REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 3103/2019-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici ĆT, dipl. iur., predstavnici Hrvatskog sindikata pošte, protiv tuženika HP-Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, OIB 87311810356, radi nedopuštenosti otkaza, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-16/2019- 2 od 4. travnja 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu od 5. prosinca 2018. poslovni broj Pr-1986/2017-28, na sjednici vijeća održanoj 5. rujna 2023.,
p r e s u d i o j e:
Revizija tužitelja se odbija.
Obrazloženje
1.1. Prvostupanjskom je presudom odbijen tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„I. Utvrđuje se da Odluka o izvanrednom otkazu Ugovora o radu tužitelja ĐT, [adresa], broj: DP-08-018323/17 od 22.09.2017.g., koju je donio tuženik HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13, Zagreb, nije dopuštena i da radni odnos tužitelja ĐT nije prestao.
II. Nalaže se tuženiku HP-Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, da tužitelja ĐT, [adresa], vrati na rad na poslove radnog mjesta poštara za opću dostavu ili druge odgovarajuće poslove sukladno njegovoj stručnoj spremi i radnom iskustvu, u roku 8 dana.
III. Nalaže se tuženiku zadržati tužitelja na radu do okončanja ovog sudskog spora.“.
1.2. Prvostupanjskim je rješenjem odbijen prijedlog tužitelja za izdavanjem privremene mjere da se tužitelja vrati na rad, sadržaja pobliže opisanoga u izreci rješenja.
2. Drugostupanjskom je presudom i rješenjem žalba tužitelja odbijena kao neosnovana te su potvrđeni prvostupanjska presuda i rješenje.
3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tužitelj, navodeći da istu podnosi zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se drugostupanjska presuda preinači.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija nije osnovana.
6. Na temelju odredbe čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP), ovaj sud ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
7. U revizijskom stupnju postupka sporno je jesu li ispunjene zakonske pretpostavke dopuštenosti tuženikove Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužitelja od 22. rujna 2017., odnosno je li tuženik dokazao opravdanost razloga navedenih u samoj Odluci o otkazu.
8. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je:
- da je tužitelj bio zaposlen nešto više od 12 godina kod tuženika, na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta poštara za opću dostavu,
- da mu je Ugovor o radu otkazan Odlukom o izvanrednom otkazu od 22. rujna 2017. zbog počinjenja osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa - što je, 7. rujna 2017., a nakon što je taj dan zadužio za dostavu 32 preporučene pošiljke s povratnicama, pri obavljanju dostave na rajonu U-78, u stambenoj zgradi na adresi [adresa] u [adresa], s navedenih pošiljki otrgnuo povratnice, a pošiljke ubacio u sandučiće i u dostavnoj knjizi pošiljke razdužio isti dan uz šifru „17-izgubljene poslije isporuke/uručenja“,
- da su u pitanju bile preporučene pošiljke s povratnicom koje je predstavnik stanara zgrade na adresi [adresa], poslao stanarima - vlasnicima posebnih dijelova zgrade te je, radi toga, tuženik 8. rujna 2017. zaprimio prigovor korisnika,
- da je, suočen s prijavom, tužitelj sve zadržane povratnice ubacio u kovčežiće stanara kao i svoj broj telefona kako bi ga primatelji mogli nazvati radi vraćanja povratnica nakon što ih potpišu,
- da je tužitelj iznio usmenu obranu u zapisniku od 15. rujna 2017. te da se Radničko vijeće protivilo predmetnom izvanrednom otkazu.
9.1. Na temelju navedenih utvrđenja, a imajući u vidu da je tuženikovim Općim uvjetima za obavljanje univerzalne usluge iz prosinca 2016., u čl. 43. st. 7., određen način na koji primatelj usluge treba osobno potpisati povratnicu i na njoj označiti datum primitka, a Pravilnikom o radu od 18. veljače 2015. određeno da je neispunjavanje, nesavjesno ili nemarno obavljanje poslova koje je utjecalo na redovito odvijanje poštanskog prometa ili dovelo do smanjenja ugleda tuženika, kao i teža povreda prava korisnika poštanskih usluga, predviđeno kao osobito teška povreda obveza iz radnog odnosa, sudovi su, pozivom na čl. 116. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17 - dalje: ZR), odbili tužbeni zahtjev. Pritom drugostupanjski sud napominje da se ne radi o manjem propustu tužitelja, kao što je to tužitelj tvrdio te da je nebitno što za korisnika usluge nije nastala nikakva materijalna šteta, što je obim posla bio veći, kao i činjenica je li tužitelj imao izričito dopuštenje primatelja pošiljke da pošiljku ubaci u sandučić, a povratnicu potpiše umjesto njih (što tužitelj u postupku nije niti dokazao), obzirom je tužitelj kao zaposlenik tuženika radni zadatak dužan izvršavati prema nalogu poslodavca i na način propisan aktima poslodavca.
9.2. Ujedno je drugostupanjski sud potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim je odbijen prijedlog da se odredi privremena mjera vraćanja tužitelja na rad do okončanja parničnog postupka, obrazlažući da se takva mjera množe naložiti samo ako otkaz poslodavca nije dopušten i radni odnos nije prestao, a što ovdje nije slučaj.
10. U situaciji kada su u postupku utvrđene činjenice (a u činjenična utvrđenja ovaj sud nije ovlašten ulaziti, u smislu odredbe čl. 385. st. 1. ZPP) da je tužitelj bio upoznat s obvezama iz čl. 43. st. 7. Općim uvjetima za obavljanje univerzalne usluge iz prosinca 2016. tuženika i s Pravilnikom o radu od 18. veljače 2015. (tužitelj nije tvrdio niti dokazivao drukčije), ovaj sud je ocijenio da je drugostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je odbijen tužbeni zahtjev iz gore navedenih razloga i na temelju gore navedenih zakonskih odredaba, a revizijski navodi kojima tužitelj iznosi činjenice, osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i preocjenjuje dokaze (u pogledu utvrđenja kakav je bio obim posla, postojanja namjere za počinjenje predmetne povrede kod tužitelja i dr.) nisu uzeti u razmatranje, jer, prema odredbi čl. 385. st. 1. ZPP, reviziju nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
11.1. Stoga ovaj sud prihvaća u cijelosti razloge iznesene u drugostupanjskoj presudi, pa se na temelju odredbe čl. 396.a ZPP podnositelj revizije upućuje na razloge te presude.
11.2. S obzirom na izloženo, na internetskim stranicama ovog suda, uz revizijsku presudu objavit će se razlozi presude drugostupanjskog suda (čl. 396.a st. 2. ZPP).
12. Zbog navedenog je, na temelju odredbe čl. 393. ZPP, revizija tužitelja odbijena kao neosnovana.
Zagreb, 5. rujna 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa