REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2341/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja Odvjetničkog društva Budimir & Meter d.o.o., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 3, OIB 23060752612, drugotužitelja KA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i trećetužiteljice MA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Jelena Nujić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Večernjeg lista d.o.o., Zagreb, Oreškovićeva 6H/1, OIB 92276133102, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Ladan, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, postupajući po prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž- 1590/2019-5 od 15. ožujka 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-78/2018-31 od 27. rujna 2019., u sjednici održanoj 5. rujna 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja.
II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava.
III. Zahtjev tuženika za naknadu troškova odgovora na reviziju odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1590/2019-5 od 15. ožujka 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-78/2018-31 od 27. rujna 2019. zbog jedanaest pravnih pitanja i zbog povrede temeljnog ljudskog prava.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik je osporio navode tužitelja iz prijedloga za dopuštenje te je tražio trošak odgovora na prijedlog za dopuštenje.
3. Prijedlog nije dopušten.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a, 387., 388. i 389. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu jer prva dva pitanja koja se odnose na naslov novinskog članka ovise o okolnostima svakog konkretnog slučaja odnosno o tome o kakvom je naslovu riječ, a treće pitanje o tome obuhvaća li sloboda kritike iznošenje neistinitih činjeničnih kao i sedmo pitanje o tome može li se pod pojam kritike podvući namjerno iznošenje neistinitih i namjerno neprovjerenih informacija navoda polaze od pogrešne pretpostavke da je u pobijanoj odluci utvrđeno postojanje neistinitih navoda, a u odnosu na sedmo pitanje valja dodati i da je riječ o činjeničnom pitanju.
5. U odnosu na četvrto, peto i šesto pitanje koje se svodi na to jesu li odvjetnici javne osobe koje moraju biti spremne na kritiku u medijima tužitelji nisu naveli odgovarajuće razloge važnosti postavljenih pitanja jer ni u jednoj odluci na koju su se pozvali nije zauzeto shvaćanje o tome jesu li odvjetnici javne osobe i da kao takve moraju biti spremne na javnu kritiku pa niti ta pitanja nisu važna u smislu čl. 385.a ZPP.
6. Osmo, deveto i jedanaesto pitanje polaze od pogrešnih pretpostavki: da članak sadrži očigledne klevete i da se tužitelje prikazuje kao kriminalce, da autor, nakladnik i glavni urednik nisu provjerili informacije te da se odluke temelje na zaključcima za koje ne postoji niti jedan dokaz. To stoga jer pobijana odluka ne sadrži takva utvrđenja i suprotno proizlazi iz činjeničnih utvrđenja nižestupanjskih sudova (u odnosu na provjeru informacija ukazuje se na točku 9. pobijane presude), a osim toga kada je riječ o osmom pitanju radi se i o činjeničnom pitanju, dok jedanaestim pitanjem tužitelji zapravo daju vlastitu ocjenu provedenih dokaza. Stoga niti ta pitanja nisu važna u smislu čl. 385.a ZPP.
7. Vezano za deseto pitanje o tome mora li tumačenje mjerodavnog prava imati uporište u zdravom razumu i pravnoj logici valja reći da navedeno pravno pitanje ne predstavlja pravno pitanje u smislu čl. 385.a ZPP pa stoga niti to pitanje nije ocijenjeno važnim u smislu čl. 385.a ZPP.
8. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odbiti prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja pa je riješeno kao pod točkom I. izreke.
9. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a valja reći da tužitelji nisu učinili vjerojatnim da bi im osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka ili pogrešnom primjenom materijalnog prava bilo povrijeđeno temeljno Ustavom zajamčeno pravo na pravično suđenje, presumpciju nevinosti i pravo na osobni i obiteljski život, dostojanstvo, ugled i čast niti su obrazložili u čemu bi se osobito teška povreda odredaba parničnog postupka i pogrešna primjena materijalnog prava sastojala.
10. Slijedom navedenog, u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on podnesen pozivom na čl. 385.a st. 2. ZPP-a, valjalo je temeljem čl. 389.a st. 4. ZPP-a odlučiti kao pod toč. II. izreke ovoga rješenja.
11. Tuženiku nije dosuđen trošak odgovora na reviziju jer isti nije bio potreban u smislu čl. 155. st. 1. ZPP te je odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude.
Zagreb, 5. rujna 2023.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
