REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 2369/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Đ. V. iz D. L., OIB: … , kojeg zastupa punomoćnik A. Ć. odvjetnik u S., protiv tuženika K. J. G. iz U., OIB: … , kojeg zastupa punomoćnik B. V., odvjetnik u Z., radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-483/2022-3 od 19. siječnja 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-583/2021-24 od 4. veljače 2022., u sjednici održanoj 5. rujna 2023.,

r i j e š i o  j e :

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-483/2022-3 od 19. siječnja 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-583/2021-24 od 4. veljače 2022. tako da je tužbeni zahtjev radi proglašenja ovrhe nedopuštenom odbijen kao neosnovan.

2. Prijedlog je podnesen na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19 i 80/22 - dalje: ZPP), a tužitelj je predložio da se dopusti podnošenje revizije u odnosu na slijedeća pitanja:

1. "Može li tužitelj koji je kao ovršenik upućen u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe izvan razloga zbog kojih je izjavio žalbu odnosno prijedlog radi proglašenja ovrhe nedopuštenom?"

2. "Može li drugostupanjski sud u povodu žalbe tuženika kao ovrhovoditelja iz ovršnog postupka na presudu prvostupanjskog suda kojom je usvojen tužbeni zahtjev radi proglašenja ovrhe nedopuštenom intervenirati u zaključak kojim je ovršenik upućen na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga zbog kojih je izjavio žalbu te takvom intervencijom prihvatiti žalbene navode te preinačiti prvostupanjsku presudu?".

3. Obrazlažući razlog važnosti postavljenih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, tužitelj se poziva na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 1012/2020-2 od 22. prosinca 2020. te na Revd 448/2020-2 od 3. ožujka 2020. uz tvrdnju da je o postavljenim pitanjima Vrhovni sud već zauzeo shvaćanje pa praksa drugostupanjskog suda u cijelosti odstupa od navedenog shvaćanja. Nadalje se, poziva na rješenje Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž Ovr-192/2019-2 od 20. ožujka 2019. i Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1004/2022-3 od 25. kolovoza 2022., uz obrazloženje da je pobijana presuda suprotna shvaćanjima iz navedenih odluka.

4. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja drugostupanjski sud preinačuje prvostupanjsku presudu ocijenivši da se u ovom postupku ne može i ne smije preispitivati pravilnost i zakonitost pravomoćne i ovršne presude, a na temelju koje je pokrenuta izvansudska ovrha kod FINE u pogledu dosuđene visine tražbine, slijedom čega pogrešnim ocjenjuje zaključak prvostupanjskog suda da je navedena izvansudska ovrha nedopuštena u dijelu preko iznosa od 23.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 1. rujna 2017. pa do isplate.

5. U rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske na koje se kao razlog važnosti postavljenih pitanja revident poziva (Rev 1012/2020-2 od 22. prosinca 2020.). Izraženo je shvaćanje da "tužitelj koji je pravomoćnim rješenjem suda donesenog u ovršnom postupku upućen na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom može, postupajući sukladno tom rješenju podnijeti tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a sud može po toj tužbi provesti parnični postupak, pa iako je prije podnošenja tužbe ovrha dovršena.".

5.1. Dakle, u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije izraženo shvaćanje u odnosu na postavljena pitanja (o pokretanju parničnog postupka radi utvrđenja nedopuštenosti ovrhe izvan razloga zbog kojih je izjavljena žalba odnosno mogućnost intervencije suda u zaključku kojim je ovršenik upućen u parnicu) pa ista ne daje razlog važnosti postavljenom pitanju.

5.2. U rješenju Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž Ovr-157/2019-2 od 20. ožujka 2019. izraženo je shvaćanje da protiv zaključka kojim je ovršenik upućen na pokretanje parnice radi proglašenja izravne naplate nedopuštenom, nije dopušten pravni lijek, pa ovršenik mora pokrenuti parnicu na koju je upućen, iako za to upućivanje nisu postojali razlozi, pa niti u ovoj odluci nje izraženo shvaćanje o postavljenim pitanjima.

5.3. Prema rješenju Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1004/2022-3 od 25. kolovoza 2022. tužitelj je u ovoj parnici svoj zahtjev mogao postaviti samo u skladu s razlozima nedopuštenosti ovrhe zbog kojih je došlo do upućivanja u parnicu, a što je u konkretnom slučaju učinjeno.

6. Slijedom navedenog, budući da je ovaj sud ocijenio da naznačena pitanja nisu važna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP te nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije, prijedlog za dopuštenje revizije je odbijen na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP.

Zagreb, 5. rujna 2023.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil, v.r.