REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1676/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja B. K., S., OIB: … , kojeg zastupa punomoćnica D. G., odvjetnica u H., protiv protustranaka: 1. B. M., B., Republika Srbija, OIB: … i 2. M. M., B., Republika Srbija, OIB: … , koje zastupa punomoćnik B. B., odvjetnik u J., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije protustranaka protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-602/2022-2 od 13. prosinca 2022., kojim je djelomično potvrđeno i djelomično preinačeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj R1-9/2019 od 11. travnja 2022., u sjednici održanoj 23. kolovoza 2023.,
r i j e š i o j e
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Protustranke su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž 602/2022-2 od 13. prosinca 2022. radi pravnih pitanja navedenih u prijedlogu.
2. Predlagatelj je u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije predložio da sud ne dopusti podnošenje revizije u ovom predmetu.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4. Protustranke su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavili sljedeća pravna pitanja:
„1) Počinja li sud bitnu povredu postupka kada u postupku radi razvrgnuća suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva utvrdi da o uspostavi etažnog vlasništva ne postoji sporazum svih suvlasnika i da se stranka protivi promjeni suvlasničkih omjera pa umjesto da obustavi izvanparnični postupak i predlagatelja uputi na parnicu, pravomoćno okonča postupak razvrgnuća u izvanparničnom postupku?
2) Počinja li sud bitnu povredu postupka onemogućavanjem raspravljanja kada stranci u izvanparničnom postupku radi razvrgnuća suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva tek nakon donošenja meritorne odluke o prijedlogu predlagatelja, dostavi protustranci ključnu ispravu - Potvrdu nadležnog tijela o postojanju samostalnih uporabnih cjelina, a u kojem postupku pred nadležnim upravnim tijelom protustranka uopće nije sudjelovala?
3) Počinja li sud bitnu povredu postupka onemogućavanjem raspravljanja ukoliko ne sasluša vještaka na raspravi pred sudom iako je prigovoreno na njegova vještva o procjeni vrijednosti nekretnine i predloženo novo vještačenje po drugom vještaku već prihvati isključivo pisanu dopunu vještva kojom je vještak ostao u cijelosti kod ranijih nalaza?“
5. Protustranke u odnosu na prvo pitanje iz prijedloga nisu navele odgovarajuće razloge važnosti s obzirom na to da se odluka Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž-289/2021 od 1.listopada 2021. ne može smatrati dostatnim razlogom važnosti jer se radi o ukidnoj odluci drugostupanjskog suda, a pravno shvaćanje izraženo u ukidnom rješenju drugostupanjskog suda ne veže ni prvostupanjski sud, pa ni žalbeni sud kad u nastavku postupka pravomoćno odlučuje u istom sporu. Naime, eventualno odustajanje od prethodno izraženog pravnog shvaćanja može biti vezano uz jasnije sagledavanje nekog pravnog pitanja, instituta i slično (tako i ovaj sud u rješenjima Revd 5072/2021-2 od 7. prosinca 2021. i Revd 1974/2022-2 od 17. svibnja 2022.). U ostalim odlukama (revizijskog suda) koje protustranke navode kao razloge važnosti, u prijedlogu za dopuštenje revizije nije niti izraženo pravno shvaćanje koje bi bilo suprotno pravnom shvaćanju iz pobijane odluke. U odnosu na zadnja dva pitanja iz prijedloga valja reći da protustranke nisu u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP uz prijedlog za dopuštenje revizije dostavile sporne dijelove spisa koji se odnose na pitanja iz prijedloga, pa je samim time predmetni prijedlog trebalo odbiti i u navedenom dijelu.
6. Slijedom navedenog, u ovome predmetu nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je ovaj sud na temelju odredbe čl. 389. b. st. 1. i 2. ZPP riješio kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 23. kolovoza 2023.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek, v.r.
