Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 3 Ovr-2/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, OIB 40781519492, Split, Domovinskog rata 2, koju zastupa punomoćnik Mladen Oštro, odvjetnik u Splitu, Trg hrvatske bratske zajednice 3/1, protiv protivnika osiguranja DOLIS d.o.o., OIB 97596310577, Solin, Ulica don Frane Bulića 87, kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Mužić, odvjetnik u Splitu, Starčevićeva 13, odlučujući o prijedlogu za osiguranje, 21. kolovoza 2023.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za osiguranje koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja, predajom u posjed i na slobodno raspolaganje nekretnine - pomorskog dobra, slobodnog od osoba i stvari osim onih koje su trajno povezane sa pomorskim dobrom i ako je to moguće po prirodi stvari i bez veće štete za pomorsko dobro te radi uspostave pravnog reda na nekretnini - pomorskom dobru, zabranjuje se protivniku osiguranja korištenje nekretnine - pomorskog dobra, na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni, Grad Split koje se sastoji od ukupne površine od 20756 m[2] (kopnenog dijela 8534 m od čega ugostiteljski šank 1 zauzima 12 m[2] i terasa – štekat 109 m i šank 2 površine 12 m i terasa štekat površine 120 m[2] i morske površine od 12222 m ), a sve kako je nacrtano i označeno na snimku stvarnog stanja u mjerilu 1:1000 od točke 1 do točke 35 izrađenom u rujnu 2014. od strane trgovačkog društva GEOmar d.o.o. iz Splita, koja je snimka prilog i sastavni dio ugovora o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni, koji je ugovor potvrđen od strane Ilije Šarića, javnog bilježnika u Splitu, 1. listopada 2015., pod brojem OV- 7076/15VI.

Opisanim pomorskim dobrom privremeno će upravljati Grad Split koji je na temelju ove privremene mjere ovlašten preuzeti posjed predmetnog pomorskog dobra radi privremenog upravljanja njime.

Ova privremena mjera traje do proteka roka od petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu."

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja podnio je ovom sudu tužbu u kojoj je istaknuo tužbeni zahtjev da mu tuženik preda u posjed nekretninu, pomorsko dobro, slobodno od osoba i stvari osim onih koje su trajno povezani s pomorskim dobrom na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni, Grad Split, ukupne površine od 20.756 m[2] (kopnenog dijela 8534 m[2] ) od čega ugostiteljski šank 1 zauzima 12 m i terasa-štekat 109 m[2] i šank 2 površine 12 m i terasa štekat površine 120 m i morske površine od 12.222 m[2] , sve kako je nacrtano i označeno na snimku stvarnog stanja u mjerilu 1:1000 od točke 1. do točke 35. izrađene u rujnu 2014. od trgovačkog društva Geomar d.o.o. iz Splita, koja je prilog i sastavni dio ugovora o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni, koji je potvrđen od strane Ilije Šarića, javnog bilježnika u Splitu 1. listopada 2015. pod brojem Ov-7076/2015.

2. Osim tužbe, podnio je i prijedlog za osiguranje privremenom mjerom, kojom bi se, radi osiguranja nenovčane tražbine i uspostave pravnog reda na nekretnini- pomorskom dobru, zabranilo protivniku osiguranja korištenje nekretnine i Gradu Splitu dalo pomorsko dobro na privremeno upravljanje.

3. Izjavio je da je 28. svibnja 2015. Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije donijela odluku o davanju koncesije protivniku osiguranja na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu Klasa: 021-04/15-02/116, Urbroj: 2181/1-01-15-1. Na temelju te odluke, stranke da su 1. listopada 2015. zaključile ugovor o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni, Klasa: 934-01/14-01/0171, Urbroj: 2181/1-06/02-15-0027 u razdoblju od 1. listopada 2015. do 31. rujna 2025. Pored toga, stranke da su sklopile i dva dodatka ugovoru o koncesiji 22. svibnja 2018. i 16. studenoga 2020. Pri sklapanju ugovora o koncesiji, tvrtka tuženika da je glasila Dolis inženjering d.o.o., a prilikom sklapanja dodataka ugovoru da je izmijenjena tvrtka protivnika u Dolis d.o.o. Solin. Protiv odluke skupštine predlagatelja podnesena je žalba koju je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture odbilo rješenjem Klasa:

UP/II-342-01/15-01/45, Urbroj: 530-03-2-1-1-15-2 od 13. kolovoza 2015. Potom da je Luxury rooms j.d.o.o. podnio tužbu Upravnom sudu u Splitu. Odlučujući o tužbi Upravni sud u Splitu da je donio presudu poslovnog broja Usljn-41/2015 kojom je poništeno rješenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Klasa: UP/II-342- 01/15-01/45, Urbroj: 530-03-2-1-1-15-2 od 13. kolovoza 2015. i odluka o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni, Klasa: 021-04/15-02/116, Urbroj: 2181/1-01-15-1. Protiv te presude da je podnesena žalba koju je Visoki upravni sud Republike Hrvatske 8. rujna 2022. presudom poslovnog broja Usž-3102/2021-4 odbio i potvrdio presudu Upravnog suda u Splitu.

4. Stoga da je koncesija protivnika osiguranja prestala i to danom pravomoćnosti presude o poništenju odluke o davanju koncesije Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije od 28. svibnja 2015., odnosno da je prestala 8. rujna 2022. Nakon toga, protivnik osiguranja da nema pravnu osnovu na temelju koje bi kao koncesionar koristio pomorsko dobro. Stoga da je predlagatelj osiguranja protivnika osiguranja pozvao iseliti se s pomorskog dobra dopisom od 20. listopada 2022. što protivnik osiguranja nije učinio.

5. S obzirom na to da se protivnik osiguranja opire presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske od 8. rujna 2022. i predaje odbiti u posjed predlagatelju osiguranja pomorsko dobro, da postoji opasnost od neovlaštenog raspolaganja pomorskim dobrom od strane protivnika osiguranja. Uz to, da je potrebno privremenom mjerom regulirati odnos među strankama i osigurati pravni red na pomorskom dobru, tako što će se protivniku osiguranja zabraniti korištenje predmetnog pomorskog dobra i pomorsko dobro povjeriti na upravljanje Gradu Splitu, kao što je i predviđeno planom upravljanja pomorskim dobrom. Izjavio je i to da protivniku osiguranja neće nastati šteta donošenjem privremene mjere jer svakako nema osnove za korištenje pomorskog dobra, pa ga ne može koristiti niti ostvarivati gospodarsku djelatnost na pomorskom dobru. Stoga je radi osiguranja nenovčane tražbine predaje u posjed i na slobodno raspolaganje nekretninom pomorskim dobrom, a i radi uspostave pravnog reda na nekretnini pomorskom dobru, tražio donošenje privremene mjere kojom bi se protivniku osiguranja zabranilo korištenje pomorskog dobra na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni.

6. Radi dokazivanja ispunjenja pretpostavki za određivanje predložene mjere osiguranja predlagatelj osiguranja je uz prijedlog za osiguranje dostavio ugovor o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni sa snimkom stvarnog stanja u mjerilu 1:1000, potom dodatak 1 i 2 ugovoru o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni te odluku o davanju koncesije na ugovor o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni objavljenu u službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije od 28. svibnja 2015., presudu Upravnog suda u Splitu poslovnog broja Usljn-41/2015-21 od 14. srpnja 2017. i potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti te presude, presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Usž-3102/2021-4 od 8. rujna 2022. i dopis predlagatelja osiguranja protivniku osiguranja Klase: 934-01/14-01/0171, Urbroj: 2181/1-06-02- 01/01-22-0104 od 20. listopada 2022.

7. U podnesku koji je 15. svibnja 2023. predao sudu, predlagatelj osiguranja predložio je sudu da odredi prekid parničnog postupka jer je Ustavni sud Republike Hrvatske donio odluku broj U-III-6583/2022 kojom je prihvatio ustavnu tužbu protivnika osiguranja i ukinuo presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Usž-3102/21 od 8. rujna 2022. i Upravnog suda u Splitu poslovnog broja Usljn-41/2015 od 14. srpnja 2017. i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

8. Protivnik osiguranja se protivio prijedlogu za osiguranje navodeći da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine, niti opasnosti da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Pored toga izjavio je da predlagatelj osiguranja traži predaju stvari u korist Grada Splita, a da to nije ovlašten tražiti.

9.Odlučujući o prijedlogu za osiguranje sud je ocijenio sadržaj dostavljenih isprava.

10. Propisano je člankom 346. stavkom 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22., dalje: OZ) da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

11. Propisano je člankom 347. stavkom 2. OZ-a da sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda.

12. Tražio je predlagatelj osiguranja da sud odredi privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine na predaju stvari zbog postojanja opasnosti od neovlaštenog raspolaganja stvari, kao i određivanje privremene mjere radi privremenog uređenja stranačkog odnosa, odnosno određivanje regulacijske mjere osiguranja.

13. Predlagatelj osiguranja međutim nije učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine na predaju stvari. Naime, predlagatelj je izjavio da protivnik osiguranja drži stvar u posjedu na temelju u njegovu korist ustanovljenog prava, koncesije, ali i da je to pravo prestalo kada je odluka predlagatelja na temelju koje je protivnik stekao koncesiju na predmetnoj nekretnini poništena presudom Upravnog suda u Splitu poslovnog broja Usljn-41/15. Međutim, ta je presuda ukinuta, jednako kao i presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Usž- 3102/21 kojom je potvrđena presuda Upravnog suda u Splitu poslovnog broja Usljn- 41/15, odlukom o prihvaćanju ustavne tužbe poslovnog broja U-III-6583/2022 koju je donio Ustavni sud Republike Hrvatske 27. travnja 2023. Stoga i dalje postoji i proizvodi učinak Odluka predlagatelja osiguranja o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predjelu uvale Kašjuni od 28. svibnja 2015., pa predlagatelj osiguranja ima osnovu posjedovanja nekretnine. Dakle, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine na predaju stvari, pa je stoga bez ispitivanja ispunjenja daljnjih pretpostavki za određivanje privremene mjere, prijedlog trebalo odbiti.

14. Nije osnovan niti prijedlog za određivanje regulacijske mjere.

15. Opća pretpostavka za određivanje regulacijske mjere je vjerojatnost postojanja spornog pravnog odnosa kao objekta osiguranja, a pored te opće pretpostavke, treba biti ispunjena i druga pretpostavka na koju se u konkretnom slučaju poziva predlagatelj osiguranja, a to je nužnost uređenja pravnog odnosa radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno sprječavanja nasilja. Osim toga, ta se privremena mjera može odrediti i ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda.

16. Pri tome, treba imati na umu da je odnos sporan kada je među strankama sporno njegovo postojanje ili pravna valjanost, a osim toga i onda kada su sporna prava i obveze koje iz njega proizlaze. Odnos je sporan i onda kada je protivnik osiguranja poduzeo radnju kojom čini povredu tog odnosa. Kako se privremeno uređenje spornih odnosa u pravilu sastoji od privremenog određivanja nekih prava i obveza koje iz njih proizlaze za sudionike tih spornih odnosa, to ono obuhvaća i privremeno određivanje sadržaja tih prava i obveza. Dakle, cilj regulacijskih mjera nije rješavanje spora među strankama, već osiguranje konkretnog odnosa iz kojeg mogu proizlaziti tražbine koje se mogu prisilno ostvariti. S tim u vezi dužnost je predlagatelja osiguranja bila supstancirati činjenično i dokazima svoju tvrdnju o postojanju stranačkog odnosa koji je objekt osiguranja, o pravima i obvezama koji čine sadržaj tog odnosa te o okolnostima koje upućuju na zaključak o postojanju spora stranaka u njihovom odnosu.

17. Najprije je za primijetiti da odnos stranaka nije sporan. Naime, predlagatelj osiguranja je svojom Odlukom o davanju koncesije na pomorskom dobru protivniku osiguranja dao koncesiju. Zakonitost i pravilnost te odluke predmet je ispitivanja u upravnom sporu na traženje treće osobe, izvan kruga stranaka ovog postupka. No, svakako kao što je prethodno rečeno, u ovom trenutku odluka o davanju koncesije proizvodi učinke te ovlaštenje protivnika osiguranja koristiti pomorsko dobro postoji i nije sporno. Utoliko treba zaključiti da stranački odnos nije odnos koji je potrebno privremeno regulirati. Potrebu za privremenim reguliranjem tog odnosa, tako je izjavio u prijedlogu, predlagatelj osiguranja vidio je zbog postojanja potrebe za osiguranje pravnog reda.

18. Pravni red, kao pravni standard, pretpostavlja takvo stanje odnosa među pravnim subjektima koje karakterizira spremnost i posvećenost subjekata ostvarenju zahtjeva postavljenih pravnim poretkom. Stoga okolnost postojanja stanja opasnosti protupravnog ponašanja kojeg od sudionika koje može ozbiljno ugroziti prava i obveze sudionika u pravnom odnosu, predstavlja važan razlog za donošenje regulacijske privremene mjere kojom bi se pravni red ponovno uspostavio ili očuvao. No, nije svako ponašanje suprotno zahtjevima pravnog poretka, razlog za privremeno interveniranje u stranačke odnose. Naime, ponašanja suprotna određenjima pravnog poretka razmatraju se i ispravljaju kroz redovnu metodu pravne zaštite subjektivnih građanskih prava kroz parnični postupak. Ukoliko bi se svako ponašanje suprotno od onog određenog pravilima pravnog poretka uređivalo kroz postupak osiguranja otpala bi potreba za vođenje građanskog parničnog postupka kao redovne metode zaštite povrijeđenih i ugroženih subjektivnih prava, a time i svih instrumenata tog postupka usmjerenih na ravnopravno sudjelovanje svih subjekata određenog odnosa. Upravo zato, regulacijsku privremenu mjeru moguće je odrediti samo onda kada protupravno ponašanje sudionika odnosa ozbiljno ugrožava prava i obveze sudionika odnosa. Takvu ozbiljnu ugrozu prava i obveza, proizlazi iz sadržaja dostavljenih isprava, protivnik osiguranja nije manifestirao. Utoliko, niti ne postoji pravozaštitna potreba na strani predlagatelja osiguranja za privremenim reguliranjem stranačkog odnosa, pa je prijedlog za osiguranje i iz tog razloga trebalo odbiti.

19.Stoga je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu 21. kolovoza 2023.

Sudac

Ana Misir Šarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja. O žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Odvjetnik Mladen Oštro, e-komunikacijom

- Odvjetnik Domagoj Mužić, e-komunikacijom

- u spis

Broj zapisa: 9-3085b-97a35

Kontrolni broj: 0fece-5597c-94e0a

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=ANA MISIR ŠARIĆ, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.