REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4003/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja Marka Milića iz Zadra, Zrinsko- Frankopanska kbr. 6 (OIB: 79686495018) i 2. tužitelja Ivana Milića iz Zadra, Ulica knezova Šubića Bribirskih kbr. 12 (OIB: 38718558622), koje zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Župić i partneri d.o.o. iz Zagreba, Pisarnica Zadar, protiv tuženika Stečajne mase iza Građevinskog poduzeća Radnik d.d. u stečaju iz Zadra, Miroslava Krleže kbr. 3/C (OIB: 13464167424), kojeg zastupa punomoćnik Dragan Jurjević, odvjetnik iz Zadra, uz sudjelovanje u postupku 1. Zdenka Mijolovića iz Zadra, Petra Skoka kbr. 8 (OIB: 65233094383), kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Gluić Ninčević d.o.o. iz Zadra, Špire Brusine kbr. 16, 2. Ivana Jurice iz Benkovca, Trg kardinala A. Stepinca kbr. 5, 3. Dinka Čačića iz Benkovca, Poljana Zrinskih i Frankopana kbr. 11, 4. Mile Klarice iz Benkovca, Raštević kbr. 293/A, 5. Biserke Jurica iz Benkovca, Trg hrvatske mladeži kbr. 2A, 6. Nikole Vrkića iz Benkovca, Tinj kbr. 83, 7. Marije Breulj iz Benkovca, Poljana Zrinskih i Frankopana kbr. 9 i 8. Milana Prtaina iz Zadra, Vukovarska kbr. 9, kao umješača na strani tuženika, radi utvrđenja osnovanosti osporene tražbine, odlučujući o prijedlogu tuženika da mu se dopusti revizija protiv presude i rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-1504/2022-2 od 26. travnja 2022. kojom je potvrđena presuda sa rješenjem Trgovačkog suda u Zadru posl. br. P-139/2021-142 od 14. siječnja 2022., dopunjenih rješenjem P-139/2021-161 od 11. veljače 2022. i ispravljenih rješenjem P-139/2021-160 od 11. veljače 2022., rješenjem P-139/2021- 148 od 20. siječnja 2022. i rješenjem P-139/2021-147 od 19. siječnja 2022., u sjednici održanoj 29. kolovoza 2023.,
r i j e š i o j e :
Tuženiku se dopušta revizija protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-1504/2022-2 od 26. travnja 2022. u odnosu na pitanje iz njegovog prijedloga za dopuštenje revizije:
„Da li je sud prvog stupnja u parničnom postupku u koji je upućen vjerovnik da utvrdi svoju osporenu tražbinu dužan raspraviti i odlučiti meritorno o tome u kojem isplatnom redu spada predmetna osporena tražbina odnosno, da li se je osporavatelj tražbine morao žaliti na rješenje o upućivanju u parnicu tužitelja da bi osporio isplatni red, kada su predmetnim rješenjem u parnicu upućeni tužitelji, odnosno stečajni vjerovnici da dokažu osnovu, visinu i isplatni red tražbine koju je stečajni upravitelj osporio i da li isplatni red predstavlja pravomoćnu presuđenu stvar u stečajnom postupku, s kojim isplatnim redom je parnični sud vezan bez obzira što tužitelji moraju u parničnom postupku dokazati uz osnov, visinu, isplatni red, kada taj isplatni red u stečajnom postupku je neispravno naveden u rješenju stečajnog suda.“.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom odbijene su kao neosnovane žalbe tuženika te umješača na strani tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda "ispravljena rješenjem Trgovačkog suda u Zadru posl. br. P-139/2021-147 od 19. siječnja 2002. koje je ispravljeno rješenjem posl. br. P-139/2021-148 od 20. siječnja 2022., te koja je ispravljena rješenjem posl. br. P-139/2021-160 od 11. veljače 2022. koje je dopunjeno rješenjem P-139/2021-161 od 11. veljače 2022.", a kojom presudom je osnovanom utvrđena tražbina tužitelja od 313.507,98 kn s osnove neisplaćenih minimalnih plaća kao tražbina vjerovnika prvog višeg isplatnog reda.
2. Tuženik je podnio prijedlog da mu se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija. Prijedlog temelji na pitanju iz izreke ovoga rješenja.
3. Tužitelji nisu odgovorili na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Prijedlog je dopušten.
5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 26. travnja 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22) te odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."
6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:
- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",
- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...".
7. Po tome je pitanje iz prijedloga za sagledati u svijetlu shvaćanja da odredbe čl. 385.a ZPP-a predviđaju postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu ("osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni"), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.
8. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama pitanja iz prijedloga, pitanje iz prijedloga tuženika Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda u svojoj je suštini temeljena na shvaćanju za koje postoji (upravo zbog toga što je takvo) nejasna i može se očekivati neujednačena i nesigurna sudska praksa (gledano i prema odlukama na koje predlagatelj ukazuje u prijedlogu).
To sve imajući na umu:
a/ da je odredbom čl. 71. Stečajnog zakona ("Narodne novine", broj 44/96, 161/98, 29/99, 129/2000, 123/2003, 197/2003 - uredba), na snazi u vrijeme otvaranja ovdje prijepornog stečajnog postupka, bilo propisano:
"U tražbine viših isplatnih redova spadaju:
1. tražbine zaposlenika i ranijih zaposlenika koje su ostvarene prije otvaranja stečajnog postupka a u koje spadaju: plaća za zadnja tri mjeseca prije otvaranja stečaja ili prestanka ugovora o radu do iznosa koji za određeni mjesec odgovara iznosu dvije trećine prosječne mjesečne plaće u Republici Hrvatskoj, naknada plaće za godišnji odmor na koji je zaposlenik stekao pravo u kalendarskoj godini u kojoj je otvoren stečaj ili u kojoj je prestao ugovor o radu, te u prethodnoj godini do iznosa koji za određeni mjesec odgovara iznosu dvije trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj, naknada plaće za posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja ili prestanka ugovora o radu do iznosa koji za određeni mjesec odgovara iznosu dvije trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj, otpremnine do iznosa jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj za svaku navedenu godinu rada kod tog poslodavca, naknada štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti stečajnoga dužnika i tražbine Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje, koje se iz tih tražbina po zakonu obvezatno namiruju kao doprinosi iz plaće i na plaću, osim tražbina za koje je zakonom određeno da će se namiriti kao troškovi stečajnoga postupka ili kao ostale obveze stečajne mase,
2. sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove (opći isplatni red)."
b/ da je odredbom čl. 71. Stečajnog zakona („Narodne novine“, br. (»Narodne novine«, br. 44/96., 161/98., 29/99., 129/2000., 123/2003., 197/2003. - uredba, 187/2004. - uredba i 82/2006.), koju prvostupanjski sud ovdje nalazi mjerodavnom, bilo propisano:
(1) U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih radnika stečajnog dužnika nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(2) U tražbine drugog višeg isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove.
c) da je odredbom čl. 25. Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona („Narodne novine“, 104/2017), na snazi u vrijeme kada je doneseno prijeporno rješenje o upućivanju stečajnog vjerovnika u parnicu, promatranoj u smislu odredbe čl. 37. istoga Zakona - prema kojoj: "(1) Postupci u tijeku dovršit će se prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja, osim ako je ovim člankom drukčije propisano.", propisano:
"Članak 138. mijenja se i glasi:
(1) U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze:
- tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa
- tražbine proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće
- otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(2) U tražbine drugoga višega isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove."
ali i shvaćanje na kojemu je temeljena osporena presuda:
"25. Prvostupanjski sud je po ocjeni ovog suda usprkos tuženikovim navodima te navodima umješača tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom, i potom u žalbi, pravilno svrstao tražbinu tužitelja u prvi viši isplatni red. Takav red tražbine tužitelja utvrđen je još pravomoćnim rješenjem prvostupanjskog suda iz stečajnog postupka otvorenim nad tuženikom, od 14. veljače 2019., kojim je upravo tražbina tužitelja osporena kao tražbina I. višeg isplatnog reda i kojim su tužitelji upućeni u parnicu, odnosno nastaviti parnicu upravo radi utvrđivanja osnovanosti takve tražbine. Kako se ni tuženik niti umješači nisu žalili na to rješenje, svaki razlog na koji upućuje bilo tuženik bilo umješač u žalbi u pogledu isplatnog reda tražbine tužitelja je izlišan i nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude u ovom dijelu...."
9. Stoga je pravilno za zaključiti:
9.1. da u odnosu na pitanje iz prijedloga postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: "osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni"),
9.2. da su (time) u odnosu na to pitanje nastali uvjeti za dopuštenje revizije, sve kako bi se povodom nje mogla preispitati osporena presuda te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 387. st. 1. i 6. ZPP-a).
Zagreb, 29. kolovoza 2023.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
Broj zapisa: 9-3085c-235d6
Kontrolni broj: 00691-4ff19-65ee6
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Jadranko Jug, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
