Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-5596/2023

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  I  R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Drage Klasnića i Karmen Novak-Hrgović, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog M. K., zbog prekršaja iz članka 51. stavka 1. i 5. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19.), rješavajući o žalbi okr. M. K., protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 5. lipnja 2023., broj: 22.PpP-3267/2019, u sjednici vijeća održanoj 24. kolovoza 2023.

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe okr. M. K., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u točkama I.a/, b/ i d/ te se izriče:

Na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. , 118/18. i 114/22.) protiv okr. M. K. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

ODBIJA SE OPTUŽBA

da bi

I.a/ dana 21. listopada 2019. u 21:55 sati u Šibeniku, 113. šibenske brigade HV-a, za cestu D-8 smjerom sjever-jug upravljao osobnim automobilom marke Audi reg. oznake xxxx dolaskom 150 m od kružnog toka „Meterize“ nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama ceste (nepregledan zavoj u desno) tako da bi mogao pravovremeno se zaustaviti pred svakom zaprekom koja se u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno kako bi mogao postupiti prema prometnom pravilu ili znaku, uslijed čega u desnom zavoju gubi kontrolu nad vozilom te izlijeće izvan kolnika s istočne strane na zemljano-travnati uzdignuti prometni otok, gdje se zaustavlja,

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 51. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

b/ da bi dana 21. listopada 2019. u 21:55 sati u Šibeniku upravljajući gore navedenim osobnim automobilom marke Audi izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom,

- pa da bi time počinio prekršaj iz članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

d/ da je gore navedenog dana upravljao naprijed navedenim automobilom dok mu je uređajem za mjerenje alkoholiziranosti marke Drager 6820 ARK 0191 utvrđena koncentracija alkohola u organizmu od 0,89 g/kg (umanjeno za 0,1 g/kg odnosno za granicu dopuštene pogreške mjerenja),

- pa da bi time počinio prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

II Žalba okrivljenika za djela u točkama I.a/, b/ i d/ izreke pobijane presude je bespredmetna.

r i j e š i o  j e

I U povodu žalbe okr. M. K., a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda u točki c/ izreke iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te se predmet u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

II Uslijed odluke u točki I izreke ovog rješenja, žalba okrivljenika za djelo u točki c/ izreke pobijane presude, je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Šibeniku okr. M. K. proglašen je krivim, da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaje iz članka 51. stavka 1. i 5., članka 293. stavka 1., članka 289. stavka 1. i 4. i članka 199. stavka 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je za djelo u točki c/ izrečena kazna zatvora u trajanju od 5 dana, a za preostale prekršaje su utvrđene novčane kazne, u iznosu od po 130,00 eura za djela u točkama a/ i b/ te 500,00 eura za djelo u točki d/, a potom je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 760,00 eura.

1.1. Okrivljeniku je vrijeme uhićenja 21. listopada 2019. do 22. listopada 2019. uračunato u izrečenu kaznu zatvora kao dva dana zatvora, pa je na ime kazne zatvora preostalo za izdržati 3 dana zatvora.

1.2. Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 9 mjeseci.

1.3. Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u iznosu od 70,00 eura.

2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu, putem braniteljice, odvjetnice u Zajedničkom odvjetničkom uredu M. & M. u Š., zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da je u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona u odnosu na djela u točkama I. a/, b/ i d/ izreke pobijane presude, zbog čega je presudu trebalo preinačiti i odbiti optužbu za djela iz članka 51. stavka 1. i 5., članka 293. stavka 1. i članka 199. stavka 2. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

5. Naime, okrivljeniku je optužbom stavljeno na teret da je prekršaje počinio 21. listopada 2019.

5.1. Odredbom članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog, dok je odredbom članka 239. stavka 1. točke 2. istog Zakona propisano da je ovlašteni tužitelj obavezan izdati prekršajni nalog, između ostalog, i za prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 663,61 eura za fizičku osobu (po starom zakonu do 5.000,00 kuna).

5.2. Slijedom navedenog, a imajući na umu visinu propisanih kazni za djela u točkama I. a/, b/ i d/ očigledno je da se radi o prekršajima za koje je ovlašteni tužitelj, prema izričitoj odredbi članka 239. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, bio dužan izdati obavezni prekršajni nalog, osim ako je počinjen u stjecaju s prekršajem za koji nisu ostvareni uvjeti iz citiranog članka i Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju radilo pa je ovlašteni tužitelj podnio optužni prijedlog.

5.3. Međutim, za primjenu pravila o zastari prekršajnog progona nije bitan naziv akta nego uvjeti propisani odredbom članka 13. Prekršajnog zakona, prema kojoj u odnosu na citirane prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine.

5.4. Zbog navedenih razloga, pravilnom primjenom odredbe članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona, u odnosu na djela u točkama I. a/, b/ i d/ izreke pobijane presude, nastupila je zastara prekršajnog progona.

5.5. Prvostupanjski sud je donoseći presudu 5. lipnja 2023. kojom je okrivljenika proglasio krivim za djela u točkama I. a/, b/ i d/ povrijedio materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika u pitanju je li nastupila zastara prekršajnog progona, koja je povreda navedena i opisana u članku 196. točki 3. Prekršajnog zakona, a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5.6. Stoga je za djela u točkama I. a/, b/ i d/ trebalo odbiti optužbu, kako je to navedeno u izreci ove presude u točki I, a žalba okrivljenika u tom dijelu postala je bespredmetna.

6. Valja istaknuti da je prvostupanjski sud pogrešno djela u točkama Ia/ i b/ označio kao dva prekršaja, budući da odredba članka 293. stavka 1. propisuje da ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća s materijalnom štetom, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura, pa ostvarenje materijalne štete ne predstavlja samostalni prekršaj već djelo tvori u svezi s prekršajem kojim je izazvana prometna nesreća s materijalnom štetom odnosno činjenično opisanim postupanjem okrivljenika u točki I.a/, međutim, zbog nastupanja zastare ovaj sud takvu povredu nije otklonio. 7. Ispitujući u preostalom dijelu prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, vijeće ovog suda je utvrdilo da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, jer se odluka temelji na dokazu iz članka 90. ovoga Zakona, na koju povredu pazi službenoj dužnosti.

7.1. Odredbom članka 90. Prekršajnog zakona propisano je da se odluka ne smije temeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakonit način, time da su nezakoniti dokazi u smislu stavka 2. točke 2. citirane odredbe, između ostaloga, oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni tim Zakonom, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.

7.2. Iz obrazloženja pobijane prvostupanjske presude proizlazi da se zaključak o djelu iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u pogledu svojstva vozača na strani okrivljenika, temelji na iskazima u postupku ispitanih svjedoka A. V. i A. M., policijskih službenika, o onome što su saznali u razgovoru s tada osumnjičenikom, prikupljajući obavijesti o predmetnom slučaju o bitnim okolnostima djela. Isti su na mjesto događaja pristupili naknadno i svjedočili da im je okrivljenik rekao da je upravljao vozilom te prilike, pri čemu je okrivljenik tada mogao biti ispitan u svojstvu osumnjičenika, a prije toga nije propisno upozoren na njegova prava.

7.3. Naime, prikupljajući obavijesti ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupaju u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu ispitati osobu u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju (članak 158. st. 6.) i sukladno odredbe članka 171. stavka 2. Prekršajnog zakona, odnosno, kad se prvi put ispituje, upozoriti ga da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, te takva upozorenja unijeti u zapisnik.

7.4. Budući da iz stanja prvostupanjskog spisa predmeta nije razvidno da bi osumnjičenik prije davanja izjave bio upozoren sukladno odredbama Prekršajnog zakona, to saznanje ovlaštene osobe dobiveno u razgovoru s osumnjičenikom ima značaj neformalne obavijesti i ne može biti dokaz u postupku, a ovlaštena osoba ne može biti ispitana o sadržaju tog obavijesnog razgovora.

7.5. Prema tome, s obzirom da se utvrđenje o odlučnim činjenicama temelji na iskazu svjedoka u kojem su prenijeli i sadržaj izjave osumnjičenika pribavljene protivno odredbama Prekršajnog zakona, to se presuda temelji na nezakonitom dokazu.

8. Stoga je u povodu žalbe okrivljenika, a po službenoj dužnosti, pobijanu presudu trebalo ukinuti u pogledu djela u točki c/ te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, radi otklanjanja citirane bitne povrede odredaba prekršajnog postupka.

9. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će respektirajući razloge ovog rješenja održati novo ročište te izvesti sve potrebne i zakonite dokaze za pravilno utvrđenje stanja stvari (svojstva vozača), pa će imajući u vidu i žalbene navode okrivljenika, ocjenom izvedenih dokaza, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

10. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 206. stavka 3. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 24. kolovoza 2023.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.