REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 11 Us I-315/2023-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužiteljice M. A.-R. iz C., H. 3a, koju zastupa opunomoćenica A. J. B., odvjetnica u R., T. 4, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, radi potvrde geodetskog elaborata, 21. kolovoza 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP-II-932-07/21-07/630, URBROJ: 541-11/2-23-2 od 27. siječnja 2023. i rješenja Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Crikvenica KLASA: UP/I-932-01/21-11/2, URBROJ: 541-19-04/1-21-2 od 17. lipnja 2021.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova ovog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Crikvenica KLASA: UP/I-932-01/21-11/2, URBROJ: 541-19-04/1-21-2 od 17. lipnja 2021. odbijen je prigovor ovdje tužiteljice u svezi geodetskog elaborata pregledanog i potvrđenog pod oznakom KLASA: 932-06/2020-02/233.

2. Protiv navedenog rješenja ovdje tužiteljica izjavila je žalbu koju je tuženik pobijanim rješenjem KLASA: UP-II-932-07/21-07/630, URBROJ: 541-11/2-23-2 od 27. siječnja 2023. odbio kao neosnovanu.

3. Tužiteljica je pravodobno podnijela tužbu ovom sudu u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika, ističući pri tome kako se tuženiku obratila s prigovorom na potvrdu geodetskog elaborata koju je izdao Područni ured za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Crikvenica od dana 22. rujna 2020. KLASA: 932- 06/2020-02/233 s obrazloženjem, između ostalog, da predmetni geodetski elaborat ne sadrži obvezne priloge te da nekretnine koje su oduzete, a pogotovo k.č. … i dio k.č. … k.o. C. te pješačka staza u nastavku nisu bile obuhvaćene odlukom nadležnog tijela te da ne ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o cestama koje je nužno prethodno ispuniti da bi se smatrale nerazvrstanom cestom. Odluka o razvrstavanju k.č. … i k.č. … k.o. C. kao nerazvrstane ceste nije postojala u vrijeme kada je tuženik izdavao potvrdu geodetskog elaborata dana 22. rujna 2020. niti je postojala u vrijeme donošenja rješenja zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Crikvenici (pa čak niti u vrijeme ulaganja prigovora na predmetno rješenje), kojim se provode predložene promjene u zemljišnoj knjizi od dana 18. prosinca. 2020. Tek je naknadno, po nenadležnom tijelu i bez da su ispunjeni uvjeti iz čl. 98. st. 1. i čl. 131. Zakona o cestama donesen dana 31. prosinca 2020. nezakonit opći akt pod nazivom "IV. izmjena i dopuna jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama", kojim se, između ostalog, dodaju uz raniju odluku u registar nerazvrstanih cesta nekretnine k.č. … i dijelovi k.č. … i k.č. … k.o. C. koje su već u trenutku donošenja te odluke bile pripojene k.č. … k.o. C. koja je predmet osporavanog geodetskog elaborata. Predmetne nekretnine nikada nisu predstavljale javnu cestu, već građevinske parcele – okućnice koje su kao takve upisane i u katastru i u zemljišnoj knjizi temeljem građevinskih dozvola, s točno utvrđenom namjenom korištenja u smislu čl. 40. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te nije bilo nikakvog zakonskog osnova za njihovu preparcelaciju. Stoga tuženik nije smio potvrditi predmetni geodetski elaborat, jer sukladno čl. 71. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina, a osporavani geodetski elaborat nije imao zakonom i pravilnikom propisane obvezatne priloge. Nadalje, da je nadležni područni ured za katastar zaista u skladu sa zakonom izdao predmetnu potvrdu, onda je trebao pozvati podnositelja zahtjeva na dopunu odnosno izmjenu podnesenog geodetskog elaborata jer u očitovanju upravitelja nerazvrstanih cesta od 17. siječnja 2020., odnosno od 22. rujna 2020. koje je obvezan prilog spornog geodetskog elaborata nigdje ne proizlazi da su nekretnine k.č. …, k.č. … i k.č. … k.o. C., dio nerazvrstane ceste k.č. … k.o. C., oznake NC-C1205 i dr. niti su te nekretnine ikada imale ili stekle status javnog dobra u općoj uporabi – nerazvrstane ceste niti su u trenutku podnošenja geodetskog elaborata na potvrdu područnom uredu za katastar bile upisane u registar nerazvrstanih cesta Grada Crikvenice.

4. Slijedom navedenog, tužbenim zahtjevom predloženo je donošenje presude kojom se poništava rješenje tuženika kao i rješenje prvostupanjskog upravnog tijela te vraćanje predmeta potonjem tijelu na ponovno postupanje.

5. U tužbi je tužiteljica ujedno predložila sudu podnijeti zahtjev Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske za ocjenom zakonitosti općeg akta, pozivom na Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Pravilnik o geodetskim elaboratima, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o cestama, Zakon o zemljišnim knjigama i Zakon o općem upravnom postupku jer prilikom potvrđivanja spornog geodetskog elaborata nisu pravilno primijenjeni zakoni, pravilnici utemeljeni na zakonu ili drugi zakonito donesen propis ili opći akt, odnosno iz razloga jer je opći akt na temelju kojeg je donesena potvrda geodetskog elaborata nezakonit.

6. Naime, tužiteljica smatra da je prethodno spomenuta odluka Grada Crikvenice, Upravnog odjela za komunalni sustav i zaštitu okoliša KLASA: 363-01/15- 01/428, URBROJ: 2107/01-06/11-17-9 od 31. prosinca 2020. nezakonita te je stoga predloženo sudu uputiti zahtjev za ocjenu zakonitosti ovog općeg akta Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, obzirom da se radi o prethodnom pitanju za odlučivanje u ovoj upravnoj stvari, sve u skladu sa čl. 45. st. 2. i čl. 83. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS).

7. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio odbiti tužbeni zahtjev.

8. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 7. lipnja 2023. u prisutnosti opunomoćenice tužiteljice te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika čime se smatra da je strankama u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS) dana mogućnost izjasniti se o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet ovog spora. Na predmetnom ročištu opunomoćenica tužiteljice istaknula je kako ostaje u cijelosti kod navoda iz tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva. Dodala je da predlaže saslušati voditelja Ispostava katastra Crikvenice J. K. i referenta M. F. na okolnost zakonitosti postupanja Ispostave Crikvenica. Nadalje, istaknula je da ZK sud u svojem rješenju str. 3. toč. 7. navodi da nije ovlašten ispitivati pravilnost i zakonitost prijavnog lista te da je to u nadležnosti katastra, a koji je propustio utvrditi da k.č. …, … i … k.o. C. nemaju status javnog dobra u općoj uporabi odnosno nerazvrstane ceste. Predloženo je i saslušanje I. C. iz R., L. 23, vlasnika odnosno direktora poduzeća G. M. koji ima saznanja o formiranju i namjeni nekad jedne čestice kroz koju sada prolazi nerazvrstana cesta. Predloženo je naslovnom sudu postupiti prema čl. 83. st. 2. i prema čl. 45. st. 2. toč. 2. ZUS-a. Ukoliko sud to ne smatra potrebnim, moli se za rok od osam dana u kojem će tužiteljica obavijestiti Visoki upravni sud Republike Hrvatske o potrebi ocjene zakonitosti općeg akta. Tužiteljica je ustrajala i na prijedlogu iz podneska od 25. svibnja 2023. odnosno kod prijedloga da se odlučivanje u ovoj pravnoj stvari prekine te uputi Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta, a podredno ukoliko sud isto smatra dopuštenim, da samostalno odluči o zakonitosti općeg akta. Po provođenju predloženih dokaza predložila je usvajanje tužbenog zahtjeva te zatražila trošak.

9. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika u sporu je izveden dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora. Preostali dokazni prijedlozi tužiteljice su odbijeni ocjenom da isti nisu relevantni za rješavanje ove upravne stvari kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog upravnog spora.

10. Prvenstveno, vezano za zahtjev tužiteljice za prekid ovog spora, pri tome ističući da je tužiteljica zatražila prekid i po zaključenju rasprave, a po podnošenju prijedloga za pokretanje postupka ocjene zakonitosti općeg akta, valja istaknuti kako sud u konkretnom slučaju nije našao ispunjenom niti jednu od pretpostavki propisanih odredbom čl. 45. st. 1. ZUS-a za prekid spora te je stoga predmetni zahtjev tužiteljice ocijenjen neosnovanim, odnosno sud nije našao oportunim određivanje prekida po čl. 45. st. 2. ZUS-a iz razloga koji će se nastavno pojasniti.

11. Na temelju razmatranja svih pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan iz razloga koji se nastavno iznose.

12. Prema članku 71. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18) da bi se parcelacijski i geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina.

13. Prema tome, geodetski elaborat je tehnička podloga kojom se provode promjene podataka o katastarskim česticama i u katastarskom operatu, čiju tehničku ispravnost potvrđuje nadležni ured za katastar svojom potvrdom, pa se tu ne radi o upravnim aktima. Navedeno stajalište jasno je zauzeto u upravnosudskoj praksi, a kako to između ostalog proizlazi iz presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-1450/2020-2 od 28. svibnja 2020.

14. Odredbom čl. 2. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) propisano je da se upravnom stvari smatra svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje. St. 2. istoga članka propisano je da se upravnom stvari smatra i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar.

15. Cijeneći citirane pravne propise, odnosno sudsku praksu, prema shvaćanju suda u konkretnom slučaju nisu postojale pretpostavke za meritorno odlučivanje o prigovoru tužiteljice jer se ne radi o upravnoj stvari.

16. Stoga, kako postupak potvrđivanja geodetskog elaborata nije upravna stvar, ne može se u tom postupku ni izjaviti prigovor protiv postupanja prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku, odnosno ovaj sud zaključuje kako pravnoj zaštiti, u smislu odredbe čl. 156. ZUP-a, u konkretnom slučaju nema mjesta.

17. Naime, odredbe čl. 42., 122., i 155.-158. ZUP-a, kojima je propisano izjavljivanje prigovora, odnose se isključivo na izjavljivanje prigovora u upravnim stvarima.

18. Slijedom navedenog, smatrajući kako nema mjesta očitovanju o daljnjim navodima tužiteljice, odnosno kako je tuženik pravilno donio odluku kojom je odbio žalbu ovdje tužiteljice protiv rješenja prvostupanjskog upravnog tijela kojim je doduše prigovor tužiteljice ispravno trebalo odbaciti, sud je ne nalazeći da je navedenim postupanjem počinjena povreda zakona na štetu tužiteljice, na temelju odredbe čl. 57. st. 2. ZUS-a riješio kao u izreci ove presude.

19. Zaključno, nastavno na ranije izneseno, sud nije našao svrsishodnim u ovom slučaju pokretati postupak ocjene zakonitosti općeg akta jer isti postupak bez obzira na ishod ne bi mogao biti od utjecaja na zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja kojim je pravilno trebalo odbaciti prigovor obzirom da se radi o prigovoru na postupanje u neupravnom postupku potvrđivanja geodetskog elaborata, a stoga niti određivanju prekida temeljem odredbe čl. 45. st. 2. ZUS-a.

20. Tužiteljica je ujedno zatražila naknadu troškova ovog spora. Odredbom čl. 79. st. 4. ZUS-a propisano je da stranka koja u cijelosti izgubi spor snosi sve troškove spora. Kako je tužiteljica izgubila ovaj spor to je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadom troškova spora te je odlučeno kao u izreci ove presude.

U Rijeci 21. kolovoza 2023.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.