Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: I Kž-Us-77/2023-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Sanje Katušić–Jergović, predsjednice vijeća te Željka Horvatovića i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nevene Popović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog N. T. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 329. stavka 1. točke 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi okrivljenog N. T. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj: Kov-Us-16/2023. od 11. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 21. kolovoza 2023.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog N. T. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu, odbijen je kao neosnovan prijedlog okrivljenog N. T. po branitelju, odvjetniku R. R. za izdvajanje kao nezakonitog dokaza nalaza i mišljenja vještaka S. D. od 16. veljače 2023.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni N. T. po branitelju, odvjetniku R. R., zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da prihvati žalbu te prvostupanjsko rješenje preinači na način da izdvoji predloženi dokaz kao nazakonit, podredno da pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Spis je, u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08.), prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Žalitelj ističe kako za ovaj postupak izdvajanja nezakonitih dokaza uopće nije relevantno jesu li kakvi podaci sa moblinih uređaja dobiveni kroz vještačenje po „ad hoc“ vještaku, već da je relevantno to da je taj dokaz uvršten u niz dokaza na kojima se temelji optužnica pa se stoga radi o „principijelnom pitanju“ je li dokaz zakonit ili nije. Također, što se tiče odabira vještaka, navodi da je ovakvo vještačenje provođeno u više navrata po vještacima sa liste stalnih vještaka, kao i po Centru za kriminalistička vještačenja „I. V.“ te primjećuje kako je suština prijedloga za izdvajanje navedenog dokaza sumnja u vjerodostojnost provedenog dokaza.
5.1. Međutim, prvostupanjski sud je pravilno odbio prijedlog okrivljenika da se iz spisa izdvoji kao nezakonit dokaz naveden u izreci prvostupanjskog rješenja, što je detaljno i obrazložio, jer se u smislu odredbe članka 10. ZKP/08. ne radi o nezakonitom dokazu.
6. Naime, iz materijalne dokumentacije spisa predmeta jasno proizlazi da Centar za kriminalistička vještačenja „I. V.“ nema adekvatnu osobu koja bi provela vještačenje za digitalnu forenziku, dok je stalni sudski vještak prof.dr.sc. M. B. sugerirao tvrtku koja bi eventualno mogla otključati određeni broj mobitela, slijedom čega je imenovan tzv. „ad hoc“ vještak za informatičko vještačenje u konkretnom predmetu, S. D. iz trgovačkog društva „I.“ d.o.o. Iz navedenog je očito da su sukladno odredbi članka 309. stavka 4. ZKP/08. u konkretnom slučaju bili su ispunjeni uvjeti za određivanje „ad hoc“ vještaka. To iz razloga što su postojale one druge okolnosti koje su zahtijevale imenovanje „ad hoc“ vještaka.
7. Za napomenuti je da se sukladno odredbi članka 308. ZKP/08., vještačenje određuje kad za utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje od osobe koja raspolaže stručnim znanjem ili vještinom. Temeljem članka 310. stavka 1. ZKP/08., osoba koja se poziva kao vještak dužna je odazvati se pozivu i dati svoj nalaz i mišljenje. Iz navedenog, a posebice iz odredbe članka 312. stavka 2. ZKP/08., razvidno je da Zakon o kaznenom postupku razlikuje osobu koja raspolaže stručnim znanjem te kao takova može biti pozvana pred tijelo koje vodi postupak u svojstvu vještaka i stalnog sudskog vještaka, koji kao takav funkcionira sukladno odredbama Pravilnika o stalnim sudskim vještacima (“Narodne novine” broj 38/14., 123/15., 29/16. i 61/19.). Razlika između ove dvije vrste vještaka jest samo u tome što će osoba koja pristupa u svojstvu vještaka biti upozorena u smislu odredbe članka 312. stavka 2. ZKP/08., dok je stalni sudski vještak već prilikom svog imenovanja sukladno odredbi članka 11. spomenutog Pravilnika dao pisanu prisegu, na koju ga tijelo koje vodi postupak može samo upozoriti.
8. Pri tome je važno napomenuti, da i osoba koja raspolaže posebnim stručnim znanjem i koja se poziva u svojstvu vještaka i stalni sudski vještak mogu biti u stalnom radnom odnosu kod neke pravne osobe. Ovo je razvidno posebno iz Pravilnika o stalnim sudskim vještacima, članka 4. pa analogno tome nema zapreke da i osobe koje nisu stalni sudski vještaci budu u radnom odnosu kod pravne osobe, neovisno o tome da li je ta pravna osoba i jedne i druge vrste vještaka registrirana za poslove sudskog vještačenja.
9. Što se tiče prigovora žalitelja kojima zapravo dovodi u sumnju vjerodostojnost vještačkog nalaza i mišljenja, a ne zakonitost, treba reći da u slučaju potvrđivanja optužnice protiv okrivljenika, konkretan vještački nalaz i mišljenje, kao i svi drugi dokazi koji će tijekom suđenja biti provedeni, podliježu ocjeni svoje dokazne vrijednosti. Stoga, ako vijeće koje u tom slučaju bude raspravljalo i odlučivalo o meritumu utvrdi da mišljenje ima nedostataka, odnosno ako se pojavi sumnja u njegovu točnost, a te nedostatke ili sumnje ne bude moguće otkloniti ponovnim ispitivanjem vještaka, nema zapreke da se zatraži mišljenje drugih vještaka, sve u skladu s odredbom članka 318. ZKP/08. U tom smislu, obrana će moći u daljnjem tijeku postupka ukazivati na eventualne propuste u samom vještačenju, pa i u pitanju izbora osobe vještaka.
10. Stoga, a kako navodima žalbe utvrđenja prvostupanjskog suda nisu s uspjehom dovedena u sumnju, dok ispitivanjem pobijanog rješenja drugostupanjski sud nije našao povrede, na koje, u smislu odredbe članka 494. stavak 4. ZKP/08. pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08. odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 21. kolovoza 2023.
Predsjednica vijeća:
Sanja Katušić – Jergović,v.r.
