REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 65 Pž-3334/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Lenka Ćorić, u pravnoj stvari tužitelja KREIRAM j.d.o.o. Zagreb, Miroslava Milića 6, OIB 93248456482, kojeg zastupaju punomoćnici Ivan Fumić i Matija Milčec, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika TASLAK TRADE, d.o.o. Split, Dobrilina 3, OIB 80404670494, kojeg zastupa punomoćnik Damir Blažević, odvjetnik u Splitu, radi isplate, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-430/2020-27 od 27. svibnja 2022., 5. rujna 2023.
p r e s u d i o j e
Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-430/2020-27 od 27. svibnja 2022. u točki I. i dijelu točke III. izreke kojim je naloženo tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 5.716,38 kn.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Splitu P-430/2020-27 od 27. svibnja 2022. naloženo je tuženiku da u roku od petnaest dana plati tužitelju iznos od 5.697,50 kuna sa zateznim kamatama od 19. kolovoza 2019. do isplate po stopi propisanoj za ostale odnose (točka I. izreke), a odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj traži plaćanje zateznih kamata na iznos od 5.697,50 kn od 19. kolovoza 2019. do isplate po višoj stopi (točka II. izreke) i naloženo tuženiku da u roku od petnaest dana naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 5.716,38 kn, dok je zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.371,12 kn odbijen kao neosnovan (točka III. izreke).
2. Tuženik je protiv presude pravovremeno izjavio žalbu pobijajući je u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. i članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 8. i 5. Zakona o parničnom postupku i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnom navodi kako se pobijana presuda zasniva isključivo na nalazu i mišljenju vještaka koji je prvostupanjski sud nepravilno cijenio budući da vještak nikada nije pregledao vozilo niti je radi toga pokušao kontaktirati tuženika, nego je svoj nalaz i mišljenje zasnovao na fotografijama koje je tužitelj snimio osam mjeseci nakon što je tuženiku vratio vozilo i pri tome uopće ne uzima u obzir mogućnost da je vozilo u tome razdoblju moglo biti popravljeno i ponovo oštećeno. Žalitelj dalje navodi kako je prvostupanjski sud uzeo kao dokazanu činjenicu da je tuženik platio tužitelju depozit iako to ne proizlazi iz isprava koje je tužitelj dostavio, kao i da je postupio suprotno odredbi članka 5. stavka 1. Zakona o parničnom postupku kada je neosnovano odbio prijedlog tuženika za izvođenje dokaza saslušanjem zakonskih zastupnika parničnih stranka, iako je tužbeni zahtjev prihvaćen s obrazloženjem da tuženik nije dokazao da je popravio svoje vozilo, čime je također učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. tog Zakona. Smatra da je pogrešno primijenjena odredba članka 1111. Zakona o obveznim odnosima jer nema dokaza da je tužitelj uopće prenio tuženiku bilo kakvu svoju imovinu, da bi je tuženik bio dužan vratiti kao stečenu bez osnove. Predlaže da žalbeni sud preinači pobijanu presudu tako da tužbeni zahtjev odbije u cijelosti ili tu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem. Traži naknadu troškova žalbenog postupka.
3. Tuženik nije podnio odgovor na žalbu.
4. Žalba je neosnovana.
5. Pobijana presuda ispitana je na temelju odredbe članka 365. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP) u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 11. 13. i 14. ZPP-a, te na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 356. ZPP-a).
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik plati iznos od 5.697,50 kuna na ime povrata dijela depozita plaćenog prilikom sklapanja ugovora o najmu vozila. Riječ je o dijelu tog depozita koji prema navodima tužitelja prelazi visinu štete nastale na tuženikovom vozilu za vrijeme dok je bilo u najmu kod tužitelja i tuženik ga je neosnovano zadržao. Tuženik se protivio tužbenom zahtjevu tvrdnjama da troškovi popravka vozila premašuju iznos depozita i da zato nije dužan vratiti tužitelju iznos čije je plaćanje predmet ovoga spora.
7. S obzirom na to da među strankama nije bilo prijeporno da su sklopile ugovor o najmu osobnog automobila, koje je tuženik iznajmio tužitelju u razdoblju od 15. do 18. kolovoza 2019., zatim da je tužitelj u skladu s tim ugovorom platio tuženiku depozit u iznosu od 7.500,00 kn, da je tužitelj vratio tuženiku oštećeno vozilo i da je o oštećenjima sastavljeno izvješće o stanju vozila, prvostupanjski sud je utvrdio kao sporno samo pitanje koliko iznose troškovi popravka oštećenja na vozilu odnosno visina nastale štete, jer o tome ovisi osnovanost zahtjeva za vraćanje dijela depozita. Ocjenom izvedenih dokaza utvrđeno je da troškovi popravka vozila iznose 1.739,09 kuna, pa je pozivom na odredbu članka 1111. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22; dalje: ZOO) u odnosu na glavni dug i članka 29. tog Zakona u odnosu na zatezne kamate, prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan.
8. Donošenjem pobijane presude nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer presuda nema nedostatka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. O svim bitnim činjenicama presuda sadrži valjane razloge i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, kako to tvrdi žalitelj bez navođenja konkretnih nedostatka presude. Nije učinjena ni neka od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
9. Budući da tužbeni zahtjev ne prelazi iznos od 50.000,00 kuna, radi se o sporu male vrijednosti u kojem se presuda ili rješenje kojim se završava spor, prema odredbi članka 467. stavka 1. ZPP-a, može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a. Dakle, presuda u sporovima male vrijednosti ne može se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a, pa taj žalbeni razlog, na koji se žalitelj više puta poziva u žalbi, nije razmatran u ovom žalbenom postupku.
10. Na utvrđene činjenice o visini štete prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbu članka 1111. ZOO-a i pravilno zaključio da je tuženik bez valjane pravne osnove zadržao dio depozita koji prelazi visinu štete koja je na vozilu nastala dok je bio u posjedu tužitelja na temelju ugovora o najmu.
11. Zbog žalbenih navoda valja dodati da je tuženik još u odgovoru na tužbu priznao da je tužitelj na ime depozita platio tužitelju iznos od 7.500,00 kuna, pa tu činjenicu nije ni trebalo dokazivati (članak 221. ZPP-a), a vještačenje nije zasnovano samo na fotografijama koje je tužitelj dostavio, nego prije svega na izvješću o oštećenju vozila koji je sačinio tuženik prilikom vraćanja vozila. Također prvostupanjski sud je u točki 18. dao razloge zbog kojih je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem stranaka.
12. Kako ne postoje dopušteni žalbeni razlozi zbog kojih se može pobijati presuda u sporovima male vrijednosti, tuženikova žalba je odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda potvrđena na temelju odredbe članka 368. ZPP-a.
Zagreb, 5. rujna 2023.
Sudac
Lenka Ćorić
Broj zapisa: 9-3085c-611f9
Kontrolni broj: 033ae-7194f-ff29a
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Lenka Ćorić, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
