Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Savska cesta 62

Poslovni broj: I Kž-300/2023-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Sanje Katušić – Jergović, predsjednice vijeća te Željka Horvatovića i Snježane Hrupek- Šabijan, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog H. K. zbog kaznenog djela iz članka 154. stavka 2. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.,- dalje: KZ/11.) odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i okrivljenika podnesenima protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, broj Kov-9/2023. od 19. srpnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 29. kolovoza 2023.

r i j e š i o  j e

I/ Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjsko rješenje u dijelu pod točkom II izreke te se predmet u tom dijelu upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II/ Odbija se žalba okrivljenog H. K. kao neosnovana.

Obrazloženje

1.Uvodno citiranim prvostupanjskim rješenjem, pod točkom I izreke, na temelju članka 351. u svezi članka 86. i članka 10. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.,126/19. i 80/22.– dalje: ZKP/08.) odbijeni su prijedlozi okrivljenog H. K. za izdvajanjem iz spisa kao nezakonitih dokaza: službene zabilješke PU SD, Službe općeg kriminaliteta od 17. ožujka 2023. o uvidu u mail poruke dostavljene policiji od strane Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb sa dvd-om; e-mail poruke H. K. upućene I. M., S. M. i odvjetniku E. S.; WhatsApp i e-mail poruke koje je H. K. slao K. K.; WhatsApp poruke koje je H. K. slao R. B. S.; snimke zaslona mobitela K. K. o razmjeni poruka sa H. K.; e-mail poruke R. B. S. upućene zamjenici ŽDO u Splitu M. D. zajedno s priloženim WhatsApp porukama između R. B. S. i J. M. te sudsko-psihijatrijskog vještačenja okrivljenog H. K. izrađenog od strane stalnog sudskog vještaka dr.sc. S. B.. Pod točkom II izreke, na temelju članka 351. u svezi članka 86. i članka 10. ZKP/08.) izdvojen je iz spisa predmeta kao nezakoniti dokaz snimka razgovora K. K. s djecom.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredbi kaznenog postupa i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske preinači pobijano rješenje u točci II izreke istog na način da se ne izdvaja kao nezakoniti dokaz snimka razgovora K. K. s djecom, a podredno da isto ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu odluku.

3. Žalbu je podnio i okrivljeni H. K. po braniteljici, odvjetnici D. K. ,,iz svih žalbenih razloga'' s prijedlogom ,,žalbenom vijeću da uvaži navode žalbe te da dokaze pod toč. 4.1,4.2, 4.3 i 4.4. u potpunosti izdvoji kao nezakonite iz spisa.''

4. Spis je, u skladu s odredbom članka 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1.

ZKP/08. dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

5. Žalba državnog odvjetnika je osnovana, dok žalba okrivljenika nije osnovana.

6. U pravu je državni odvjetnik kada u žalbi navodi kako nije jasno iz koje zakonske osnove u članku 10. stavku 2. ZKP/08. je prvostupanjski sud izdvojio kao nezakoniti dokaz snimku razgovora žrtve K. K. s maloljetnom djecom koji razgovor je žrtva sama snimila, čime je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., odnosno izreka rješenja je nerazumljiva, a u rješenju u odnosu na točku II izreke nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni razlozi koji su navedeni potpuno su nejasni.

7. Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju točke II izreke pobijanog rješenja navodi kako se snimka razgovora žrtve K. K. s maloljetnom djecom, koji razgovor je žrtva sama snimila, ne može u postupku upotrijebiti kao dokaz jer se iskazi djece žrtve K. K., kao svjedoka u postupku, mogu upotrijebiti i cijeniti kao dokaz samo ukoliko su ispitani u postupku sukladno odredbama ZKP/08., a što ovdje nije slučaj pa bi se zbog toga radilo o nezakonitom dokazu koji nije u skladu s odredbama ZKP/08. te je isti potrebno izdvojiti.

7.1. Ovakvo obrazloženje prvostupanjskog suda implicira da prvostupanjski sud predmetni dokaz tretira kao iskaz svjedoka, a kao svjedok je ispitano dijete, koje ne može shvatiti značenje prava da ne mora svjedočiti te da je takav iskaz pribavljen protivno odredbama ZKP/08. kojim je propisan način ispitivanja privilegiranog svjedoka. Navedeno upućuje da je taj dokaz izdvojen kao nezakonit na temelju članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08., odnosno da je pribavljen povredom odredaba kaznenog postupka i koji je izričito predviđen ZKP/08.

7.2. Međutim, prvostupanjski sud je, osim valjane zakonske osnove iz koje izdvaja dokaz kao nezakonit, propustio navesti i koje su to odredbe kaznenog postupka povrijeđene kao i precizirati razloge iz kojih smatra da su povrijeđene. Slijedom toga, počinio je bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. jer nije naveo valjani pravni temelj po kojem je spomenuti dokaz izdvojio kao nezakonit pa je izreka rješenja nerazumljiva, a kako je propustio navesti koje su to odredbe kaznenog postupka povrijeđene kao i precizirati razloge iz kojih smatra da su povrijeđene, izostali su razlozi o odlučnim činjenicama, a oni razlozi koji su navedeni potpuno su nejasni.

8. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će uzeti u obzir sve primjedbe na koje je upućen ovim drugostupanjskim rješenjem, otkloniti opisanu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. te ponajprije navesti ispravan pravni temelj za svoju odluku o prijedlogu obrane za izdvajanje iz spisa predmeta kao nezakonitog dokaza snimke razgovora žrtve K. K. s djecom kao i dati jasne, valjane i na zakonu utemeljene razloge iz kojih taj dokaz nalazi zakonitim ili nezakonitim.

8.1. Osim toga, prvostupanjski sud će najprije pažljivo ocijeniti prirodu tog dokaza (radi li se o privatnoj snimci koja predstavlja povredu prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života što bi upućivalo na primjenu članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08.) te radi li se o dokazu kod kojeg je eventualno moguća konvalidacija sukladno članku 10. stavku 3. ZKP/08., odnosno da je dokaz pribavljen povredom prava i sloboda iz članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08., u postupku za teške oblike kaznenih djela iz nadležnosti županijskog suda, kod kojih interes kaznenog progona i kažnjavanja počinitelja preteže nad povredom prava ili se pak radi o dokazu koji je eventualno nezakonit po već spomenutom članku 10. stavku 2. točki 3. ZKP/08. pa konvalidacija u tom slučaju nije moguća. Također, prvostupanjski sud je, ukoliko nađe da se radi o dokazu koji je nezakonit po članku 10. stavku 2. točki 2. ZKP/08. dužan razmotriti i jesu li ispunjeni zakonski uvjeti za konvalidaciju u konkretnom slučaju i to ponajprije u dijelu je li se spomenutim dokazom uopće dokazuje kazneno djelo iz nadležnosti županijskog suda imajući u vidu da se u ovom postupku okrivljeniku stavlja na teret jedno kazneno djelo iz nadležnosti županijskog suda i dva kaznena djela iz nadležnosti općinskog suda.

9. Zbog svega naprijed navedenog, trebalo je prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika ukinuti pobijano rješenje u odnosu na točku II izreke te predmet u tom dijelu uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

9.1. Stoga je na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08., odlučeno kao pod točkom I izreke ovoga rješenja.

10. Nadalje, prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, pravilno je prvostupanjski sud odbio izdvojiti kao nezakonite dokaze navedene pod točkom I izreke pobijanog rješenja te u tom dijelu ovaj sud u cijelosti prihvaća obrazloženje prvostupanjskog suda.

11. Žalbeni navodi okrivljenika kojima iskazuje sumnju u autentičnost tih dokaza, insinuirajući da su poruke u aplikaciji WhatsApp možebitno krivotvorene i izvučene iz konteksta pa se kao takve ne mogu koristiti dokaz u postupku nisu osnovani jer je prijedlog za izdvajanje očito usmjeren na ocjenu vjerodostojnosti tih dokaza, što je zadaća raspravnog vijeća, a ne ocjenu nezakonitosti istih.

12. Nije u pravu okrivljenik niti kada tvrdi da se nalazom i mišljenjem sudsko- psihijatrijskog vještaka dr.sc. S. B. dovodi u pitanje presumpcija nedužnosti okrivljenika jer se navodi kako postoji opasnost da okrivljenik počini isto ili slično kazneno djelo s obilježjima nasilja.

12.1. Naime, iz naloga za provođenjem spomenutog vještačenja Županijskog državnog odvjetništva u Splitu od 19. travnja 2023. razvidno je kako je jedna od okolnosti na koje je vještačenje naloženo upravo postojanje opasnosti da bi okrivljenik mogao ubuduće počiniti teže kazneno djelo ili kazneno djelo s obilježjima nasilja te je li potrebno izricanje neke sigurnosne mjere (obvezno liječenje od ovisnosti, obvezno psihijatrijsko liječenje ili obvezni psihosocijalni tretman). Iz nalaza i mišljenja vještakinje proizlazi kako je psihijatrijska vještakinja mišljenja kako postoji opasnost da bi okrivljenik ubuduće mogao počiniti isto ili slično djelo s obilježjima nasilja te slijedom toga preporuča sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog tretmana radi otklanjanja okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje navedenih djela.

12.2. Osim toga, iz zaključaka psihijatrijske vještakinje razvidno je kako nema elemenata koji bi na bilo koji način utjecali na redukciju okrivljenikovih sposobnosti shvaćanja značenja svojeg postupanja kao i upravljanja svojim postupcima ''tempore criminis''. Stoga je jasno kako se vještakinja niti ne koristi pojmom ubrojivosti (koji je pravna kategorija koju utvrđuje raspravni sud) kako to pogrešno tvrdi žalitelj, nego ostaje unutar svoje stručne ekspertize kada sukladno nalogu državnog odvjetnika izrađuje nalaz i mišljenje na okolnost shvaćanja značenja vlastitog postupanja okrivljenika i upravljanja svojom voljom tempore criminis.

12.3. Promašene su i žalbene tvrdnje kako nema mjesta izricanju sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja okrivljeniku jer se ista izriče ukoliko je okrivljenik djelo počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti budući da u konkretnom slučaju vještakinja nije niti predložila izricanje navedene sigurnosne mjere. Osim toga, hoće li i koja sigurnosna mjera okrivljeniku biti izrečena u nadležnosti je raspravnog vijeća koje će, ukoliko u konkretnom slučaju bude potvrđena optužnica, donijeti odluku o kaznenoj odgovornosti okrivljenika i o stupnju njegove krivnje, ocjenjujući sve izvedene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti.

13. Kako, dakle, žalbom okrivljenika nije s uspjehom dovedena u pitanje pravilnost točke I izreke pobijanog rješenja, a niti njegovim ispitivanjem u tom dijelu, sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08. nije utvrđeno da bi bila počinjena neka od povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao pod točkom II izreke ovoga rješenja.

Zagreb, 29. kolovoza 2023.

Predsjednica vijeća:

Sanja Katušić Jergović,v.r.