Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 21 Kž-480/2023-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od sudaca Rajka Kipkea, predsjednika vijeća, te Vlaste Patrčević Marušić i Zdravka Pintarića, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Hajdarović u kaznenom predmetu protiv osuđenika K. N., zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. u vezi čl. 51. st. 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i osuđenika podnesenim protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu od 19. kolovoza 2022. broj Kv-82/2022-4 (K-244/2018), u sjednici vijeća održanoj 5. rujna 2023.

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalbe državnog odvjetnika i osuđenika K. N. kao neosnovane.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem od 19. kolovoza 2022. broj Kv-82/2022-4 (K-244/2018) Općinski sud u Čakovcu je, na temelju čl. 564. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (“Narodne novine” br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje u tekstu: ZKP/08) odbio prijedlog Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu za opoziv uvjetne osude koja je osuđeniku K. N. izrečena pravomoćnom presudom Općinskog suda u Čakovcu od 18. lipnja 2020. broj K- 244/2018-21.

2. Protiv toga rješenja žale se državni odvjetnik i osuđenik K. N..

3. Državni odvjetnik u žalbi izrijekom navodi da se žali zbog povrede kaznenog zakona, a iščitavanjem žalbe vidljivo je da je ista podnesena i zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 3. ZKP/08. Podnesenom žalbom predlaže se da nadležni drugostupanjski sud prihvati žalbu, ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovno odlučivanje.

4. Osuđenik u podnesenoj žalbi ne navodi žalbene osnove iz kojih je podnesena, a iščitavanjem žalbe za zaključiti je da osuđenik inzistira provođenje ovog postupka opoziva uvjetne osude uz vlastitu nazočnost putem video linka ili dolaska na sud. Time očito upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 3. ZKP/08. Osuđenik ne daje prijedlog za postupanje ovog drugostupanjskog suda.

5. U smislu čl. 495. u svezi s čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na razgledanje, nakon čega je isti podneskom broj: KŽ-DO-568/2023-3 od 16. kolovoza 2023. vraćen ovom drugostupanjskom sudu.

6. Žalbe državnog odvjetnika i osuđenika nisu osnovane.

7. Žaleći se iz osnove bitne povrede odredaba kaznenog postupka osuđenik istu ne obrazlaže, a državni odvjetnik ustvrđuje da je izvanraspravno vijeće prvostupanjskog suda odluku donijelo protivno odredbi čl. 564. st. 6. u vezi st. 5. i 3. ZKP/08 iz razloga što je sjednicu vijeća trebalo održati na način da se na istu pozovu državni odvjetnik i osuđenik kako je to propisano odredbom čl. 564. st. 3. ZKP/08. Osuđenik kao neuka stranka također inzistira na vlastitoj nazočnosti održavanju sjednice vijeća. Valja istaći da je u pravu državni odvjetnik kada tvrdi da je sjednica vijeća u konkretnom slučaju održana bez nazočnosti stranaka i bez da su stranke na sjednicu vijeća pozvane. Time je prvostupanjski sud doista postupio protivno odredbi čl. 564. st. 3. ZKP/08, međutim iako je time postupljeno protivno odredbama Zakona o kaznenom postupku nema govora o tome da bi bila počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 3. ZKP/08 iz razloga što ta povreda nije utjecala niti je mogla utjecati na pravilnost i zakonitost donesenog rješenja.

8. Žaleći se zbog povrede kaznenog zakona državni odvjetnik ističe da je prvostupanjski sud počinio povredu kaznenog zakona iz čl. 469. toč. 5. ZKP/08 iz razloga što je prekoračio ovlast koju sud ima po zakonu. Žalitelj naime navodi da je odredbom čl. 56. st. 4. KZ/11 propisano da sud može počinitelju kaznenog djela uz uvjetnu osudu odrediti jednu ili više posebnih obveza u skladu s odredbom čl. 62. i 63. KZ/11 ili uz zaštitni nadzor, dok je odredbom čl. 58. st. 5. KZ/11 propisano da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne osuđeniku, uz ostalo, ukoliko on bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu ili ustrajno izbjegava provođenje zaštitnog nadzora. Te zakonske odredbe, po žalitelju, ne propisuju izričito da bi u presudi bilo potrebno navesti da sud uvjetnu osudu može opozvati i odrediti izvršenje kazne zatvora ako se naloženih obveza osuđenik ne pridržava, te izražava stav da se opoziv uvjetne osude i određivanje izvršenja kazne zatvora može provesti samim neizvršavanjem obveza naloženih uz uvjetnu osudu, a osuđenik je toga svjestan. Za razliku od ovakvih tvrdnji žalitelja pravilan je stav prvostupanjskog suda da opoziv uvjetne osude u konkretnom slučaju nije moguć bez obzira da li osuđenik izbjegava provođenje zaštitnog nadzora iz čl. 64. KZ/11 ili ne, kao i izvršava li osuđenik izrečenu mu sigurnosnu mjeru. Naime, pretpostavka za opoziv uvjetne osude iz naprijed navedenih razloga je da je osuđenik u presudi bio upozoren na mogućnost opoziva uvjetne osude pod uvjetima iz čl. 58. st. 5. KZ/11, koje upozorenje je u konkretnom slučaju izostalo kako je to, pravilno, utvrdio i prvostupanjski sud.

9. Iz navedenih razloga, budući da državni odvjetnik i osuđenik podnesenim žalbama nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, to su njihove žalbe neosnovane pa ih je trebalo odbiti i odlučiti kao u izreci, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08, s time što je pobijano rješenje prethodno ispitano po službenoj dužnosti, na temelju čl. 494. st. 4. ZKP/08, kojim ispitivanjem je utvrđeno da je pobijano rješenje donijelo ovlašteno tijelo, da nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, te da nije povrijeđen kazneni zakon na štetu optuženika.

U Varaždinu 5. rujna 2023.

Predsjednik vijeća

Rajko Kipke, v.r.