Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 13 Gž-511/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov, u ostavinskom postupku iza smrti pok. I. V. pok. I., iz S., rođenog …, a umrlog ..., JMBG: …, odlučujući o žalbi nasljednika A, V., OIB: … iz Nj. O. K.-T. OIB: … iz R. i M. V., OIB: …, iz Z., koje zastupa punomoćnica M. M., odvjetnica u S., protiv rješenja o nasljeđivanju i rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj O- 71/08-28 od 6. ožujka 2023., 23. kolovoza 2023.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba nasljednika A. V., O. K.-T. i M. V. kao neosnovana i potvrđuje rješenje o nasljeđivanju i rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-71/08-28 od 6. ožujka 2023.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim prvostupanjskim rješenjem o nasljeđivanju i rješenjem riješeno je:

"Iza pokojnog V. I., pok. I., rođen … S., preminuo … u S., JMBG:…, državljanin RH,

I. Utvrđuje se da u sastav ostavinske imovine pripada imovina:

A) NEKRETNINE - KO S.

ZU 505

-402/1 čest. zgr., 403/1 čest. zgr., 405/1 čest. zgr.

-5714/1 čest. zem, 5719 čest. zem, 5726 čest. zem, 5730/3 čest. zem, 5742/9 čest. zem, 5743/1 č. zem, 5745/9 č. zem, 5745/11 č. zem, 5759/1 č. zem, 5761/1 č. zem, 5766/2 č. zem, 5783/2 č. zem, 5784/2 č. zem, 5786/2 č. zem, 5866/241 č. zem, 5866/249 č. zem, 5866/253 č. zem, 5866/275 č. zem, 5866/293 č. zem, 5866/341 č. zem, 5887/1 č. zem, 5888/1 č. zem, 5930 č. zem, 5931 č. zem, 5935/3 č. zem, 5936/2 č. zem, 5936/3 č. zem, 5953 č. zem, 5955/1 č. zem, 5955/2 č. zem, 5956/2 č. zem, 5959/4 č. zem, 5959/8 č. zem, 6078/3 č. zem, 6078/7 č. zem, 6093 č. zem, 6129/5 č. zem, 6131/2 č. zem, 6131/4 č. zem, 6141/1 č. zem, 6143/1 č. zem, 6144/3 č. zem, 6245/1 č. zem, 6246/1 č. zem, 6254/1 č. zem. – upisan I. V. za 11/56 dijela

ZU 512

-387/3 č. zgr, 388/2 č. zgr, 400/3 č. zgr,

-5731/2 č. zem, 5750/3 č. zem, 5793 č. zem, 5796/9 č. zem, 5816/2 č. zem, 5866/100 č. zem, 5866/219 č. zem, 5866/246 č. zem, 5866/292 č. zem, 5866/385 č. zem, 5895/2 č. zem, 5896/3 č. zem, 5915/2 č. zem, 5917/2 č. zem, 5919/2 č. zem, 5921/1 č. zem, 5927/1 č. zem, 5929/3 č. zem, 5936/1 č. zem, 5936/11 č. zem, 5936/20 č. zem, 5936/63 č. zem, 5936/87 č. zem, 5936/92 č. zem, 5936/93 č. zem, 5936/99 č. zem, 5944/3 č. zem, 5950/1 č. zem, 6094/1 č. zem, 6094/2 č. zem, 6094/3 č. zem, 6094/4 č. zem, 6095 č. zem, 6103/1 č. zem, 6103/3 č. zem, 6104/2 č. zem, 6128/1 č. zem, 6132/1 č. zem, 6134/1 č. zem, 6135/1 č. zem, 6135/14 č. zem, 6135/16 č. zem, 6135/18 č. zem - upisan I. V. za 11/56 dijela

ZU 515

-5936/41 č. zem, 6120/1 č. zem – upisan I.V. za 11880/1451520 dijela

ZU 516

-6137/12 č. zem – upisan I. V. za 11/224 dijela

ZU

386/1 č. zgr.

387/1 č. zgr – upisan I. V. za 11/56 dijela

ZU 520

-401/2 č. zgr, 402/2 č. zgr,

-5495/1 č. zem, 5496/1 č. zem, 5497/2 č. zem, 5530/1 č. zem, 5531 č. zem, 5532, č. zem, 5533 č. zem, 5540/4 č. zem, 5515/3 č. zem, 668/1 č. zem, 5671/1 č. zem, 5751/1 č. zem, 5751/2 č. zem, 5760/1 č. zem, 5772/1 č. zem, 5790/2 č. zem, 5818/1 č. zem, 5818/2 č. zem, 5866/205 č. zem, 5866/208 č. zem, 5866/244 č. zem, 5866/269 č. zem, 5866/279 č. zem, 5866/281 č. zem, 589 č. zem, 5892/2 č. zem, 5892/4 č. zem, 5934/2 č. zem, 5936/85 č. zem, 5954/2 č. zem, 5954/3 č. zem, 5967/1 č. zem,, 6040/3 č. zem, 6079/2 č. zem, 6080/2 č. zem, 6080/6 č. zem, 6081/5 č. zem, 6081/6 č. zem, 6083/2 č. zem, 6084/1 č. zem, 6085/1 č. zem, 6085/6 č. zem, 6088/2 č. zem, 6090/2 č. zem, 6091/3 č. zem, 6092/1 č. zem, 6143/2 č. zem, 6244 č. zem, 6255/2 č. zem. – upisan I. V. za 6/256 dijela

ZU 521

-5866/113 č. zem, 5936/67 č. zem, - upisan I. V. za 6/512 dijela

ZU 523

-5936/39 č. zem, 6086 č. zem. – upisan I. V. za 3/512 dijela

ZU 619

5400/3 č. zem, 5401/1 č. zem, 5404/3 č. zem, 5404/5 č. zem, 5404/8 č. zem, 5406/2 č. zem, 5406/4 č. zem, 5500/3 č. zem, 5504/1 č. zem, 5505/1 č. zem, 5506/1 č. zem, 5528/1 č. zem, 5777/6 č. zem, – upisan I. V. za 11/56 dijela Izvanknjižno vlasništvo nekretnina upisanih u ZU 334 KO S. za 4/128 dijela cjeline (temeljem rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. majke ostavitelja L. V., umrle …., O-363/76)

Izvanknjižno vlasništvo nekretnina upisanih u ZU 563 KO S. za … dijela cjeline (temeljem rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. majke ostavitelja L. V., umrle …., O- 363/76)

½ od 16/256 upisanih na ime V. Lj. pok. J.- tj. 8/256 dijela; ½ od 16/256 upisanih na ime V. M. pok. J.- tj. 8/256 dijela; ½ od 16/256 upisanih na ime V. M. pok. J.- tj. 8/256 dijela, odnosno 24/256 dijela kao izvanknjižno vlasništvo na nekretninama upisanim u ZU 520 KO S..

½ dijela od 16/512 upisanih na ime V. Lj. pok. J. tj. 8/512 dijela; ½ dijela od 16/512 upisanih na ime V. M. pok. J. tj. 8/512 dijela; ½ dijela od 16/512 upisanih na ime V. M. pok. J. tj. 8/512 dijela, odnosno 24/512 dijela kao izvanknjižno vlasništvo na nekretninama upisanim u ZU 521 KO S..

½ dijela od 8/512 upisanih na ime V. Lj. pok. J. – tj. 4/512 dijela; ½ dijela od 8/512 upisanih na ime V. M. pok. J. – tj. 4/512 dijela; ½ dijela od 8/512 upisanih na ime V. M. pok. J. – tj. 4/512 dijela, odnosno 12/512 dijela kao izvanknjižno vlasništvo na nekretninama upisanim u ZU 523 KO S..

B) POKRETNINE I PRAVA:

- poluautomatska puška s glatkim cijevima marke Beretta, kalibra 12, tvorničkog broja …. i pištolj marke crvena zastava, kalibra 7,65 mm, browning, tvorničkog broja …, koje se nalazi u skladištu Prve policijske postaje.

- pravo korištenja grobnog mjesta, groba u odjeljenju K red X, grob broj 5 veličine 4m2 sa 4 mjesta na gradskom groblju L. u .S.

II. Na temelju oporuke pok. I. V. pok. I. te nasljedničkih izjava nasljednika i izjavljenih ustupa i to: N. R., iz S., OIB: … - kćeri ostavitelja; M. V., iz S., OIB: … - sina ostavitelja; A. S., OIB: …, I. V., OIB: …, N. V., iz S., OIB: … (kao nasljednice pok. Z. V.-sina ostavitelja) - unuke i nevjesta ostavitelja, zastupani po pun. odvjetnicima iz OD B. i partneri iz S.; A. V., OIB:… - sina ostavitelja; O. K. – T. iz R., OIB: … i

M. V., iz Z., OIB: … (kao nasljednice Lj. O.-kćeri ostavitelja) - unuke ostavitelja, zastupani po pun. odvjetnici M. M. iz S., imovina ostavitelja raspoređuje se tako da pripada: NEKRETNINE navedene u točki I A) te POKRETNINE I PRAVA u točki I B) izreke rješenja

- N. R., kćeri ostavitelja za 2/10 dijela;

- M. V., sinu ostavitelja za 2/10 dijela;

- N. V., nevjesti ostavitelja za 2/10 dijela;

- A. V., sinu ostavitelja za 2/10 dijela

- O. K. – T., unuci ostavitelja za 1/10 dijela

- M. V., unuci ostavitelja za 1/10 dijela

III. Zk odjel Općinskog suda u Imotskom po pravomoćnosti rješenja te po sređenju z.k. stanja, izvršit će uknjižbu prava vlasništva nasljednika na nekretninama iz točke I. ovog rješenja, kako je navedeno u točki II. ovog rješenja.

IV. Odbija se prijedlog nasljednika A. V. i nasljednica Lj. O.: O. K. – T. i M.

V. radi izračuna vrijednosti ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela ostavine pok. ostavitelja I. V. pok. .I."

2. Protiv navedenog rješenja o nasljeđivanju i rješenja žalbu su izjavili nasljednici A. V., O. K.-T. i M. V. zbog bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži i preinače pobijana rješenja na način da se nasljednike uputi u parnicu ili, podredno, ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. U žalbi ističu kako je sud trebao primijeniti odredbu čl. 222. u vezi s odredbom čl. 224. Zakona o nasljeđivanju tj. prekinuti postupak i uputiti u parnicu one nasljednike čije je pravo manje vjerojatno. Tijekom ostavinskog postupka učinjena je spornom okolnost ulazi li u ostavinsku masu stan u S., odnosno je li isti darovan ili otkupljen. Nasljednik A. V. i nasljednice pok. Lj. O., O. K.- T. i M. V. su tijekom postupka navodili kako je nužno da navedeni stan uđe u ostavinsku masu jer bi u suprotnom došlo do povrede nužnog dijela ostalih nasljednika. Pozivaju se na odluku Županijskog suda u Osijeku posl.br. Gž 648/2022-2 u kojoj se navodi da se u slučaju kada jedan od nasljednika postavi zahtjev za nužni dio i povrat dara učinjenog drugom nasljedniku od strane ostavitelja, da tada zapravo postoji spor između nasljednika o sastavu ostavine i povredi nužnog dijela. U konkretnom slučaju sud nije utvrdio postojanje spora između nasljednika unatoč tome što se to da zaključiti i iz samog obrazloženja pobijane odluke, u kojem je navedeno da nasljednik A. V. zahtijeva da mu pripadne nužni dio koji ga po zakonu pripada od nekretnina u S., stana u S. te eventualno sa bankovnih računa ostavitelja, a nasljednica N. V. istima ne priznaje pravo na nužni dio, a isto su izjavile i nasljednice N. V., A. S. i I. V.. Nadalje, u obrazloženju stoji i kako nasljednice Lj. O., O. K.-T. i M. V. ustraju u navodima da je darovanjem stana u S. u korist pok. Z. V. ostavitelj povrijedio nužni dio ostalih zakonskih nasljednika. U žalbi dalje citiraju odredbe Zakona o nasljeđivanju koje uređuju pitanje nužnog dijela te navode kako se o vraćanju dara za slučaj povrede nužnog dijela odlučuje u ostavinskom postupku, a tek u slučaju ako između nasljednika o tome postoji spor tada se takav zahtjev može ostvariti u parnici. Nadalje, citiraju i odredbe Zakona o nasljeđivanju o prekidu ostavinskog postupka te se pozivaju na odluku Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-3551/2021 u kojoj se navodi kako je u ostavinskom postupku moguće raspravljati pitanje vraćanja dara zbog povrede nužnog dijela samo ako su činjenice vezane uz navedeno pitanje nesporne, općepoznate ili se mogu utvrditi na temelju javnih ili javnoovjerovljenih isprava, dok će u suprotnom sud stranke uputiti u parnicu radi utvrđenja spornih činjenica. Nesporno je kako između nasljednika postoji spor o činjenicama o kojima ovisi neko njihovo pravo, odnosno spor u pogledu vraćanja dara u ostavinu, a koji dar je učinjen samo jednom nasljedniku. Prvostupanjski je sud kontradiktoran sam sebi te je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. Zakona o parničnom postupku, jer navodi kako u odnosu na prigovor nasljednika, ovdje žalitelja, da bi stan u S. predstavljao imovinu ostavitelja i ulazio u izračun vrijednosti ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela, iz sadržaja same oporuke slijedi da ostavitelj priznaje da je njegov pok. sin Z. dao novac za kupnju stana, a što ne negiraju nasljednici N. R. i M. V., pa se stoga raspolaganje od strane ostavitelja naspram pok. Z. V. iz ugovora o darovanju ne može smatrati darovanjem, već bi se radilo o naplatnom raspolaganju, pa se vrijednost imovine ne može pribrajati ostavini prilikom eventualnog izračuna vrijednosti nužnog dijela. Time se ostavinski sud stavio u ulogu raspravnog suda raspravljajući sporne činjenice koje se ne mogu raspravljati niti utvrđivati u ostavinskom postupku, već se to može jedino u parnici. Ovo sve iz razloga što je ostavitelj predmetno darovanje učinio samo prema jednom nasljedniku, a bez suglasnosti i pristanka te znanja ostalih. Kako prvostupanjski sud nije utvrdio da između nasljednika postoji spor o činjenicama o kojima ovisi vrijednost nužnog dijela i uračunavanja u nasljedni dio iz čl. 222. st. 2. toč. 2. Zakona o nasljeđivanju i spor o činjenicama o kojima ovisi sastav ostavinske imovine iz čl. 224. st. 1. istog Zakona, vidljivo je da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, slijedom čega je i pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19) u vezi čl. 175. st. 2. ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03 i 35/05 – u daljnjem tekstu: ZN), jer pobijana rješenja nemaju nedostataka zbog kojih se ne mogu ispitati, valjano su obrazložena, razlozi o odlučnim činjenicama su jasni i neproturječni, a izreke rješenja ne proturječe obrazloženju rješenja.

6. Nije prvostupanjski sud počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9. 13. i 14. ZPP niti je pogrešno primijenio materijalno pravo, a na što ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbi čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. ZPP.

7. Provođenje ostavinskog postupka iza smrti ostavitelja pok. I. V. bilo je povjereno javnom bilježniku D. M. iz S., te potom javnom bilježniku M. Č. iz S., a na nasljeđivanje su pozvani zakonski, a ujedno I oporučni nasljednici ostavitelja:

R. V., supruga ostavitelja, djeca rođena u braku Z. V. i N. R., te izvanbračna djeca ostavitelja M. V., A. V. i Lj. O..

8. Ostavitelj je sačinio vlastoručnu oporuku koja je proglašena na zapisniku pred javnim bilježnikom 6. ožujka 2008. Predmetnom oporukom ostavitelj je raspolagao na način da njegova supruga R. V. ima pravo stanovati u stanu V. 53/3 u S., a koji stan nakon njegove smrti pripada njihovom sinu Z., kojeg mu je već darovao 1994. i nitko drugi od djece na njega nema nikakvih zakonskih prava. Njegova supruga R. jedina ima pravo na kuću koja nije podijeljena sa bratom S. u mjestu S.-I., jer ju je ona i pomogla graditi svojim novcem, dok ogradu i zemlju, kada se podijeli sa bratom S., ostavlja svima na jednake dijelove. Na dio strica M., tete M. i strica Lj. ima pravo supruga R., sin M., kći Lj. (M.), sin A., kći N. i sin Z., na jednake dijelove. Navodi kako je novac za otkup stana u S., V. 53/3 poslao sin Z. i da se stan ne može vratiti u zajednicu jer pripada sinu Z..

9. Nasljednici R. V., N. R. i M. V. u svojim su nasljedničkim izjavama naveli kako priznaju oporuku kao istinitu i pravno valjanu i prihvatili se nasljedstva koje ih iza smrti ostavitelja pripada na temelju oporuke i na temelju zakona. Nasljednica Lj. O. dostavila je podnesak u kojem navodi kako priznaje oporuku svog oca i navela da se sva ostavinska imovina, u koju spadaju i stan i kuća na selu, treba podijeliti na sve nasljednike na jednake dijelove, a dostavila je i ovjerenu nasljedničku izjavu u kojoj navodi da priznaje oporuku pokojnog i traži nužni dio koji joj po zakonu pripada. Nasljednik A. V. u svojoj je ovjerenoj nasljedničkoj izjavi od 13. svibnja 2008. naveo kako se prihvaća svog zakonskog nasljednog dijela u odnosu na pokretnu i nepokretnu imovinu koja predstavlja ostavinsku imovinu, a u podnesku od 19. listopada 2017. navodi kako zahtijeva da mu pripadne nužni dio koji ga po zakonu pripada na nekretninama u S., stanu u S. i na bankovnim računima ostavitelja, ukoliko ih ima.

10. Javni bilježnik M. Č. je 21. ožujka 2017. ostavinski predmet dostavila nadležnom općinskom sudu radi donošenja rješenja o prekidu ostavinskog postupka,ne navodeći iz kojeg razloga bi ostavinski postupak trebalo prekinuti.

11. U tijeku postupka preminuli su nasljednici R. V. (…) Z. V. (...) i Lj. O. (...).

12. R. V., suprugu ostavitelja, naslijedile su kći N. R. i po pravu predstavljanja kćeri pok. sina Z. V. – A. S. i I. V..

13. Z. V., sina ostavitelja, na temelju zakona i ustupa naslijedila je supruga N. ..

14. Nasljednice N. V., A. S. i I. V. u svojim su nasljedničkim izjavama navele da poštuju oporuku ostavitelja, da stan u S. ne ulazi u ostavinu te da nužni dio preostalih nasljednika nije povrijeđen.

15. Lj. O., kći ostavitelja, naslijedile su kćeri O. K.-T. i M. V., a iste su ustrajale u navodima pok. majke da je darovanjem stana u S. nasljedniku Z. V. povrijeđen nužni dio ostalih zakonskih nasljednika.

16. Pobijanim rješenjem o nasljeđivanju prvostupanjski je sud utvrdio da ostavinsku imovinu pok. I. V. čine nekretnine u suvlasništvu ostavitelja položene u k.o. S., upisane u zk. ul. 505, 512, 515, 516, 518, 520, 521, 523 i 619, nekretnine u izvanknjižnom suvlasništvu ostavitelja upisane u zk.ul. 334 i 563 k.o. S. (po rješenju o nasljeđivanju iza smrti pok. majke ostavitelja L. V.) te 1/2 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. 521 i 523 k.o. S. na ime Lj. V., pokretnine (poluautomatska puška i pištolj) i prava (pravo korištenja grobnog mjesta na groblju L. u S.) i istu na temelju oporuke, danih nasljedničkih izjava i ustupa rasporedio na nasljednike N. R., za 2/10 dijela, M. V., za 2/10 dijela, N. V., za 2/10 dijela, A. V., za 2/10 dijela, te O. K.-T. i M. V., svakoj za 1/10 dijela. Pobijanim je rješenjem sud prvog stupnja odbio prijedlog nasljednika A. V. te O. K.-T. i M. V. da se izračuna vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela ostavine pok. I. V.. U obrazloženju svoje odluke sud prvog stupnja navodi da Porezna uprava ne raspolaže s traženim podacima radi procjene vrijednosti predmetnih nekretnina, a nasljednici u ostavljenom roku nisu dostavili dokaz o uplati predujma na ime provođenja dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje ovlaštenih sudskih vještaka radi utvrđenja vrijednosti ostavine pok. ostavitelja I. V., a sve u svrhu utvrđenja nužnog dijela nasljednika koji su takav prigovor isticali. Stoga sud, uslijed postupanja nasljednika, nije imao mogućnost utvrditi vrijednost ostavine, sijedom čega je odbio njihov prijedlog radi izračuna vrijednosti ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela i donio odluku temeljem stanja spisa.

17. Iz spisa predmeta slijedi da su se nasljednici, ovdje žalitelji A. V., O. K.-T. i M. V. prihvatili svog nasljednog dijela koji ih temeljem oporuke i zakona pripada na ostavinskoj imovini, ali su istaknuli povredu svojeg nužnog dijela uslijed darovanja učinjenog nasljedniku Z. V. i postavili zahtjev za povrat dara, a nasljednice N. V., A. S. i I. V. osporile su da je povrijeđeno pravo žalitelja na nužni dio i protivile se eventualnom vraćanju dara.

18. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, neosnovani su žalbeni navodi da je sud trebao primijeniti odredbu čl. 222. u vezi s odredbom čl. 224. ZN tj. prekinuti postupak i uputiti u parnicu nasljednike čije je pravo manje vjerojatno, iz razloga što je sporna okolnost ulazi li u ostavinsku masu stan u S., odnosno je li isti darovan ili otkupljen, kao i navodi žalbe da se ostavinski sud stavio u ulogu raspravnog suda raspravljajući sporne činjenice koje se mogu raspravljati jedino u parnici.

19. Naime, prema odredbi čl. 70. st. 1. ZN, pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio, s time da prema st. 5. istoga članka, nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela). Odredbom čl. 71. st. 1. ZN propisan je način utvrđivanja vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela, s time da u vrijednost ostavine, između ostalog, ulazi vrijednost darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja. Sukladno odredbi čl. 77. st. 1. ZN, nužni je dio povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnoga dijela (čl. 70. st. 5.). Dakle, pri izračunu vrijednosti nužnog dijela nasljedstva nužnom nasljedniku se uvijek uračunavaju i darovi koje je on dobio. Ako je došlo do povrede nužnog dijela prvo se umanjuju raspolaganja oporukom toliko koliko je potrebno da se namiri nužni dio nasljednika, a ako nužni dio time ne bi bio namiren, vraćaju se darovi. Odredbom čl. 79. st. 1. ZN propisano je razmjerno umanjenje raspolaganja oporukom, dok odredba čl. 81. ZN određuje redoslijed vraćanja radova.

20. Odredbom čl. 222. st. 1. i 2. ZN propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo (st.1.). Na način predviđen odredbom stavka 1. ovoga članka sud će postupiti osobito ako su sporne činjenice: 1. o kojima ovisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeđuje, 2. o kojima ovisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio, 3. o kojima ovisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost i 4. je li se neka osoba odrekla nasljedstva (st. 2.), a prema odredbi čl. 225. st. 1. istoga Zakona sud će na parnicu uputiti stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.

21. Iz citiranih odredbi slijedi kako nema mjesta prekidu ostavinskog postupka i upućivanju nasljednika na parnicu ako je među strankama nesporno što je koji od nasljednika primio od ostavitelja za njegova života i što predstavlja ostavinsku imovinu, nego u tom slučaju primjenom pravila o izračunavanju nužnog dijela u ostavinskom postupku treba utvrditi je li nasljednik namiren u istom. Samo ako je među strankama sporna vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava nužni dio i eventualno vrijednost darova koje je ostavitelj za života učinio nasljednicima, treba prekinuti ostavinski postupak i stranke uputiti na parnicu u smislu odredbe čl. 222. st. 1. i st. 2. toč. 2. ZN, jer su u tom slučaju sporne činjenice od kojih zavisi pravo na nužni dio i uračunavanje u nužni dio.

22. Vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela utvrđuje se na način da najprije treba popisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao oporukom, kao i sve njegove tražbine, pa i one koje ima prema nekom nasljedniku, osim tražbina koje su očito nenaplative. Zatim se od utvrđene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u času smrti odbija iznos ostaviteljevih dugova, iznos troškova popisa i procjene ostavine i troškova pokopa ostavitelja. Tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja, pa i darova učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. Tome se pribraja i vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini svoga života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova.

23. Stoga je, u situaciji kada su nasljednici A. V., O. K.- T. i M. V. zatražili svoj nužni dio, pravilno prvostupanjski sud krenuo od toga da je potrebno najprije utvrditi vrijednost ostavine, te nakon toga razjasniti što je točno koji od nasljednika primio za života ostavitelja, pa tek ako bi se pokazalo da su sporne činjenice koje se odnose na navedene okolnosti, morao bi prekinuti ostavinski postupak i stranke uputiti na parnicu. Osim toga, i ako je među strankama sporna vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava nužni dio i vrijednost darova koje je ostavitelj učinio nužnom nasljedniku, sud treba prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu, jer je također riječ o spornim činjenicama o kojima ovisi pravo na nužni dio i uračunavanje vrijednosti dara u nužni dio.

24. Iz spisa predmeta slijedi da su nasljednici A. V., O. K.- T. i M. V. na ročištu održanom 5. rujna 2022. predložili da se od Porezne uprave zatraže podaci o tržišnoj vrijednosti nekretnina ostavitelja položenih u k.o. S., dok su nasljednici N.. V., I. V. i A. S. izjavili kako bi bilo prikladnije da se točna vrijednost nekretnina utvrdi vještačenjem. Prvostupanjski je sud od Porezne uprave zatražio da dostavi podatke o procjeni tržišne vrijednosti nekretnina (poljoprivredno zemljište i šuma) na području k.o. S. na dan 30. studenog 2007. (obzirom da se prema odredbi čl. 73. ZN pri procjenjivanju dara uzima vrijednost darovane stvari u času ostaviteljeve smrti, a prema njezinu stanju u vrijeme darovanja), te je Porezna uprava, Područni ured S., Ispostava I. izvijestila sud kako ne raspolaže podacima o tržišnoj vrijednosti nekretnina na području k.o. S. na dan 30. studenog 2007. za poljoprivredno zemljište i šumu, iz razloga što Porezna uprava evidenciju o tržišnoj vrijednosti zemljišta vodi od 2016. Na ročištu održanom 10. listopada 2022. prvostupanjski sud je nasljednicima O. K.-T., M. V., A. V., M. V. i N. R. dodijelio rok od 15 dana radi očitovanja na ponudu nasljednice N. V. o postizanju sporazuma o nasljedstvu, te naložio da, ukoliko u roku od 15 dana ne postignu takav sporazum, nasljednici O. K.-T., M. V. i A.

V. u daljnjem roku od 15 dana izvrše uplatu predujma u iznosu od 45.000,00 kn na ime provođenja dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskih vještaka geodetske, poljoprivredne, šumarske i građevinske struke te specijalista za procjenu oružja, sve radi utvrđenja vrijednosti ostavine ostavitelja, a kako bi se dalje mogao utvrđivati nužni dio nasljednika koji su takav prigovor istakli.

25. U konkretnom slučaju, kako bi se utvrdila osnovanost navoda onih nasljednika koji tvrde da je povrijeđen njihov nužni dio zbog darovanja koje je ostavitelj za života učinio drugom nasljedniku, bilo je potrebno utvrditi vrijednost ostavine i upravo su nasljednici koji tvrde da je njihov nužni dio povrijeđen, a nakon što prvostupanjski sud od Porezne uprave nije mogao dobiti procjenu tržišne vrijednosti nekretnina položenih u k.o. S., bili dužni po pozivu suda uplatiti predujam za provođenje vještačenja po ovlaštenim sudskim vještacima, kojim bi se vještačenjem utvrdila njihova vrijednost, jer sud nema dovoljno stručnog znanja da sam utvrdi vrijednost ostavine. Međutim, do ročišta održanog 21. prosinca 2022. prvostupanjskom sudu nije dostavljen dokaz o uplati predujma za provođenje dokaza očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje ovlaštenih sudskih vještaka niti su nasljednici zatražili da im se ostavljeni rok za uplatu predujma produlji.

26. Dakle, s obzirom da nasljednici koji su u svojim nasljedničkim izjavama tvrdili da su povrijeđeni u svom pravu na nužni dio u smislu odredbe čl. 70. ZN i koji su slijedom toga pozvani predujmiti trošak očevida i vještačenja radi utvrđenja vrijednosti imovine, nisu taj trošak predujmili, prvostupanjski sud pravilno nije utvrđivao vrijednost ostavine, zbog čega nije mogao niti utvrditi osnovanost prigovora nasljednika, ovdje žalitelja da je njihov nužni dio povrijeđen, već je pravilno donio rješenje o nasljeđivanju na temelju podataka u spisu kojima raspolaže i ostavinsku imovinu rasporedio na temelju oporuke i ustupa, te odbio prijedlog za izračun vrijednosti ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela.

27. Slijedom navedenog, valjalo je žalbu nasljednika odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje o nasljeđivanju i rješenje, temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 175. st. 2. ZN.

Zadar, 23. kolovoza 2023.

Sutkinja

Katija Hrabrov