Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 77 Gž Ob-175/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednika vijeća Slavice Garac, suca izvjestitelja i člana vijeća Diane Preglej te člana vijeća Nike Grospić Ivasović, u pravnoj stvari tužiteljice RČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Mario Pavičić, odvjetnik u Našicama, protiv tuženika ZČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Miroslav Strelec, odvjetnik u Našicama, radi utvrđenja bračne stečevine i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama, poslovni broj P Ob-141/2021-19 od 13. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 29. kolovoza 2023.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama, poslovni broj P Ob-141/2021- 19 od 13. ožujka 2023. u pobijanom dijelu pod točkom II izreke u kojem je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 3.578,21 eur / 26.960,02 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. prosinca 2021. pa do isplate, u roku 15 dana.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama, poslovni broj P Ob-141/2021-19 od 13. ožujka 2023. pod točkom I izreke, pod točkom II izreke u dijelu u kojem je dosuđena zakonska zatezna kamata na iznos od 3.578,21 eur / 26.960,02 kn za razdoblje od 16. studenoga 2020. do 27. prosinca 2021. te pod točkom III izreke pa se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda je pod točkom I izreke utvrđeno da bračnu stečevinu tužiteljice RČ i tuženika ZČ predstavlja nekretnina upisana u Općinskom sudu u Đakovu, Zemljišnoknjižni odjel Našice i to kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća br. 29, dvorište, oranica [adresa] u površini od 983 m2, te su tužiteljica RČ i tuženik ZČ suvlasnici iste, svatko s udjelom od 1/2 dijela. Pod točkom II izreke je naloženo tuženiku platiti tužiteljici iznos od 3.578,21 eur / 26.960,02 kn zajedno s zakonskim zateznim kamatama od 16.11.2020.godine pa do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

U točki III izreke je naloženo tuženiku platiti tužiteljici parnični trošak u iznosu 829,51 eur/ 6.250,00 kn zajedno s zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih zakonom predviđenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) te predlaže ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika je djelomično osnovana.

5. Osnovano tuženik ističe da je sud prvog stupnja prilikom donošenja pobijane presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer su izostali razlozi o odlučnim činjenicama ili su razlozi proturječni.

Navedenu povredu je ovaj drugostupanjski sud odlučio djelomično otkloniti primjenom odredbe čl. 3753.a st. 1. i 3. ZPP-a i odlučiti kao u izreci ove presude, a u dijelu u kojem tu povredu nije bilo moguće otkloniti, primjenom odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a je odlučeno kao u izreci rješenja.

6. U odnosu na žalbene navode tuženika da je tužiteljica pristala na isplatu 25.000,00 eur jer je protiv tuženika u Njemačkoj dana 23. studenoga 2021. pokrenula sudski postupak radi ishođenja mirovine, a kako nije htjela platiti svojim novcem, tražila je od tužitelja novac kojim je plaćen odvjetnik za zastupanje 1.785,00 eura, kao i da je tužiteljica prešutjela činjenicu da prekomjerno troši alkohol zbog čega su joj tuženik i sinovi u više navrata predlagali liječenje protiv alkoholizma, što je ona odbijala, te da je u duljem razdoblju u pijanom stanju vrijeđala tuženika, ismijavala i ponižavala ga na javnim mjestima, a pored svih uvreda, tuženik je tužiteljicu pristao zadržati u svom stanu u [adresa] jer tako žele sinovi koji s njom besplatno koriste tuženikov stan, valja reći da ti žalbeni navodi govore o tuženikovoj susretljivosti i širokogrudnosti prema tužiteljici, ali nisu od utjecaja na ishod konkretnog postupka. To iz razloga što se tužiteljica nije na nedvojben način (izričito) odrekla svog potraživanja prema tuženiku u pogledu pripadajućeg, a neisplaćenog dijela novčanog iznosa na ime svog udjela u bračnoj stečevini.

7. U obrazloženju prvostupanjske presude je navedeno sljedeće:

- da tuženik tvrdi da su stranke izvansudskim putem podijelile bračnu stečevinu nekretnina te je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan, i to iz razloga jer su stranke prihvatile nalaz vještaka o procjeni u iznosu od 77.139,04 eur od kojeg iznosa treba odbiti vrijednost gradilišta od 19.518,72 eur, pa ostaje za podjelu u jednakim dijelovima 57.620,32 EUR čija polovica iznosi 28.810,16 eur,

- da je u odgovoru na tužbu tuženik postavio protutužbeni zahtjev na način da se utvrdi kako je gradilište u [adresa], u [adresa], koje je upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica] vlastita imovina PČ i ne ulazi u bračnu stečevinu između njega i RČ te je tražio da mu tužiteljica nadoknadi parnične troškove,

- da je ročištu održanom dana 11. siječnja 2023. tuženik povukao protutužbeni zahtjev iz razloga što je tužiteljica priznala da je tuženik samovlasnik gradilišta odnosno da isto predstavlja njegovu posebnu imovinu i kao takvo ne može ući u diobu bračne stečevine,

- da se tužiteljica nije protivila povlačenju protutužbenog zahtjeva nego je smanjila svoj tužbeni zahtjev na iznos od 3.578,21 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 16. studenoga 2020. pa do isplate, navodeći da je taj iznos dobila kada se iznos procjene vrijednosti nekretnine umanjio za vrijednost zemljišta nakon čega se dobije iznos od 57.203,53 eur / 431.000,00 kn, a polovica navedenog iznosa je 28.601,77 eur/ 215.500,00 kn što pripada tužiteljici; da je iznos od 25.023,56 eur isplaćen tužiteljici u dva navrata te ostaje za isplatu tužiteljici iznos od 3.578,21 eur / 26.960,02 kn,

- da je iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vidljivo kako je na kč. br. [katastarska čestica] upisana kuća broj 29, dvorište, oranica, [adresa] u površini 983 m2, da je ZČ bio upisan kao samovlasnik kuće, ali je ista prenesena na KK u ½ dijela i KO u ½ dijela temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine koji je ovjeren kod javne bilježnice Ljerke Mandić u [adresa] pod brojem OV-6274/2021 od 20. listopada 2021.g., a tabularne izjava je ovjerena pod brojem OV-6411/2021 od 27. listopada 2021.,

- da je iz presude Općinskog suda u Đakovu SS Našice broj P Ob-97/2020 od 29. listopada 2020. vidljivo da je razveden brak između PČ i RČ koji je bio zaključen 31. prosinca 1976. te je presuda postala pravomoćna i ovršna 16. studenoga 2020.,

- da je iz elaborata o procjeni vrijednosti nekretnine građevinskog vještaka VČ vidljivo da su kuća, dvorište, oranica u [adresa] u [adresa] procijenjeni na iznos od 77.139,04 eur / 577.000,00 kn prema izračunu i tečaju u vrijeme davanja nalaza i mišljenja građevinskog vještaka; da je u nalazu i mišljenju vještaka o procjeni nekretnine na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – građevinsko zemljište procijenjeno na 146.000,00 kn/ 19.518,72 eur, da je vrijednost kuće sa zemljištem procijenjena na 431.000,00 kn / 57.620,32 eur, a ukupna vrijednost nekretnine iznosi 577.000,00 kn / 77.139,04 eur prema srednjem tečaju EUR obračunato prema tečajnoj listi HNB na dan 08. rujna 2021.g. (1 eur =7,48 kn),

- da je tijekom postupka ostalo sporno koliko tužiteljici još pripada od procijenjene vrijednosti kuće pa je u tom smislu tužiteljica od tuženika zatražila iznos od 3.578,21 eur što joj pripada na temelju procijenjene vrijednosti sudskog vještaka VČ te da je iz elaborata o procijenjenoj vrijednosti kuće vidljivo da je vrijednost prema vještaku procijenjena na 431.000,00 kn odnosno 57.620,32 eur, a to predstavlja vrijednost prema tečajnoj listi HNB na dan 8. rujna 2021. kada je vještak izradio procjenu, na koju stranke nisu imale primjedbi „pa ga je sud kao takvog cijenio i prihvatio“.

- da tuženik ne priznaje tužiteljici isplatu preostalog dijela procijenjene vrijednosti i smatra da je isplatom od 25.000,00 EUR u potpunosti namirena za njezin suvlasnički dio na kući, dok prvostupanjski sud smatra da je ovakav stav tužitelja neprihvatljiv jer naprijed navedenim izračunom od strane tužiteljice proizlazi da tužiteljica nije u potpunosti namirena za svoju ½ vrijednosti kuće te sud navodi da je tužiteljica priznala tuženiku da gradilište predstavlja njegovu vlastitu imovinu i od toga dijela nije tražila ništa.

8. Nakon naprijed opisanih navoda, izostao je zaključak i ocjena prvostupanjskog suda u kojoj visini je tužbeni zahtjev osnovan, dok su u potpunosti izostali razlozi o početku tijeka zateznih kamata na dosuđeni iznos.

9. Iz podataka u spisu proizlazi da je tužiteljica u tužbi zahtijevala isplatu glavnice sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. listopada 2021., da bi na ročištu održanom dana 11. siječnja 2023. (list 51 spisa) navela da „snizuje tužbeni zahtjev na iznos od 3.578,21 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 31. prosinca 2020. kada je razveden brak između ovdje parničnih stranaka“, dok je procjena vrijednosti nekretnina sačinjena 8. rujna 2021., a tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 28. prosinca 2021. Pored toga je brak stranaka razveden presudom prvostupanjskog suda poslovni broj P Ob-97/2020-3 od 29. listopada 2020., a ne 31. prosinca 2020.

10. Dakle, prvostupanjski sud je dosudio zakonsku zateznu kamatu s početkom tijeka od 16. studenoga 2020. bez da je napisao ijednu riječ zbog čega smatra da je s tim danom tuženik došao u zakašnjenje, pri čemu do izrade elaborata o procjeni 8. rujna 2021. tuženik nije znao kolika je vrijednost predmetne nekretnine, s time da je isplatu iznosa od 5.000,00 eura izvršio tužiteljici 21. listopada 2021., a isplatu iznosa od 20.000,00 eura su u tuženikovo ime izvršili njegovi sinovi dana 5. studenoga 2021., iz kojih razloga je nejasno zbog čega je zakonska zatezna kamata dosuđena za razdoblje od 16. studenoga 2020. od 27. prosinca 2021. pa je u tom dijelu presudu valjalo ukinuti.

11. Nadalje, prvostupanjski sud je pod točkom 19. obrazloženja pobijane presude naveo da je iz elaborata o procjeni vrijednosti nekretnine građevinskog vještaka VČ vidljivo da su kuća, dvorište, oranica u [adresa] u [adresa] procijenjeni na iznos od 77.139,04 eur/ 577.000,00 kn prema izračunu i tečaju u vrijeme davanja nalaza i mišljenja građevinskog vještaka; da je građevinsko zemljište procijenjeno na 146.000,00 kn/ 19.518,72 eur; da „vrijednost kuće sa zemljištem iznosi 431.000,00 kn / 57.620,32 eur“ (iako je to vrijednost samo kuće bez zemljišta), a ukupna vrijednost nekretnine iznosi 577.000,00 kn / 77.139,04 EUR prema srednjem tečaju EUR obračunato prema tečajnoj listi HNB na dan 08. rujna 2021.g. (1 EUR =7,48 kn).

12. Međutim, u spisu se nalazi samo jedan list papir na kojem piše elaborat o procjeni vrijednosti nekretnine od 8. rujna 2021. na kojem je navedena tržišna vrijednost nekretnine od 577.000,00 kn, odnosno 77.139,04 eura, a nije vidljiva procijenjena vrijednost zemljišta na kojem je kuća sagrađena pa je naprijed opisano utvrđenje suda prvog stupnja proturječno sadržaju isprava u spisu. Dakle, u spisu ne postoji cjeloviti elaborat o procjeni vrijednosti nekretnine, a pored toga je nejasan dio obrazloženja da „kada je vještak izradio procjenu stranke nisu imale primjedbi pa ga je sud kao takvog cijenio i prihvatio“. Naime, prvostupanjski sud u tijeku postupka nije odredio dokaz provođenjem vještačenja pa nisu postojale zakonske pretpostavke za izjašnjavanje suda da li prihvaća ili ne procjenu (zapravo samo mali izvod iz procjene) koju je tužiteljica dostavila uz tužbu.

13. No, kako je među strankama nesporno da ukupna vrijednost nekretnine iznosi 577.000,00 kn/ 77.139,04 eur, da je vrijednost građevinskog zemljišta procijenjena na 146.000,00 kn/ 19.518,72 eur, te da je vrijednost kuće sa zemljištem procijenjena na 431.000,00 kn / 57.620,32 EUR, kao i da je tuženik isplatio tužiteljici iznos od 25.000,00 eur na ime njezinog udjela u bračnoj stečevini, dok prema tvrdnji tuženika ukupna vrijednost tužiteljičinog udjela u kući iznosi 28.810,00 eura (odgovor na tužbu, list 18 spisa), to je osnovan tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 3.578,21 eur/ 26.960,02 kn (što je manji iznos od onoga za koji je sam tuženik naveo da predstavlja polovicu vrijednosti kuće).

14. Također je osnovan dio zahtjeva tužiteljice u kojem potražuje isplatu zakonske zatezne kamate od 28. prosinca 2021. Iako je tužiteljica u tužbi navela da „unatoč višestrukim pozivima, tuženik nije tužiteljici isplatio ostatak dužnog iznosa“, u prilog svoje tvrdnje o višestrukim pozivima nije dostavila nikakav dokaz, pa u skladu s odredbom čl. 183. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 126/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO) ima pravo na isplatu zakonske zatezne kamate od dana podnošenja tužbe 28. prosinca 2021. pa do isplate pa je u tom dijelu prvostupanjsku presudu valjalo potvrditi.

15. Odlučujući o tužbenom zahtjevu na utvrđenje da bračnu stečevinu stranaka predstavlja nekretnina upisana kod Općinskog suda u Đakovu, Zemljišnoknjižni odjel Našice i to kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća br. 29, dvorište, oranica [adresa] u površini od 983 m2, sud je utvrdio da je tužiteljica suvlasnica te nekretnine u ½ dijela.

15.1. S druge strane je prethodno naveo da je među strankama nesporno da zemljište na kojem je kuća sagrađena predstavlja posebnu imovinu tuženika te je prilikom odlučivanja o isplati na ime suvlasnog dijela tužiteljice od ukupne vrijednosti nekretnine oduzeo vrijednost zemljišta te naložio tuženiku isplatiti tužiteljici ½ procijenjene vrijednosti (samo) kuće, bez vrijednosti zemljišta.

15.2. Stoga je utvrđenje da tužiteljici na ime bračne stečevine pripada pravo na ½ suvlasničkog dijela cijele nekretnine kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u proturječju s među stankama nespornom činjenicom da zemljište predstavlja posebnu imovinu tuženika.

16. S obzirom na načelo jedinstva nekretnine (što znači da u zemljišnim knjigama tuženik nije mogao biti upisan kao samovlasnik zemljišta i suvlasnik kuće sagrađene na tom zemljištu), činjenica da je tuženik zemljište kupio prije sklapanja braka s tužiteljicom te da isto ne predstavlja bračnu stečevinu, utječe na suvlasnički omjer tužiteljice u cijeloj nekretnini iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], a taj omjer nedvojbeno ne može iznositi ½ dijela, nego manje od toga, pa je u tom dijelu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 .st. 2. t. 11. ZPP-a valjalo presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskog sudu na ponovno suđenje.

17. U ponovno suđenju će sud prvog stupnja otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovom odlukom, utvrditi suvlasnički omjer tužiteljice u stjecanju bračne stečevine na nekretnini upisanoj k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ako će tužiteljica i dalje smatrati da ima pravni interes za donošenje takve odluke), kao i ocijeniti osnovanost zahtjeva tužiteljice za dosudu zakonske zatezne kamate na iznos od 3.578,21 eur / 26.960,02 kn za razdoblje od 16. studenoga 2020. do 27. prosinca 2021., a nakon toga donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku, dajući za istu jasne i valjano obrazložene razloge.

18. Slijedom navedenoga i na temelju odredbe čl. 373.a st. 1. i 3. ZPP-a je odlučeno kao u izreci presude, a na osnovi odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 29. kolovoza 2023.

Predsjednika vijeća:

Slavica Garac