REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1126/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, mr.sc. Igora Periše člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Medije Veritas d.o.o., OIB 43446444330 Zagreb, Josipa Anića 24, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Topić, odvjetnik u Zagrebu, tuženika Grada Zagreba, OIB 61817894937 Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, kojeg zastupa punomoćnica Maja Čuljak, odvjetnica u Zagrebu, radi ispravka upisa u zemljišne knjige, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7118/2019-2 od 28. listopada 2020., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-347/2018 od 6. studenoga 2019., u sjednici održanoj 5. rujna 2023.

p r e s u d i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika i preinačuje se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7118/2019-2 od 28. listopada 2020. i sudi:

Uvažava se žalba tuženika i preinačuje se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-347/2018 od 6. studenoga 2019. na način da se odbija zahtjev tužitelja koji glasi:

„Ispravlja se upis vlasništva proveden u Zemljišnoknjižnom ispravnom postupku Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Z-29003/17 (ozn.Z-2848/16 i Z-22314/16) u korist tuženika Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, na nekretnini upisanoj u zk.ul. 496 k.o. Blato Novo koja se sastoji od kč.br.č 892/1 oznake oranica površine 604 m2 i kč.br. 892/2 oznake dvorište površine 9 m2 na način da se na istim česticama briše vlasništvo tuženika Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 i uknjiži pravo vlasništva za korist tužitelja Medija Veritas d.o.o. Zagreb, Anićeva 24, OIB: 43446444330.“

Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 3.577,72 EUR-a, u roku od 15 dana.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova za sastav odgovora na reviziju kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I Ispravlja se upis vlasništva proveden u Zemljišnoknjićnom ispravnom postupku Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Z- 29003/17 (ozn.Z-2848/16 i Z-22314/16) u korist tuženika Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, na nekretnini upisano u zk.ul. 496 k.o. Blatom Novo koja se sastoji od kč.br.č 892/1 oznake oranica površine 604 m2 i kč.br. 892/2 oznake dvorište površine 9 m2 na način da se na istim česticama briše vlasništvo tuženika Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 i uknjiži pravo vlasništva za korist tužitelja Medija Veritas d.o.o. Zagreb, Antićeva 24, OIB: 43446444330.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 8 (osam) dana naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 18.450,00 kuna.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kuna.“

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je kao neosnovana tuženikova žalba i potvrđena je presuda Trgovačkog suda Zagrebu poslovni broj P-347/2018 od 6. studenog 2019. u točkama I. i II. njene izreke. Drugostupanjskim rješenjem odbačena je žalba tuženika podnesena protiv točke III. izreke prvostupanjske presude kao neodopuštena.

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-1556/2021 od 20. travnja 2021., tuženiku je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7118/2019-2 od 28. listopada 2020., u odnosu na pitanja:

„Primjenjuje li se odgoda povjerenja u zemljišne knjige ako se radi o stjecanju nekretnine na kojoj je 1. siječnja 1997. u zemljišnoj knjizi bilo upisano društveno vlasništvo, a nekretnina je stečena prije 1. siječnja 2017.?

Uživa li stjecatelj koji postupa u dobroj vjeri zaštitu glede stjecanja prava vlasništva nekretnine na kojoj je 1. siječnja 1997. bilo upisano društveno vlasništvo ako do stjecanja nekretnine dođe prije 1. siječnja 2017.?“

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženik je protiv navedene presude podnio reviziju pozivom na odredbu članka 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP-a), zbog materijalno pravnih pitanja zbog kojih je revizija dopuštena. Predlaže da ovaj sud preinači pobijanu drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu, a podredno da ju ukine i predmet vrati na ponovno suđenje. Tuženik potražuje troškove postupka u ovom predmetu.

5. U odgovoru na reviziju tužitelj osporava navode tuženika i predlaže odbiti reviziju uz naknadu troška za sastav odgovora na reviziju.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi ispravka upisa tuženikova prava vlasništva proveden u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Z-29003/17 u zk.ul. 496 k.o. Blato Novo na nekretnini koja se sastoji od kč.br. 892/1 oznake oranice i kč.br. 892/2 oznake dvorište, brisanje vlasništva tuženika i uknjižba prava vlasništva za korist tužitelja.

8. Nižestupanjski sudovi su u postupku koji je prethodio reviziji utvrdili:

- da je Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Novom Zagrebu u postupku obnove zemljišne knjige za k.o. Blato odlučujući o prijavi tuženika usvojio prijavu za upis tuženika te se u zk.ul. 496 k.o. Blato novo , na nekretnini upisanoj kao vlasništvo društva Vino veritas d.o.o. (ranija tvrtka društva tužitelja) koja se sastoji od kč.br. 892/1 oznake „oranica“ površine 604 m2 i kč.br. 892/2 oznake „dvorište“ površine 9 m2 uknjižuje pravo vlasništva za korist ovdje tuženika Grada Zagreba (rješenje poslovni broj Z-29003/17 od 27. studenog 2017.)

- da se u zemljišnu knjigu za k.o. Blato novo najprije upisala cijela kč.br. 892 k.o. Blato novo površine 613 m2, s time da je njen upis izvršen u postupku obnove zemljišne knjige za k.o. Blato još 1966. kada je za nju sastavljen novi zemljišnoknjižni uložak broj 496 k.o. Blato novo u kojem su bila upisana dva zemljišnoknjižna tijela, zk tijelo I- kč.br. 892 zemljište pod zgradom i dvor te zk tijelo II-kuća Remetinečka cesta 4, sagrađena na kč.br. 892, pri čemu je kuća (zk tijelo II) bila upisana kao vlasništvo Karla Pilipića, Hermine Pilipić, Josipa Pilipića i Ljerke Smičiklas na jednake dijelove, dok je zemljište pod kućom i dvorište bilo upisano kao društveno vlasništvo s pravom korištenja za korist vlasnika kuće upisane kao zk tijelo II

- da je temeljem Darovnog ugovora od 20. lipnja 1995. na suvlasničkim udjelima Hermine Pilipić i Ljerke Smičiklas u zk tijelu II dopuštena uknjižba u korist Josipa Pilipića , dok je temeljem rješenja o naknadno pronađenoj imovini poslovni broj O- 4080/95 na suvlasničkom udjelu Karla Pilipića u zk tijelu II dopuštena uknjižba Josipa Pilipića čime je Josip Pilipić postao upisani vlasnik zk tijela II u cijelosti, dok je na zk tijelu I i dalje bilo upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja u korist vlasnika zk tijela II

- da je pod poslovnim brojem Z-11999/97 u predmetnom zk.ul. 496 k.o. Blato novo temeljem članka 367. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima provedeno spajanje zk tijela I i zk tijela II uz istovremeno brisanje društvenog vlasništva i upis prava vlasništva na čitavoj kč.br. 892 za korist Josipa Pilipića

- da je temeljem Ugovora o kupoprodaji od 27. ožujka 2001. na predmetnoj čestici upisano vlasništvo društvo tužitelja

- da je društvo tužitelja rješenja od 2. prosinca 2002. u katastarskom operatu evidentirano kao korisnik predmetne nekretnine (prethodno upisan kao korisnik Josip Pilipić)

- da se pod poslovnim brojem Z-5182/03 temeljem prijavnog lista RN-465/2003 provelo cijepanje kč.br. 892 (kuća i dvorište) na nove kč.br. 892/1 (oranica) kč.br. 892/2 (dvorište).

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja zaključak je prvostupanjskog suda da je rješenje o eksproprijaciji doneseno 1982. postalo pravomoćno tek 19. siječnja 2007., da korisnik eksproprijacije nije nikada uknjižio pravo vlasništva u zemljišnim knjigama, niti je takav prijedlog podnesen. Stoga da je prednik tužitelja Josip Pilipić koji je imao pravo korištenja nekretnine (kuće) izgrađene na zemljištu u društvenom vlasništvu, imao pravo korištenja i tog (građevinskog) zemljišta, a da je na temelju odredbe članka 4.a ZGZ-a iz razloga što eksproprirana čestica nije privedena namjeni, prestalo društveno vlasništvo po sili zakona te je vlasništvo tog zemljišta vraćeno predniku tužitelja. Zatim da je isti predmetno zemljište prodao tužitelju na temelju ugovora o kupoprodaji iz 2001. i koji je upisao u zemljišne knjige kao vlasnik, stoga je prihvatio tužbeni zahtjev za ispravak pogrešnog upisa prava vlasništva tuženika na predmetnim nekretninama.

10. Drugostupanjski sud pak zaključuje da je u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora između tužitelja i prodavatelja Josipa Pilipića u 2001. godini, u zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetne nekretnine bio upisan Josip Pilipić, a nije postojala zabilježba postupka eksproprijacije, tužitelj je na temelju valjanog pravnog posla (ugovora o kupoprodaji-titulus) i upisa u zemljišne knjige u 2001. (modus) stekao pravo vlasništva. Kako je rješenje o eksproprijaciji postalo pravomoćno 2007. u vrijeme sklapanja ugovora prodavatelj je bio vlasnik predmetne nekretnine i nije postojalo izvanknjižno vlasništvo neke druge osobe, dakle i u slučaju da se tužitelj nije mogao pouzdati u načelo povjerenja u zemljišne knjige, stanje u zemljišnim knjigama i izvan knjiga je bilo jednako.

11. Prema odredbi članka 391. stavak 1. ZPP-a u povodu revizije iz članka 382. toga zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

12. U reviziji prema odredbi članka 391. stavka 3. ZPP-a stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.

13. Sporno je, je li osnovan zahtjev tužitelja radi ispravka upisa tuženikova prava vlasništva proveden u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, brisanje vlasništva tuženika i uknjižba prava vlasništva u zemljišnim knjigama.

14. Vrhovni sud Republike Hrvatske izrazio je pravno shvaćanje u presudi poslovni broj Rev-2551/2010 od 10. srpnja 2013.:“U smislu odredbe članka 361.st.1 ZVDSP pravo korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu koje nije prestalo do donošenja ZVDSP, pretvara se njegovim stupanjem na snagu u pravo vlasništvo dotadašnjeg nositelja tog prava ili njegova pravnog sljednika. U ovom postupku utvrđeno je da je predniku prvotuženika prestalo pravo korištenja na spornoj nekretnini temeljem rješenja bivše Skupštine Općine Hvar kao prednika tužitelja, slijedom čega 1. siječnja 1997. kao dana stupanja na snagu ZVDSP nije moglo doći do pretvaranja prava korištenja prednika prvotuženika u pravo vlasništva sporne nekretnine ,već proizlazi upravo suprotno, da je tužiteljica dokazala u smislu odredbe članka 362. st.1. ZVDSP da je ona bila nositelj prava korištenja. Kod toga nije od značaja što tužiteljica temeljem rješenja od 11. listopada 1975. nije upisala svoje pravo korištenja sporne nekretnine u zemljišnim knjigama, jer se u konkretnom slučaju ne može primijeniti zaštita povjerenja u zemljišne knjige obzirom na odgodu iz čl. 388. st.5 ZVDSP, jer je predmetna nekretnina na dan 1. siječnja 1997. bila upisana u zemljišnim knjigama kao društveno vlasništvo.“

14.1. Vrhovni sud je izrazio pravno shvaćanje u odluci poslovni broj Rev-x-90/2018 od 30. listopada 2018.

„Međutim odredbom čl. 388. st. 5. ZVDSP odgođena je zaštita povjerenja kod određenih nekretnina u bivšem društvenom vlasništvu jer u odnosu na te nekretnine zakonodavac ocijenio da je zemljišnoknjižno stanje u suviše neusklađeno da bi se moglo uživati povjerenje svih. Prema odredbi čl. 388.st.5. ZVDSP zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga određena ovim zakonom neće se primjenjivati u korist stjecanja do kojih dođe do 1. siječnja 2017. ako se njime stječe nekretnina na kojoj je bilo upisano društveno vlasništvo, a nije brisano prije nego što je ovaj Zakon stupio na snagu. Iz navedene odredbe proizlazi odgoda povjerenja u zemljišne knjige ako se radi o stjecanju nekretnina na kojima je 1. siječnja 1997. bilo upisano društveno vlasništvo ako do stjecanja dođe prije 1. siječnja 2017.Stoga stjecatelj u dobroj vjeri ne uživa zaštitu glede stjecanja prava vlasništva na kojima je 1. siječnja 1997. bilo upisano društveno vlasništvo ako do stjecanja dođe prije 1. siječnja 2017. Prema pravnom shvaćanju ovog suda, s obzirom na odgovor iz čl. 388. st. 5. ZVDSP, ne može se primijeniti zaštita povjerenja u zemljišne knjige, ako je nekretnina na dan 1. siječnja 1997. bila upisana u zemljišnim knjigama kao društveno vlasništvo.“

15. Mjerodavne su slijedeće odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008/, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) : Člankom 388. stavkom 5. ZVDSP-a propisano je:

„Zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga određena ovim Zakonom neće se primjenjivati u korist stjecanja do kojih dođe do 1. siječnja 2017., ako se njime stječe nekretnina na kojoj je bilo upisano društveno vlasništvo, a nije brisano prije nego što je ovaj Zakon stupio na snagu.“

16. Obzirom se postavljena pitanja u odnosu na koja je dopuštena revizija u suštini svode na pitanje odgode povjerenja u zemljišne knjige u situaciji kada je do 1. siječnja 1997. bilo upisano društveno vlasništvo, a nekretnina je stečena prije 1. siječnja 2017., odgovor na postavljena pitanja glasi:

„Prema odredbi članka 388. stavka 5. ZV-a odgoda povjerenja u zemljišne knjige primjenjuje se kada se radi o stjecanju nekretnine na kojoj je 1. siječnja 1997. bilo upisano društveno vlasništvo, a u okolnostima konkretnog slučaja, prema utvrđenjima nižestupanjskih sudova, predmetna nekretnina je postala vlasništvo tužiteljevog prednika nakon stupanja na snagu ZV-a 1997., na temelju odredbe članka 367. ZV-a pravnim sjedinjenjem zemljišta i zgrade dok je tužitelj nekretninu stekao prije 1. siječnja 2017.“

17. Kako je preinačenjem presude izmijenjen uspjeh stranaka u parnici valjalo je na temelju odredbe članka 166. stavka 2., članka 154. stavka 1. i članka 155. stavka 1. ZPP-a preinačiti i odluku o troškovima postupka i tuženiku dosuditi troškove prvostupanjskog postupka sukladno čl.48. stavka 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine„ broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, 37/22, 126/22 dalje: OT-a) u okviru postavljenog zahtjeva tužitelja (list 149 spisa i to trošak odgovora na tužbu u iznosu od 250 bodova, trošak zastupanja na ročištima od 17. rujna 2018., 1. veljače 2019. i 27. rujna 2019. u iznosima od po 250 bodova, te za trošak sastava žalbe u iznosu od 312,50 bodova, te troškove za sastav prijedloga za dopuštenje revizije u iznosu od 375 bodova i za sastav revizije u iznosu od 375 bodova, ukupno 3.421,77 EUR-a (sa PDV od 25%). Tuženik ima pravo i na trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 155,95 EUR-a. Dakle, tuženiku je dosuđen trošak postupka u sveukupnom iznosu od 3.577,72 EUR-a.

17.1. Temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova za sastav odgovora na reviziju, jer taj trošak nije bio potreban za ovaj postupak te je odlučeno kao u izreci pod točkom II.

18. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti reviziju tuženika i preinačiti pobijanu drugostupanjsku odluku, temeljem odredbe članka 395. stavak 1. ZPP-a te odlučiti kao u izreci pod točkom I.

Zagreb, 5. rujna 2023.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa

Broj zapisa: 9-30864-4de3e

Kontrolni broj: 026e9-415cf-3a3ab

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Đuro Sessa, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.