REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Posl.broj K-621/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Katarini Peršen, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Maje Šarić, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženika F. M., zbog kaznenog djela iz članka 139. st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – u daljnjem tekstu: KZ/11), nakon javno održane i zaključene rasprave … u nazočnosti

optuženika, branitelja S. W., odvj. u M., zamjenika ODO-a u Splitu J. M., a objavljene ...

p r e s u d i o  j e

Optuženik F. M., OIB: …, sin A. i D. M., rođena

P., rođen u S. dana ..., s prebivalištem u P., I. …,

državljanin R. H., pismen sa srednjom stručnom spremom, brodostrojar, nezaposlen, trenutno ne zarađuje … eura od obiteljskog biznisa, neoženjen, bez djece, srednjeg imovnog stanja, vlasnik osobnog vozila marke G. 2. godina proizvodnje ..., neosuđivan

k r i v  j e

što je …. oko … sati u P., O. kralja P. K. I. broj … u caffe baru N. s utvrđenom koncentracijom alkohola u organizmu od 1,85 g/kg, nakon što je A. G. odbio njegovu ponudu da sjedne s njim i popije piće, s ciljem da imenovanog zastraši izvadio iz torbice pištolj te ga prislonio A. G. na sljepoočnicu i rekao mu: "„Ubit ću te, ispričaj mi se, ti mene ne poštuješ, nisam ja onaj F. M. od prije par godina sa benzinske, ispričaj mi se“, nakon čega je na nagovor prisutnih osoba spustio pištolj i ponovno zatražio od A. G. da sjedne s njim za stol, a kad je A. G. rekao da ne može i da mora ići, repetirao pištolj i ponovno ga prislonio na čelo A. G. te mu rekao: „Imam sedam metaka, hoćeš li dobit jedan“, što je sve kod A. G.. izazvalo strah za vlastiti život.

II. Dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisano i kažnjivo po članku 139. stavak 2. KZ/11.

III. Optuženom F. M. se na temelju čl. 139. st. 2. KZ/11

i z r i č e

kazna zatvora u trajanju od … godine.

IV. Potom se, na temelju članka 56. KZ/11, optuženom F. M. izriče

UVJETNA OSUDA

s tim da se kazna zatvora u trajanju od … godine na koju je optuženi osuđen neće izvršiti ako on u roku od … godne po pravomoćnosti ove presude ne počini koje novo kazneno djelo.

V. Na temelju čl. 54. KZ/11, optuženiku F. M. se u slučaju opoziva uvjetne osude, u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od … do ….

VI. Na temelju članka 148. stavak 1., u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br.:152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13,152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08),,optuženik F. M. dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od … euro/… kn, od čega se iznos od … euro/… kuna odnosi na psihijatrijsko vještačenje optuženika, iznos od … euro/… kune na trošak prijevoza svjedoka A. T., …

euro/… kuna na trošak prijevoza svjedoka A. B.. K., a iznos od …

euro/… kuna na ime paušalne svote.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred Općinskim sudom u Splitu optužnicu posl. br. KO-DO-633/2022 od …, protiv optuženika F. M.,

zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. KZ/11.

2. Na raspravi održanoj ... optuženik se očitovao o optužnici navodeći kako

se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret, te da će obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.

3. Tada na raspravi je zastupnica optužbe navela kako ostaje kod svih dokaznih prijedloga iz optužnice, te kako je suglasna s čitanjem iskaza ispitanih svjedoka, te je predložila da se na raspravu pozove i ispita stalni sudski neuropsihijatar radi dodatnog pojašnjenja pojedinih navoda iz nalaza i mišljenja a sve radi utvrđenja postojanja zakonskih uvjeta za promijenu sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti iz čl. 69. KZ-a.

4. Obrana je predložila spajanje ovog predmeta sa predmetom K-450/2021 jer se pred istim sudom protiv istog optuženika vode dva različita predmeta, te su naveli kako su suglasni s čitanjem iskaza svih do sada ispitanih svjedoka. Ujedno se obrana usprotivila izvođenju dokaza saslušanjem vještaka.

5. Sud je prihvatio prijedlog optužbe te je u daljnjem postupku ispitao vještaka dr. I. U. na okolnosti ovisnosti optuženika o alkoholu i o drogama i u kojem stupnju, te je li predmetno kazneno djelo i u kojem stupnju počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti. (list 247-248 spisa).

6. Na temelju čl. 431. st. 1. t. 6. ZKP/08 suglasnošću stranka pregledani i pročitani su: zapisnik P. P. M. broj: … od ... o

pretrazi doma i drugih prostora koje koristi okrivljenik F. M. (list 22-24 spisa),

zapisnik PP M. broj: … od … o

pretrazi pokretne stvari - vozila koje koristi okrivljenik F. M. (list 25-27 spisa), zapisnik PP M serijski broj: … od ... o

ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenika F. M. (list 46 spisa), nalaz Z. za hitnu medicinu S. od ... za okrivljenika F. M.

(list 47 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka A. T. od ... (list 78-79 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka A. B. K. od ... (list 82-- 83 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka - žrtve A. G. od ... (list 86-88 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijski broj: … od … (list 103 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka neuropsihijatra prof. dr.sc

I. U. od ... (list 114-116 spisa).

7. Pregledan je izvadak iz kaznene evidencije za optuženog prema kojem je neosuđivan, dok je prema izvatku iz prekršajne evidencije prekršajno kažnjavan.

8. Potom je optuženi iznosio obranu navodeći kako je kriv, te kako ostaje kod svoje obrane koju je ranije iznosio to je pregledana i pročitana obran optuženog (list 33-37, 60- 64 spisa).

9. Prijedlog obrane za spajanjem ovosudnog predmeta sa predmetom K-450/21 je sud rješenjem odbio. Naime, iako se pred ovim sudom protiv istog optuženika vode dva različita predmeta sud je odbio prijedlog obrane za spajanjem jer isto nije svrhovito obzirom je u ovom predmetu dokazni postupak završen te je rasprava zaključena.

10. Daljnih dokaznih prijedloga stranke nisu imale, kao ni primjedbi na provedene dokaze.

11. Cijeneći sve izvedene dokaze i to kako svaki dokaz pojedinačno, tako i sve dokaze u jedinstvenoj cjelini ovaj sud je našao utvrđenim činjenično stanje upravo onakvim kako je to i navedeno u izreci ove presude.

12. Optuženi F. M. je prethodno ispitan u svojoj obrani naveo da je predmetnog dana ujutro išao do Ž. gdje je ispred prodavaonice R. vidio L. Š.

kako je prošao autom. L. Š. mu je ubio prijatelja i on je tada prije dvije godine pijan u afektu rekao da će on ubiti L. Š. ako ikad iziđe. L. Š. je izišao nakon

godinu dana i on je prije 4-5 dana dobio informaciju da L. Š. njega želi ubiti. Kada je vidio Š. ispred R. Š. njega nije vidio. Sat i pol-dva nakon toga on je bio u

M. na ručku sa R. R. i ponovno je vidio L. Š. i Š. je tada

vidio njega i pogledao ga je nekim mrkim pogledom i njemu nije bilo dobro, osjećao se ugrožen i onda je u strahu za svoj život otišao do jedne osobe koju ne želi imenovani, od koje osobe je posudio plinski pištolj. Kada je sreo Š. u M., nakon 10 minuta je naručio pivu, a već pije antidepresive N. i Z., to pije možda 10 dana, tek je počeo. Krenuo je piti oko .., konzumirao je alkohol i u M. i u T. i u

P.. U P. je sjeo u kafić, a A. G. je je stajao za visokim stolom sa

zajedničkim poznanikom J. J. koji je nakon 15-20 minuta otišao. On i G.

su ostali pričati i došlo je do nekih nesuglasica, ne sjeća se oko čega. G. je bio bahat prema njemu, nešto mu je tu počeo glumatati i on mu je rekao da neće tako pričati s njim. Kako je on mršav i nitko ga ne shvaća ozbiljno, valjda je i G. mislio da će ga moći napasti ili tako nešto. Ne može se sjetiti što mu je G. rekao, pričali su neke bezvezne glupe teme, nisu se slagali u nekim stvarima ali ne sjeća se u kojima. Povisivala se tenzija i on se osjetio ugrožen pa je izvadio plinski pištolj iz torbice i stavio ga na stol i rekao: "Ajde da te vidim, faco, samo mi priđi, ubit ću te!". Onda je konobar rekao: "Nemoj M. molim te". Nakon pola minute je spremio taj pištolj u torbicu, izišao vani i sjeo u auto i vratio čovjeku pištolj da se ne dogodi još neka glupost, odnosno čovjek koji mu je dao pištolj je čuo da je on pijan "ko sikira" pa mu je morao vratiti pištolj. Stao je još piti po Ž. i M. i kad se vraćao kući oko … sati, totalno demoliran, stao je

pomokriti se ili nešto tako i upao je pijan dolje i policajci su ga uhvatili. Nije točno da je on slao turu pića G. niti mu je išta prislanjao na glavu, nije mu uopće pristupio niti je rekao G. da će ga ubiti ako mu se ne ispriča, to nije istina. Nije rekao G. ni da pištolj ima 7 metaka, to je glupost, taj pištolj ima 9 metaka. G. se uopće nije prepao kada je on izvadio pištolj, samo se nasmijao. U tom dijelu kafića nije bio nitko osim njih dvojice, a u drugom dijelu je bila konobarica i njen momak i mali čiji je kafić. Inače, on je pištolj nosio u crnoj A. torbici oko vrata. On ne zna koliko je popio alkohola tog dana, nije brojio, ujutro je popio dva N. a popodne još 2-3. On se osjeća krivim za tu poluprijetnju G.. Posebno upitan okrivljenik je naveo da mu je nedavno postavljena dijagnoza depresije i anksioznosti, a sve je eskaliralo zadnjih šest mjeseci. On svaki dan konzumira marihuanu jer ga to smiruje, a do prije godinu dana je konzumirao i amfetamin, kokain, ecstasy, M., sve osim heroina. Njemu je žao zbog svega, ali nada se da je i G. krivo što mu ovako radi probleme.

12.1. Na raspravi nije odgovarao na upite zastupnice optužbe. Na pitanje suda a u odnosu na činjenične navode iz optužnice, optuženik navodi kako nije točno da bi A. G. odbio njegovu ponudu da sjedne s njim i popije piće, jer takvu ponudu nije ni dao A. G.. Kritične zgode kada sam bio u kafiću A. G. je krenuo prema meni, a ja sam mu rekao da mi ne prilazi jer je isti jači i teži od mene, a prethodno je došlo do konflikta između nas a ja sam tada izvadio iz torbice pištolj i uperio ga prema A. G. i rekao mu u afektu te riječi koje su navedene u optužnici. Ti svjedoci koji su bili u lokalu su me zamolili da se smirim, ja sam možda pozvao A. G. da mi se ispriča, ali ga nisam pozvao ni prvi ni drugi put da sjedne sa mnom za stol. Nije točno da bi po drugi put izvadio pištolj iz torbice pa samim time nije točno niti da bi ga repetirao i ponovno prislonio na čelo A. G., pištolj je iz torbice izvađen samo jednom i nakon par sekundi je vraćen u torbicu. Da je A. G.. prijetio ali da ne zna je li mu baš rekao tim riječima: "Imam 7 metaka, hoćeš li dobiti jedan". Tada je bio pijan pa se ne sjeća svih detalja odnosno ne sjeća se manje bitnih detalja. Žao mu je što je do svega ovog došlo. U to vrijeme se bojao za svoj život te je doista konzumirao alkohol i N..

13. Ispitan u svojstvu svjedoka - žrtve A. G. je opisao da je F. M. postupio

upravo na način kako mu je to stavljeno na teret optužnicom odnosno da ga je optuženi pozvao da sjedne s njim i popije piće, što je žrtva odbila, potom je optuženi izvadio iz torbice pištolj te prislonio žrtvi na sljepočinicu i rekao žrtvi "ubit ću te, ispričaj mi se, ti mene ne poštuješ, nisam ja onaj F. M. od prije par godina sa benzinske, ispričaj mi se", a nakon što su optuženog prisutni nagovorili da spusti pištolj optuženi je ponovno zatražio od G. da sjedne s njim a kada je G. rekao da ne može optuženi je repetirao pištolj i prislonio ga na čelo A. G. i rekao mu "imam sedam metaka, hoćeš li dobiti jedan". A. G. je naveo da od predmetnog događaja ne funkcionira normalno, osjeća veliki strah i tjeskobu te se boji za svoju sigurnost i za sigurnost članova svoje obitelji, ne zna što je F. M. u stanju učiniti. Zainteresiran je za kazneni progon F. M. i traži

da ga se kazni zbog izrečenih prijetnji, a prema njemu ne postavlja

imovinskopravni zahtjev.

14. Svjedoci očevidci A. T. i A. B. K. su iskazivali o samom

događaju pa je tako svjedok A. T. naveo da je siguran da se nije radilo o plastičnom pištolju, te da je optuženi izvukao pištolj iz torbice te G. prislonio pištolj na čelo i rekao mu "nemoj da te propucam" ili nešto slično, a svjedok A. B. K. je iskazao da je optuženik kada je prislonio pištolj A. G. na čelo rekao: "Vidi tetke", što je ulični naziv za pištolj "TT" tzv. "tetejac", potom je spustio pištolj, repetirao i vratio ga na čelo G.. Svjedok K. je opisao da je po težini torbice zaključio da je pištolj kojeg ima F. M. pravi. Oboje svjedoka su naveli kako im je cijeli ovaj događaj bio šok.

15. Tijekom istraživanja je provedeno psihijatrijsko vještačenje optuženika kojim je utvrđeno da je F. M. emocionalno nezrela osoba sklona zlouporabi alkohola i ilegalnih psihoaktivnih supstanci, prema čemu je nedovoljno kritičan, čak i samo verbalno. Prema mišljenju vještaka, optuženik je emocionalno labilan, oslabljene kontrole voljno- nagonskih dinamizama, a u sadržajima dominiraju epizode s konfliktnim i afektivnim nabojima poput anksioznih stanja, strahova, nesigurnosti u interpersonalnim odnosima. Optuženik je niskog praga frustrabilnosti, a intelektualno se doima pri donjoj granici normale. Tempore acti se radilo o akutnoj intoksikaciji alkoholom, uz zlouporabu psihofarmakoloških supstanci anksiolitika i antidepresiva. U vrijeme počinjenja kaznenog djela nije bolovao od teške duševne bolesti ili nedovoljnog duševnog razvitka, a njegova privremena duševna poremećenost je bila prouzročena zlouporabom alkohola, kada je njegovo shvaćanje socijalne situacije bilo poremećeno vlastitim tumačenjima i strahovima, što je rezultiralo smanjenom ubrojivošću. Pokazuje zastoj u emocionalnom sazrijevanju te kritičnosti u odnosu na vlastito ponašanje i posljedice. Pokazuje se potreba izricanja sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu i ilegalnim psihoaktivnim supstancama, jer bi u protivnom mogao ugroziti integritet, život i zdravlje svoje i drugih osoba. To psihijatrijsko liječenje može se provoditi na slobodi prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

15. 1. Vještak dr. U. je na raspravi iskazao kako je u toč. 2. Zaključka nalaza i mišljenja naveo kako je privremena duševna poremećenost "tempore acti" bila prouzročena zlouporabom alkohola, kada je ispitanikovo shvaćanje socijalne situacije bilo poremećeno vlastitim tumačenjima i strahovima, što je rezultiralo smanjenom ubrojivošću te kako optuženik prema podacima iz spisa i anamneze nije i ne bi se radilo o stupnju ovisnosti o alkoholu već o zlouporabi, kako je i navedeno u nalazu i mišljenju. Obzirom na navode vještaka nije bilo nužno raspravljati o načinu primjene mjere iz čl. 69. KZ/11 to je stoga odbijen upit obrane jer iz danog usmenog nalaza vještaka proizlazi da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni zakonski uvjeti za primjenu sigurnosne mjere iz čl. 69. KZ/11 pa je takav upit obrane odbijen kao suvišan.

15.2. Vještak je tada na raspravi dodao kako nije kod ispitanika razvijena ovisnost kao bolest nego da je sklon zlouporabi očito povremenoj zlouporabi alkohola marihuane, a za druge ilegalne psihoaktivne supstance navodi da ih ne rabi i da se njegova bivša djevojka tome protivila.

16. Optuženi na raspravi navodi kako je kriv, te da je oštećenom G. prijetio ali ne zna je li baš riječima koje mu se stavljaju na teret i kako mu je žao, a pištolj da je izvadio samo jedan put, isto tako u svojoj obrani nije priznao činjenične navode iz optužnice, obzirom je u ranijoj obrani negirao da bi izrekao prijetnje smrću žrtvi te da bi izrekao ijednu riječ navedenu u činjeničnom opisu kao i da bi žrtvi prislonio pištolj na glavu. Stoga je sud utvrđujući činjenično stanje cijenio iskaz ispitane žrtve-oštećenika, kao i svjedoka očevidaca.

17. Nije sporno da je kod optuženika kritične zgode utvrđena koncentracija alkohola u organizmu od 1,85 g/kg što proizlazi iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, a što optuženi u svojoj obrani niti ne osporava. Nadalje, nije sporna činjenica da su optuženi i žrtva kritične zgode bili u caffe baru N.

Sporne činjenice da bi žrtva A. G.. odbio ponudu optuženog da sjedne s njim i popije piće, te da je optuženi iz torbice izvadio pištolj te ga prislonio žrtvi na sljepoočnicu i rekao mu: "Ubit ću te, ispričaj mi se, ti mene ne poštuješ, nisam ja onaj F. M. od prije par godina sa benzinske, ispričaj mi se", nakon čega je na nagovor prisutnih spustio pištolj i ponovno zatražio od žrtve da sjedne s njim za stol, a kada je žrtva navela kako ne može i da mora ići, repetirao pištolj i ponovno ga prislonio na čelo A. G. te mu rekao "Imam sedam metaka, hoćeš li dobiti jedan"sud nalazi dokazanim na temelju iskaza ispitane žrtve A. G.., kao i iskaza ispitanih svjedoka A. B. K., A.

T..

18.1. Pa tako žrtva A. G. čiji iskaz je pročitan suglasnošću stranaka, a sud nije smatrao nužnim pozivati ga ponovno, je detaljno opisao postupanje optuženog navodeći riječi prijetnji kojima mu se obratio optuženi kao radnje optuženog kada je pištolj prislonio žrtvi u dva navrata, na sljepoočnicu, odnosno na čelo. Njegov iskaz potkrijepljen je iskazom ispitanih svjedoka očevidaca A. B. K., A. T.. Svjedok

A. T. naveo da je siguran da se nije radilo o plastičnom pištolju, te da je optuženi izvukao pištolj iz torbice te G. prislonio pištolj na čelo i rekao mu "nemoj da te propucam" ili nešto slično, a svjedok A. B. K. je iskazao da je optuženik

kada je prislonio pištolj Anti Galiću na čelo rekao: "Vidi tetke", što je ulični naziv za pištolj "TT" tzv. "tetejac", potom je spustio pištolj, repetirao i vratio ga na čelo G.. Svjedok Kržanić je opisao da je po težini torbice zaključio da je pištolj kojeg ima F. M.. pravi. Oboje svjedoka su naveli kako im je cijeli ovaj događaj bio šok. Pritom je svjedok A. T. naveo kako je siguran da se nije radilo o plastičnom pištolju, a svjedok A. B. K. je iskazao kako je optuženi prislonio pištolj žrtvi, A. G. na

čelo i rekao "Vidi tetke" što je ulični naziv za pištolj "TT" tzv. "tetejac".

18.2. Iako optuženi na raspravi priznaje krivnju, navodeći kako je u afektu rekao prijetnje koje mu se stavljaju na teret ali riječi da se ne sjeća jer je bio pijan, kao i da je uperio jedan put a ne dva puta pištolj prema žrtvi, da je optuženi prislonio pištolj na čelo žrtvi u dva navrata sud nalazi utvrđenim upravo na temelju iskaza same žrtve, a što je potvrdio i svjedok T. i K., koji su tako potvrdili da je opt. prislonio pištolj na čelo žrtvi iako to optuženik u svojoj obrani negira, pa kada se k tome uzem u obzir kako kod optuženog očigledno postoji nizak prag tolerancije na frustraciju, što potvrđuju i rezultati provedenog psihijatrijskog vještačenja, obrani optuženog u tom dijelu sud ne poklanja vjeru. Iskaz oštećenog A. G. je detaljan, okolnosan, u svome iskazu je detaljno iznio kronologiju navedenog događaja i opisao inkriminirano postupanje optuženog. Stoga, dio obrane optuženog kada navodi kako nije prislanjao pištolj na čelo žrtvi sud cijenio neuvjerljivom, dok je iskaz žrtve određen i potpun, logičan i lišen skrivenih motiva, te potkrijepljen iskazima svjedoka očevidaca. Dakle, optuženik verbalno prijeti na javnom mjestu, u kafiću u nazočnosti više ljudi je izvadio pištolj, repetirao ga i prislonio na čelo žrtvi te mu u više navrata ponovio da će ga ubiti. Optuženik je pri tome bio u značajno alkoholiziranom stanju, sam je priznao da je istovremeno s alkoholom konzumirao N. i Z..

19. Iskaz oštećenog A. G., kao i iskazi svjedoka A. T., A. B. K. su pročitani. Naime, obje stranke su bile suglasne s čitanjem, to sud nije našao shodnim pozvati ih, sve stoga što je činjenično stanje dovoljno utvrđeno na temelju iskaza oštećenog, čiji iskaz je objektiviziran iskazima svjedoka T. i K., kao i ostalih

izvedenih dokaza. Vještak dr. I. U. je ispitan na raspravi po prijedlogu optužbe sve kako bi pojasnio navode iz pisanog nalaza i mišljenja a radi utvrđenja postojanja zakonskih uvjeta za primjenu sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti iz čl. 69. KZ/11. Ujedno je pročitano psihijatrijsko vještvo, isto nije osporeno tijekom postupka. Vještačenje je izrađeno sukladno pravilima struke. Stranke nisu imale primjedbe na dani nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Stoga, sud je zaključio da je vještačenje izrađeno sukladno pravilima struke, znanosti i iskustva i ne postoji niti jedna okolnost koja bi vjerodostojnost vještačenja dovela u pitanje.

U odnosu na odredbu pod točkom II.

20. Nakon svih prethodno iznesenih utvrđenja trebalo je utvrditi krivnju optuženika. Za postojanje kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11 je od odlučnog značaja je li upućena ozbiljna prijetnja drugoj osobi, da će ga se usmrtiti ili teško tjelesno ozlijediti. Djelo je ostvareno kad radnje počinitelja u objektivnom smislu predstavljaju naročito ozbiljnu prijetnju bez obzira na to kakav učinak prouzročile u osobe kojoj su upućene. Stoga ozbiljnost prijetnje se ne prosuđuje samo na temelju izgovorenih riječi, već iz okolnosti i konteksta cijelog događaja. Sud je utvrdio da je optuženik postupao i izrekao riječi za koje se tereti.

20.1. Naime, riječi koje optuženi izgovara i kontekst cijelog događaja upućuju da optuženik ovakvim radnjama kojim najavljuje napad na život žrtvi želi pronaći djelotvoran način ustrašivanja žrtve. Tako izrečene riječi, posebice u datim okolnostima, predstavljaju naročito ozbiljnu prijetnju, koja je objektivno prikladna da u žrtve (a i svake razborite osobe) izazove osjećaj straha, osobne ugroženosti ili nesigurnosti zbog straha od napada na svoj život, dakle djeluju ozbiljno. Doista je nebitno je li optuženi bio istinski spreman ostvariti ono čime prijeti, a isto tako i jesu li kod žrtve tako izrečene riječi izazvale osjećaj straha i ugroženosti. Naime, prema zakonskom tekstu i ne traži se nastupanje takvih posljedica izazvanih ponašanjem optuženika već je dovoljno da je prijetnja po objektivnim kriterijima bila ozbiljna. Međutim, sud prihvaća iskaz oštećenika – žrtve A. G. koji je naveo da je bio u strahu kritične zgode kada mu je optuženi prijetio, što govori o ozbiljnosti počinitelja i kao takvo to je sastavni dio činjeničnog opisa.

20.2. Dakle, u postupku je utvrđeno da je optuženi izrekao riječi, uz radnje koje je pri tome činio, koje mu se stavljaju na teret i da to predstavlja ozbiljnu prijetnju usmrćenjem upućen žrtvi oštećenom A. G.. Optuženi žrtvi upućuje riječi kako se tereti i sud je zaključio da je svjesan što govori i radi i svjestan je da je to upućeno A. G., dakle, drugoj osobi kojoj ozbiljno prijeti da će nju usmrtiti. Stoga, optuženi je opisanim ponašanjem iz izreke ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. KZ/11 sve kako je opisano u izreci ove presude.

20.3. U odnosu na oblik krivnje sud je utvrdio da je optuženi kazneno djelo počinio s izravnom namjerom prvog stupnja (članak 28. stavak 2. KZ/11.). Optuženi je bio svjestan što govori i koje radnje poduzima prema žrtvi A. G.. Takvim postupanjem on želi ustrašiti žrtvu i utjecati na njegovu volju. Optuženi je bio svjestan protupravnosti svog ponašanja jer svaki prosječan građanin zna da je ovakvo ponašanje prema drugome protupravno. Ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Sud je zaključio da je optuženi baš takvo postupanje htio kao takvo i poduzeo baš kako je opisano u izreci.

20.4. Ubrojivost optuženog u vrijeme počinjenja djela je bila osporena. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka dr. I. U. optuženik je niskog praga frustrabilnosti, a intelektualno se doima pri donjoj granici normale. Tempore acti se radilo o akutnoj intoksikaciji alkoholom, uz zlouporabu psihofarmakoloških supstanci anksiolitika i antidepresiva. Privremena duševna poremećenost „tempore acti“ bila je prouzročena zlouporabom alkohola, kada je optuženikovo shvaćanje socijalne situacije bilo poremećeno vlastitim tumačenjima i strahovima, što je rezultiralo smanjenom ubrojivošću a prema podacima iz spisa i anamneze nije se radilo o stupnju ovisnosti o alkoholu već o zlouporabi.U trenutku djela je bio smanjeno ubrojiv.

20.5. S obzirom na navedeno sud je zaključio da je optuženi kriv za počinjenje predmetnog kaznenog djela.

U odnosu na odredbu pod točkom III.

21. Odlučujući o sankciji koja bi bila odgovarajuća kaznenopravnoj odgovornosti i ličnosti optuženika, sud je vodio računa o sljedećim okolnostima. Za procjenu stupnja krivnje odlučan je opseg i doseg namjere (izravna namjera I. ili II. stupnja ili neizravna namjera), stupanj ubrojivosti (puna ubrojivost ili smanjena ubrojivost u određenom opsegu) te svijest o protupravnosti. Optuženik je postupao pri počinjenju djela s izravnom namjerom prvog stupnja (članak 28. stavak 2. KZ/11.), svjestan je protupravnosti.

21.1. Motiv ili pobuda iz kojih je djelo počinjeno bio je prouzročiti znatnu neugodu kod žrtve kako bi djelovao na njegovu volju. Ponašanje optuženika pri tome ne prelazi ponašanje koje je potrebno za ostvarenje obilježja ovog kaznenog djela.

21.2. Optuženi je kazneno neosuđivana osoba dok je prekršajno pravomoćno osuđen zbog različitih prometnih prekršaja, kao i prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

21.3. Optuženi je kazneno djelo počinio sa smanjenim stupnjem krivnje uslijed smanjene ubrojivosti. Tempore acti se radilo o akutnoj intoksikaciji alkoholom, uz zlouporabu psihofarmakoloških supstanci anksiolitika i antidepresiva. Privremena duševna poremećenost „tempore acti“ bila je prouzročena zlouporabom alkohola, kada je optuženikovo shvaćanje socijalne situacije bilo poremećeno vlastitim tumačenjima i strahovima, što je rezultiralo smanjenom ubrojivošću a prema podacima iz spisa i anamneze nije se radilo o stupnju ovisnosti o alkoholu već o zlouporabi.U trenutku djela je bio smanjeno ubrojiv.

21.4. Sve navedeno su okolnosti, koje je sud razmatrao pri odmjeravanju kazne. S obzirom na sve navedene okolnosti, u konkretnoj je situaciji nužno reagirati kaznom koja će optuženika, a i sve ostale, upozoriti da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a da je kažnjavanje njihovih počinitelja pravedno. Kazna mora biti takva da utječe na optuženika, a i na sve ostale da ne čine kaznena djela. Sud je stoga optuženog osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine zaključivši da je upravo kazna zatvora u trajanju od jedne godine primjerena navedenim okolnostima i ličnosti optuženika.

U odnosu na odredbu pod točkom IV.

22. Na temelju odredbe članka 56. KZ/11 optuženom je izrečena uvjetna osuda s time da mu se prethodno izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine neće izvršiti ukoliko isti u roku od četiri godine od pravomoćnosti presude ne počini neko novo kazneno djelo.

22.1. Sud je kod donošenja ove odluke imao u vidu sve naprijed navedene okolnosti, posebice raniju kaznenu neosuđivanost optuženog, obiteljske prilike, te da je privremena duševna poremećenost „tempore acti“ bila je prouzročena zlouporabom alkohola, kada je optuženikovo shvaćanje socijalne situacije bilo poremećeno vlastitim tumačenjima i strahovima, što je rezultiralo smanjenom ubrojivošću, te je mišljenja da će se na ovaj način izricanjem uvjetne osude ostvariti kako specijalna tako i generalna prevencija.

22.2. Ovako izrečena kazna može u dovoljnoj mjeri utjecati na optuženika, a i na sve ostale da više ne čine kaznena djela, da shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno. Uvjetna kazna zatvora predstavlja dostatan moralni prijekor koji se izriče počinitelju za zlo koje je on počinjenjem djela nanio društvu.

U odnosu na odredbu pod točkom V.

23. Obzirom je optuženik određno vrijeme proveo u istražnom zatvoru u izrečenu uvjetnu kaznu zatvora mu se na temelju čl. 54. KZ/11, u slučaju opoziva uvjetne osude, u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od …. do ….

U odnosu na odredbu pod točkom VI.

24. Odluka o troškovima postupka donijeta je uzimajući u obzir složenost i trajanje ovog postupka, kao i imovinske prilike optuženika koje su takve da će optuženik moći podmiriti troškove postupka. Stoga je na temelju članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. i članka 148. ZKP/08, optuženiku F. M., nalaženo da podmiri troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od … euro/… kuna od čega se iznos od … euro/…

kuna odnosi na psihijatrijsko vještačenje optuženika, iznos od … euro/… kune na trošak prijevoza svjedoka A. T., … euro/… kuna na trošak prijevoza

svjedoka A. B. K., a iznos od … euro/… kuna na ime

paušalne svote.

24.1. Kod donošenja odluke o visini sud je vodio računa o duljini trajanja ovog postupka, složenosti, kao i činjenici da je optuženik radno sposobna osoba, smatrajući da troškove može naknaditi bez opasnosti po svoju egzistenciju i egzistenciju svoje obitelji.

U Splitu, 1. rujna 2023.

SUDAC

Katarina Peršen, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od trenutka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje Županijski sud.