđujuće presude za točno utvrđeno ponašanje tuženika protivno zakonu i nanošenje točno određenih ozljeda, utvrđivati drugačije činjenično stanje – na primjer da tuženik nije svojom ponašanjem i postupcima uzrokovao ozljeđivanje tužitelja.

12. Prigovor zastare u odnosu na zahtjev za naknadom štete je neosnovan.

13.U ovom predmetu utvrđeno je da je šteta uzrokovana kaznenim djelom to se na zastaru primjenjuje odredba čl.231 st.1 ZOO. Prema toj odredbi se, s obzirom da je povodom štetnog događaja vođen kazneni postupak koji je okončan pravomoćnom presudom, primjenjuje zastarni rok koji se primjenjuje na predmetno kazneno djelo. U ovom konkretnom slučaju zastara kaznenog gonjenja za kazneno djelo kojim je šteta uzrokovana prema odredbi čl.81 st.1 KZ11 u vezi s čl. 118.st.1 KZ11-a iznosi 15 godina, računajući od počinjenja kaznenog djela (21.6.2014. godine). Dakle zastara kaznenog postupka nastupila bi 21.6.2029.g. Kako je tužitelj zahtjev za naknadu štete postavio u tužbi od 21.11.2016. to proizlazi da je u smislu čl. 231 st.1 ZOO nije nastupila zastara zahtjeva.

14.Glede pitanja osnova naknade štete i njihovih visina, na temelju medicinske dokumentacije koja prileži spisu ( i pribavljene iz spisa K-…/… ) od strane vještaka dr. sc. D. M., stalnog sudskog vještaku za oralnu kirurgiju i stomatologiju, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem.

15.Na osnovu obrazloženog nalaza i mišljenja navedenog liječnika vještaka dr. sc. D. M. (list 86-90), utvrđeno je da je u štetnom događaju tužitelj zadobio površinsku oguljotinu kože iznad gornje usne, izbijen mu je zub 42-drugi donji desni sjekutić, te su mu rasklimani zubi 11,41 i 31. Inicijalnu medicinsku pomoć je dobio u Hitnoj službi KB D., gdje su potvrđene gore navedene ozljede. Isti dan utvrđeno da mu je gornja djelomična proteza pri udarcu pukla. Pregledom tužitelja vještak je utvrdio da tužitelju u gornjoj čeljusti nedostaje 10 zubi, desno 6 i lijevo 4 zuba. U donjoj čeljusti nedostaje 7 zubi, desno 4 i lijevo 3 zuba. U prednjem dijelu gornje čeljusti nedostaju svi sjekutići a u donjoj oba desna i prvi lijevi sjekutić. Visina zagriza je očuvana, usta otvara više od 5 cm. Preostali zubi su čvrsti. Pri smijehu vide se kvačice kojima se proteza "drži" za susjedne zube, gore za oba očnjaka i gore lijevo za prvi kutnjak, ali ta kvačica nije u funkciji. Navedeno je vidljivo trećim osobama pri smijehu. Žali se na smetnje kod žvakanja i ne može žvakati tvrdu hranu.

16. Mišljenje navedenog vještaka je da je u predmetnom štetnom događaju tužitelju izbijen jedan trajni zub (42-donji desni drugi sjekutić) i još tri trajna zuba su kasnija morala biti izvađena zbog klimavosti (11 i 12 - oba gornja desna sjekutića i 31

-donji lijevi prvi sjekutić). Ukupno je izgubio 4 trajna zuba što predstavlja gubitak organa i uzrokuje smanjenje opće sposobnosti za 4%. Gubitak 3 i više zubi sa sudskog medicinskog gledišta predstavlja tešku ozljedu. Tužitelj ima generaliziranu parodontozu - degenerativnu neizlječivu bolest potpornog aparata zubi koja uzrokuje resorpciju zubima potporne kosti i zato zubi imaju prividno produženu krunu jer "isplivaju" iz kosti. Iako mogu imati samo polovinu ili 1/3 korijena u kosti, zubi su čvrsti, ali za rasklimavanje je bila potrebna bitno manja sila nego za rasklimavanje zdravih zubi. Uobičajeno traumatsko oštećenje parodontoznih zubi je triger koji uzrokuje klimavost parodontoznih zubi. Tužitelj je jaku fizičku bol pretrpio u trenutku ozljede kad je izbijen jedan zub i još jedan dan nakon toga, te nakon vađenja dva rasklimana gornja zuba u istom posjetu. Ukupno je trpio bol jakog intenziteta u trajanju 3 dana, srednjeg intenziteta 4 dana, i bol slabog intenziteta 5 dana. Povremeno bolovi slabog intenziteta koje još povremeno osjeća ubrojeni su u pojačane napore. Tuđa pomoć i njega mu nisu bili potrebni osim što je morao konzumirati mekšu hranu. Naruženja nema, jer je tužitelj i prije štetnog događaja imao gornju djelomičnu protezu koja je "proširena" za izvađena 2 zuba. Strah treba procijeniti vještak psihijatar.

17. Obje stranke su imala prigovore na nalaz vještaka. Tužitelj osporava procjenu smanjenja opće sposobnosti i ocjenu o nepostojanju naruženja jer je proteza zbog štetnog događaja proširena pa time i više vidljiva trećima nego ranije. Osporava ocjenu bolova i ocjenu da tužitelju nije bila potrebna tuđa pomoć jer su mu ukućani morali pripremati hranu mekšu nego za ostale ukućane. Tuženik je prigovorio nalazu vještaka jer da nije jasno na čemu vještak temelji da je gubitak četiri zuba posljedica ozlijeđivanja. Osporava utvrđenje vještaka da su zubi rasklimani od udarca te da vještak bez uvida u RTG snimke svih zubi može dati mišljenje o stanju zuba tužitelja u vrijeme kad ih je tužitelj odlučio izvaditi. Smatra da liječnik nije mogao koristiti potvrdu kojom liječnik stomatolog potvrđuje zabunu pisanja dijagnoze te istu predlaže ne koristiti u ovom spisu.

18. Na prigovore stranka vještak se očitovao pisano podneskom od 29.3.2022. navodeći da svaki izgubljeni zub je gubitak organa a s obzirom na 4 izgubljena zuba procjenjuje smanjenje životne aktivnosti za 4 %. Ostaje kod procjene da naruženja nema posebno jer uspoređujući estetski izgled tužiteljevih vlastitih zubi i nadomještenih zubi u protezi. Na prigovor procjene bolove navodi da u medicinskoj dokumentaciji nikad pa ni u konkretnom slučaju nije vidljivo postojanje boli te trajanje i intenzitet bolova. Činjenica da je proces vađenja zubi i izrade proteze trajao 12 dana ne znači da je tužitelj toliko trpio bolove jer nadogradnja proteze ne boli. Što se tiče tuđe pomoći ističe da mekša hrana ne znači da mora biti za tužitelja rađen posebni jelovnik već da se uobičajena hrana konzumira u mekšem obliku. U odnosu na prigovor tuženika navodi da je stomatolog u nalazima napisao da je morao izvaditi zube za koje je u hitnoj službi utvrđeno da su klimavi i da je proteza slomljena. Izjavu koju je tužitelj dostavio mailom nije uzeo u obzir. Parodontoza i karijes ne uzimaju se kao elementi koju umanjuju težinu ozljede zuba. Oni jesu medicinski manje vrijedni ali služe svrsi i ozlijeđenom su korisni prilikom žvakanja i kao držač proteze. Za učvrščivanje rasklimanih zuba uobičajeno je potrebno 2 tjedna, kod parodontznih zubi i do mjesec dana ali nema garancije da će se bilo zdravi ili parodontzni zubi učvrstiti. U medicinskoj dokumentaciji nema navoda o fiksaciji rasklimanih zubi. Mišljenje o stanju zubi temelji prvenstveno na nalazu utvrđenog kliničkog stanja pri prvom pregledu u Hitnoj službi. U dokumentaciji nema priloženih RTG snimaka niti nema podataka da je tužitelj upućen na RTG snimanje. Stoga ostaje kod svog nalaza.

19. Na ročištu … vještak je dodatno pojasnio da kvalifikacija težine tjelesne ozljede ne utječe na jačinu boli, što ovisi o više faktora. Konkretno tužitelj je trpio jaku bol u trenutku ozljede kad je izbijen jedan zub te još 2 dana nakon toga i nakon vađenja 2 rasklimana gornja zuba u istom posjetu. Činjenica da je tužitelju proces vađenja zubi i izrada proteze trajao dulje od 12 dana, nikako ne znači da je tužitelj trpio bolove 12 dana. Izrada proteze ne boli jer se u ustima uzima samo otisak i proba se gotov rad, a sve ostalo izrađuje se u laboratoriju. U pisanom odgovoru …. ocjena je u skladu sa potpoglavljem kako je pojasnio u pisanom nalazu, a dodatno navodi da 1 izbijeni ili izgubljeni zub jest gubitak jednog organa i ocjenjuje se sa 1% smanjenja životne aktivnosti, te je tako do 12 zuba, a iznad toga je 1,5% po zubu jer se u tom slučaju radi o izrazito jakom gubitku funkcije žvačnog organa. Na upit da li kvačice koje se vide kod proteze predstavljaju naruženje navodi da predstavljaju te je konstatirao na stranici 2 nalaza da se pri smjehu vide kvačice kojima se proteza drži za susjedne zube, dok se donji pri smijehu ne vide. Istaknuo je da se i danas izrađuju proteze na isti način sa istim metalnim kvačicama što pokriva HZZO dok o osobi i njenoj doplati ovisi hoće li imati estetski prihvatljivo rješenje. Stoga zbog vidljivosti kvačica korigira svoj pisani nalaz te navodim da je naruženje lakog stupnja. ponovio je da nije bila potrebna tuđa pomoć i njega jer nije bila potrebna posebna priprema posebne hrane već je uobičajenu hranu trebalo usitniti jer tužitelj nije mogao žvakati. Na upit pun tuženika na kojim zubima je tužitelj imao protezu prije štetnog događaja iskazao je da mu je tužitelj pri pregledu izjavio da je prije štetnog događaja imao gornju djelomičnu protezu koja mu je pri udarcu pukla. Na bilo koji drugi način se ne može točno utvrditi kako je izgledala proteza prije štetnog događaja, jer niti da je imao zdravstveni karton tužitelja od stomatologa ne bi mogao drugačije iskazati jer u kartonu samo piše da je napravljena proteza. Sada se ne može utvrditi stanje zubala u vrijeme nastanka štetnog događaja, ali načelno navodi da je za rasklimavanje zubi obuhvaćenih paradontozom dovoljna je i slaba sila. Na upit suda iskazao je da izjavu priloženu u nalazu na listu 90 nije uzimao u obzir pri izradi nalaza. Osim toga na listu 61 priložen je nalaz stomatologa u kojem je navedeno da je tužitelj došao radi izrade novih djelomičnih proteza, znači da je imao i stare. Gornja proteza je bila slomljena, znači stara proteza je bila slomljena. Djelomična gornja proteza u konkretnom slučaju sada obuhvaća i lijeve i desne sjekutiće, a prije štetnog događaja imao je svoja dva gornja desna sjekutića jer su isti izvađeni, tako piše i nas str. 2 nalaza da su ... izvađeni jedan jedan 11, i jedan dva 12. Na upit koju je protezu tužitelj napravio nakon .... iskazao je da kao na fotografiji na listu 3 nalaza, na kojoj su u protezi sve 4 gornja sjekutića. Ne može točno odgovoriti kakva je bila stara proteza, samo može pretpostaviti da je napravljena kakva je i bila. Sadašnja je proteza plastična i s kvačicama a i starija je morala bili djelomično plastična sa kvačicama, jedino je razlika da je sada drugi položaj kvačica jer sada nema one zube na koje se kvačila prva proteza. Pun tuženika postavlja upit da se vještaka očituje da li su se prijeporni rasklimani zubi učvrstili do 10. mjesec te godine kada je rađena proteza vještak navodi da se iz postojeće medicinske dokumentacije ne može utvrditi stanje zuba prije i u vrijeme ozljede, odnosno štetnog događaja, ne može se utvrditi jesu li rasklimani zubi bili uopće liječeni fiksacijom, to jest, jesu li se zubi učvrstili pa se naknadno rasklimali i zato morali biti izvađeni. Upitan da pojasni nalaz s lista 5 i liječničko izvješće s lista 6 iskazao je da je liječničko izvješće samo rađeno za potrebe trijaže te se ne može uzeti kao utvrđeno zdravstveno stanje već za to služi nalaz. Na daljnji upit da komentira razliku u Izjavi s lista 90 spisa, iskazao je da nju nije uzimao u obzir pri izradi nalaza jer sama dijagnoza K081 znači da zub nedostaje zbog tri moguća uzroka i koristi se kao šifra koja HZZ-u pokazuje zašto se izrađuje proteza. Za traumatska oštećenja koriste se šifre iz iste klasifikacije bolesti ali u skupini S.

20. Sud je poklonio vjeru nalazu i mišljenju vještaka stomatologa jer je isti otklonio prigovore stranaka te u danom dodatnom roku stranke nisu predložile provođenje novog vještačenja po drugom vještaku stomatologu.

21. Iz nalazu i mišljenja prof. dr. sc. B. V., vještaka psihijatra proizlazi da u spisu nema psihijatrijske medicinske dokumentacije tužitelja. Nakon pregleda tužitelja, mišljenje i zaključak vještaka je da je tužitelj u štetnom događaju trpio primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan u trenutku ozljeđivanja. Sekundarni strah jakog intenziteta trpio je tri dana, srednjeg intenziteta 14 dana, te blažeg do tri mjeseca po štetnom događaju. Sa psihijatrijskog stajališta navedeni događaj nije doveo do trajnih posljedica.

22. Takvom vještaku prigovorio je tuženik da je vještačenje rađeno samo na osnovi iskaza tužitelja jer kako se navodi i u vještvu nema psihijatrijske medicinske dokumentacije tužitelja, te zbog toga što od lipnja 2014. prošlo 7,5 godina, smatra da vještak ne može procijeniti da li je tužitelj uopće strah trpio.

23. Na prigovor očitovao se vještak pisano te u svom očitovanju vještak ističe da je pregledao tužitelja te kompletni spis koji sadrži i kaznenu presudu u kojoj je opisan štetni događaj. Njegov zadatak nije bio utvrđivati kakav je odnos stranaka bio u trenutku štetnog događaja. Vještak je na uvidu imao i nalaz i mišljenje vještaka stomatologa pa je nesporno da je tužitelj pretrpio gubitak zub i da je isti nastao u opisanoj dinamici. Vještak je na temelju intenziteta štetnog događaja i njegovih posljedica cijenio strah i to na temelju svog dugogodišnjeg kliničkog ali i forenzičkog iskustva. Nije nužno da se strah liječi po psihijatru, već osoba koja ima blaže psihičke teškoće mobilizira svoje zdrave snage kako bi prebrodila neku traumatsku situaciju, a to se desilo u konkretnom slučaju.

24. Kako daljnjih prigovora na nalaz vještaka psihijatra nije bilo kako niti zahtjeva da se vještak i usmeno sasluša na ročištu, sud je u cijelosti poklonio vjeru u nalaz i mišljenje navedenog vještaka jer je dan u skladu s pravilima struke, a na temelju pregleda tužitelja i činjenice da je vještak imao uvid u kaznenu presudu u kojoj postoji činjenični opis kaznenog djela, kao i posljedica istog, te nalaz vještaka stomatologa.

25. Kako je u postupku utvrđeno da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljede: površinsku oguljotinu kože gornje usne, izbijen mu je jedan zub i rasklimana tri zuba koje je potom moro izvaditi zbog klimavosti, time je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO - a). Utvrđena težina ozljeda i okolnosti slučaja, prema mišljenju ovog suda opravdavaju zahtjev za pravičnom novčanom naknadom za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO - a) jer je tužitelj zadobio tjelesnu ozljedu, provodio medicinsku dijagnostiku i trpio postavljanje nove proširene proteze. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo fizičke bolove, pretrpjeli strah, umanjenje životne aktivnosti i naruženje. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO - a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

26.Na osnovu nalaza i mišljenja oba vještaka, sud je utvrdio da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda trpio bol jakog intenziteta u trajanju 3 dana, srednjeg intenziteta 4 dana, slabog intenziteta još 5 dana. Imajući u vidu duljinu i intenzitet bolova koji je tužitelj trpio zbog zadobivenih ozljeda, te činjenicu da je posjećivao stomatologa radi izrade proteze ovaj sud smatra da bi tužitelju po osnovu pretrpljenih fizičkih bolova trebao pripasti iznos od …,..eura/.....,.. kn[1] .

26.Utvrđeno je da je tužitelj pretrpio primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan u trenutku ozljeđivanja. Sekundarni strah jačeg intenziteta trpio je 3 dana, srednjeg intenziteta 14, te blažeg do tri mjeseca. U skladu s odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO - a, sud smatra da bi tužitelju po osnovu pretrpljenog straha trebao pripasti iznos od … eura/….,.. kn.

27.Na osnovu nalaza i mišljenja liječnika vještaka sud je utvrdio da su trajne posljedice zadobivenih ozljeda smanjile opću, životnu i radnu sposobnost tužitelja za ukupno 4 %, zbog gubitka 4 zuba. Imajući u vidu da se radi o osobi srednje životne dobi (star 49 g. u trenutku ozljeđivanja) koja će posljedice trpjeti još dugi niz godina, ovaj sud smatra da tužitelju u pripada naknada štete zbog pretrpljenih duševnih bolova, a zbog smanjene opće, životne i radne sposobnosti u visini od …. eura/…. kuna[1] . 28.Također, na temelju nalaza i mišljenja vještaka, te neposrednim opažanjem suda, sud je utvrdio da je kod tužitelja zaostalo naruženje manjeg stupnja vidljivo kod šireg osmjeha. S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o osobi srednje životne dobi, muškog spola, po osnovu pretrpljenih duševnih boli zbog naruženosti tužitelju je dosuđen iznos od … eura/…. kn[1] .

29.Dakle, ukupno tužitelju pripada na ime naknade štete iznos od …. eura/….kn .

30. Na okolnost da li je tuženik doprinio svojoj šteti izvršen je uvid u kaznenu presudu, te su saslušani svjedoci D. K. i D. H., te su saslušane stranke.

31. iz iskaza svjedoka D. K. u bitnom proizlazi da je šetala s tužiteljem kada im je prišao tuženik i napao tužitelja ničim izazvan da tu ne mogu šetati psa, a potom ga udario. Iz iskaza svjedoka D. H. susjeda i poznanika stranka, proizlazi da na mjestu događaja nije vidio suprugu tužitelja već tužitelja na cesti i tuženika koji je izlazio iz svog dvorišta te da se tužitelj zaletio na tuženika potom mu se popeo na leđa, nije vidio da je netko koga udario glavom, odnosno možda su se sudarili glavama ali nije siguran. Sve je to vidio s udaljenosti od 15 m.

32.Iz iskaza tužitelju proizlazi da je šetao psa sa suprugom kada im je alkoholiziran prišao tuženik, prvo ga verbalno napao da šetaju po njegovom zemljištu a potom udario čelom u usta. Susjeda H. nije vidio. Iz iskaza tuženika proizlazi da je tužitelj šetao sam s psom, pa ga je upozorio da tuda ne šeta jer pas vrši nuždu nakon čega se tužitelj zaletio na njega, zajahao ga, ali on ga je zbacio i otišao kući. Nije vidio susjeda H. tom zgodom, a predlagao je da se on sasluša i u kaznenom postupku što nije prihvaćeno.

33. Sud je povjerovao iskazu svjedoka D. K. i tužitelja jer su jednako iskazivali i u kaznenom postupku te jer vjerodostojnost njihovog iskaza potvrđuje upravo navedena kaznena presuda. Sud nije poklonio vjeru iskazu tuženika jer je protivan pravomoćnoj kaznenoj presudi, te jer smatra da je isti iskaz usmjeren na otklanjanje odgovornosti za štetu nanesenu tužitelju. Njegov iskaz da je svjedoka H. D. predlagao i u kaznenom postupku nije istinit jer je iz navedene utvrđeno uvidom u presudu te koji su njegovi dokazni prijedlozi odbijeni. Sud nije poklonio vjeru niti iskazu svjedoka D. H. jer iz njegovog iskaza proizlazi suprotno utvrđenom u pravomoćnoj kaznenoj presudi, te jer iz njegovog iskaza proizlazi da nikakav udarac i nije vidio.

34. Zaključak je suda da tužitelj nije doprinio nastanku štetnog događaja a time niti svojoj šteti, jer šetnja sa suprugom i psom čak i po spornom zemljištu nije razlog da tuženik fizički nasrne na tužitelja i nanese mu tešku tjelesnu ozljedu, niti je to uobičajena i primjerena komunikacija među ljudima.

35.Imajući u vidu sve do sada navedeno, sud je tužitelju, dosudio s osnova pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO - a) iznos od… eura/… kn[1] (stavak I izreke), dok ga je s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u visini od .. eura/… kn valjalo odbiti i presuditi kao pod točkom II. izreke ove presude.

36. Odluka o zateznim kamatama na neimovinsku štetu temelji se na odredbama čl. 1103. i čl. 29. st. 1. ZOO-a, te je tako dosuđena zatezna kamata na iznos neimovinske štete od podnošenja tužbe ., jer se tužitelj prije podnošenja iste nije obratio tuženiku pisanim zahtjevom. Sa zahtjevom za zakonsku zateznu kamatu od … do ... tužitelj je odbijen.

37. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st.2 i čl.155.ZPP-a, jer je tužitelj djelomično uspio u parnici. Tužitelj je s obzirom na osnovu uspio s 100% na što mu se priznaje 50% uspjeha u odnosu na cijeli spor (u odnosu na 50% koji se odnosi na osnovu), a s obzirom na visinu 67,00 % te mu se priznaje 33,50% u odnosu na cijeli spor (u odnosu na preostalih 50% koji se odnosi na visinu), dakle uspio je u sporu s ukupno 88,50%. Tuženik je uspio s 11,50%. Kada se od postotka tužitelja od 88,50% (stranke koja je u većoj mjeri uspjela u postupku) odbije postotak uspjeha tuženika 11,50%. (stranke koja je u manjoj mjeri uspjela u postupku) dobije se postotak od 77,00%. Uspjeh u sporu tužitelja izračunat je prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu. Tužitelj je konačno utužio … eur/… kn[1] a

1.

dosuđeno mu je …eura/.. kn Svoje troškove tužitelj, zastupan po punomoćniku – odvjetniku je iskazao u troškovniku koji je priložio spisu (list 151). Tužitelju zastupanom po odvjetniku dosuđen je trošak parničnog postupka sukladno važećoj Tarifi (NN.142/12,103/14, 118/14, 107/15,37/22 i 126/22) kojom je tbr.48.st.3. propisano da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku.

37.Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak obračunat po Tarifi uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora u trenutku poduzimanja pojedine parnične radnje (VPS=…eura/… kuna[1] , od …. VPS … eur/… kn ). Troškovi tužitelja, a koje je sud priznao, sastoje se od: sastava tužbe od ... 100 b (Tbr. 7., toč. 1. Tarife), zastupanja na ročištu ..., ..., …., …, …. svako u iznosu od 100 b (Tbr. 9, toč. 1. Tarife), zastupanja na ročištu …. po 25 b (Tbr. 9. toč. 5. Tarife), sastava podneska od dana …. i …. po 100 b (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), sastava podneska od dana …. po 25 b (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), odnosno ukupno 850 b odnosno … eura/… kn[1] + PDV 25% u iznosu … eura/.. kn[1] odnosno sveukupno … eura/… kn na ime troškova zastupanja. Tome valja pribrojiti i trošak pristojbe na tužbu …eura/… kn[1] i presudu … eura/ … kn[1] ( 50% s obzirom na e- komunikaciju). Ovom iznosu valja pribrojiti troškove vještačenja (ORL kirurga i psihijatra) koje je tužitelj predujmio u iznosu … eura/… kn pa tužitelju ukupno sa osnova troška pripada iznos od … eura/… kn , odnosno 77,00%. (88,50% -11,50%) tog iznosa, ukupno … eura/ … kn , te je odlučeno kao u izreci pod III ove presude.

38.Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Dugom Selu 5. rujna 20230.

Sudac

Ranka Memišević

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana, a računajući od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 (tri) primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna: 1. N.G.odvjetnik

2. Đ. A. odvjetnik