REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2015/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr.sc. Igora Periše predsjednika vijeća, Renate Šantek sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VVN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Nada Mikulandra, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Mikulandra i Malenica u Šibeniku, protiv tuženice VV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Vidović, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja i uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, broj Gž-3168/2022-3 od 7. veljače 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku, broj P-309/2022 od 28. lipnja 2022. ispravljena rješenjem istog suda, broj P-309/2022 od 7. srpnja 2022., u sjednici održanoj 23. kolovoza 2023.,
r i j e š i o j e :
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, broj Gž-3168/2022-3 od 7. veljače 2023. zbog povrede prava na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske i člankom 6.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te zbog povrede prava vlasništva zajamčenog člankom 48. Ustava Republike Hrvatske i Protokolom I. člankom 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, broj Gž-3168/2022-3 od 7. veljače 2023. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku, broj P-309/2022 od 28. lipnja 2022. ispravljena rješenjem istog suda, broj P-309/2022 od 7. srpnja 2022.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj navodi da isti podnosi, na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku, zbog pravnih pitanja koje smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu. Osim toga navodi da prijedlog za dopuštenje revizije podnosi i zbog toga što smatra da su u postupku pred drugostupanjskim sudom povrijeđena njegova temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske, Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokolom I. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje i pravo vlasništva odnosno pravo na mirno uživanje vlasništva.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/08, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) u vezi s odredbom 385.a st. 2. ZPP, vijeće je ocijenilo da je tužitelj učinio vjerojatnim da su mu u drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01 76/10, 85/10 i 5/14 – dalje Ustav RH) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/1997, 6/1999, 14/2002, 13/2003, 9/2005, 1/2006, 2/2010 i 13/2017 - dalje: Konvencija).
5. Ustav RH u čl. 29. propisuje da svaka osoba ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud, pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. Pravo na pravično suđenje u svakom slučaju uključuje način na koji se izvode dokazi, ocjenu dokaza i obvezu sudova da u svojim odlukama navedu odlučujuće razloge na kojima su odluku utemeljili. Pravo na pošteno suđenje zajamčeno je i čl. 6.1. Konvencije.
5.1. Ustav RH u čl. 48. st. 1. jamči pravo vlasništva, dok je Protokolom I. člankom 1. uz Konvenciju zajamčeno pravo na mirno uživanje vlasništva.
6. Iz spisa proizlazi da je prvostupanjski sud, po provedenom dokaznom postupku, utvrdio da tuženica ima u posjedu veću površinu nekretnine od površine koju je dobila ugovorom o diobi sklopljenim s majkom tužitelja, i to površinu od 45 m2, koja je na dopunjenoj skici mjesta očevida ovlaštenog vještaka ing. geod. Maria Jurasa od 24. siječnja 2018. označen slovima A-O-P-R-S-I-K-J-N-A i vlasništvo je tužitelja, koji je isto stekao nasljeđivanjem svoje majke. Naime, prednica tužitelja i tuženica po izvršenoj diobi kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvršile su parcelaciju tako da je svaka za svoj dio nekretnine dobila posebnu katastarsku oznaku. Tuženica je u zemljišnoj knjizi upisana vlasnicom čest. zgr. [katastarska čestica] zgrada i dvor površine 390 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je majka tužitelja upisana vlasnicom čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvor površine 390 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U katastarskom operatu upisana je kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 390 m2 u posjedu tužitelja i čest. zgr. [katastarska čestica] u površini od 390 m2 u posjedu tuženice. Međutim u naravi, tuženica posjeduje 435 m2, odnosno 45 m2 više nego što je upisana površina njene nekretnine i više nego što je stekla diobom sa sestrom odnosno u posjedu je dijela koji je vlasništvo tužitelja kao pravnog slijednika njene sestre. Prvostupanjski je sud utvrdio, da je obzirom na narav i oblik nekretnine, moguć povrat spornog dijela koji je vlasništvo je tužitelja, a tuženica ga drži u posjedu, pa je tuženici naložena predaja, tog fizički točno određenog i označenog dijela, u posjed tužitelju.
6.1. Drugostupanjski sud je, preinačenjem prvostupanjske presude, odbio tužbeni zahtjev za predaju u posjed tužitelju predmetnog spornog dijela površine 45 m2 koji je i prema ocjeni tog suda, vlasništvo tužitelja, s obrazloženjem da se zahtjev za uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja i predaju u posjed, ne može odnositi na čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer sporni dio niti nije sastavni dio te nekretnine, već je dio čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je vlasništvo tužitelja.
7. Međutim, drugostupanjski sud je propustio navesti odlučujuće razloge kojima se vodio pri donošenju zaključka da zahtjev tužitelja za predaju u posjed spornog dijela, nije osnovan. Prema ocjeni vijeća, odbijanje tužbenog zahtjeva za predajom u posjed spornog dijela, isključivo i jedino zbog razloga što je u tužbenom zahtjevu i posljedično prvostupanjskoj presudi pogrešno naznačeno da je sporna površina od 45 m2 koji tuženica drži u posjedu, dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je vlasništvo tuženice, dok je prema stanju spisa nedvojbeno da je sporna površina dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je vlasništvo tužitelja, značilo bi pretjerano formalističko postupanje suda. To iz razloga što u postupku nije bilo sporno, koji fizički određeni dio nekretnine je predmet spora, taj dio je točno određen i označen slovima na skici mjesta očevida ovlaštenog vještaka i u postupku je utvrđeno je da je isti vlasništvo tužitelja koji u posjedu drži tuženica. Niti jedan drugi razlog, koji bi bio odlučujući za odbijanje tužbenog zahtjeva za predaju u posjed predmetnog dijela nekretnine, drugostupanjski sud u obrazloženju odluke, nije naveo.
8. Navedenim postupanjem, drugostupanjski sud je doveo u pitanje Ustavom zajamčeno pravo tužitelja na obrazloženu sudsku odluku, kao sastavnog dijela prava na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava RH, koje je zajamčeno i čl. 6.1. Konvencije. Osim toga, dovedeno je u pitanje i ustavno pravo vlasništva iz čl. 48. Ustava RH, koje podrazumijeva i pravo na mirno uživanje vlasništva zajamčeno Protokolom I. člankom 1. uz Konvenciju.
9. Budući da su u ovoj pravnoj stvari, u odnosu na povredu temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje i mirno uživanje vlasništva, ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP u vezi s čl. 387. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 389. st. 1. ZPP i čl. 389.b st. 3. ZPP odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
10. U odnosu na preostala pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3 ZPP, uzima se da je u odnosu na njih prijedlog povučen.
Zagreb, 23. kolovoza 2023.
Predsjednik vijeća:
mr.sc. Igor Periša
