Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 24 Gž-1857/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Tomislavu Aralici kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice I. G. iz K., OIB: …, zastupane po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva V. i dr. iz R., protiv tuženika D. G. iz K., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. D., odvjetniku u R., zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Psp-72/2022-14 od 27. siječnja 2023., dana 18. kolovoza 2023.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika te potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Psp-72/2022-14 od 27. siječnja 2023. u dijelu pod točkama I. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Psp-72/2022 od 27. siječnja 2023. odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da je tuženik D. G. smetao tužiteljicu I. G. u posljednjem mirnom suposjedu stana u R. na adresi …, prizemlje, koji stan ima cca 80 m2 površine, a sastoji se od dvije sobe, hodnika, kupaone, dnevnog boravka sa kuhinjom, te smočnice, na način da je promijenio bravu ulaznih vrata u stan, čime je tužiteljicu onemogućio u pristupu predmetnoj nekretnini, a što je tužiteljica saznala 7. rujna 2022., pa se nalaže tuženiku uspostaviti stanje suposjeda kakvo je bilo prije učinjenog čina smetanja, na način da vrati staru bravu ili da tužiteljici preda ključ nove brave, te se zabranjuje tuženiku da počini novi ili sličan čin smetanja suposjeda u odnosu na tužiteljicu, te mu se nalaže da se suzdrži od svakog budućeg istog ili sličnog smetanja posjeda, u roku od 8 dana.

II. Odbija se prijedlog za određivanjem privremene mjere koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku da u roku od 24 sata od prijema ovog rješenja tužiteljici preda novi ključ brave vrata za ulaz u stan u R. na adresi …, prizemlje, koji stan ima cca 80 m2 površine, a sastoji se od dvije sobe, hodnika, kupaone, dnevnog boravka sa kuhinjom, te smočnice,

2. Privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka.

3. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu."

III. Nalaže se tuženiku tužiteljici naknaditi prouzročeni trošak ovog postupka u iznosu od 656,98 EUR/4.950,00 kuna, u roku od 8 dana."

2. Protiv navedenog rješenja, i to sadržajno samo u dijelu pod točkama I. i III. izreke, pravodobno se žali tuženik zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) s prijedlogom da sud drugog stupnja pobijano rješenje u osporenom dijelu preinači.

3. Žalba nije osnovana.

4. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP budući se rješenje suda prvog stupnja može ispitati, izreka mu je razumljiva, ne proturječi samo sebi niti razlozima rješenja, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za odlučivanje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

5. Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Predmet ovog postupka jest zahtjev tužitelja za sudskom zaštitom zbog oduzetog posjeda stana, izdavanja privremene mjere te naknade troškova postupka. Tijekom postupka utvrđene su slijedeće bitne činjenice:

- tužiteljica i tuženik su bračni drugovi čija je zajednica faktično prekinuta, a ujedno su suposjednici stana u R. na adresi …, površine oko 80 m2, koji se sastoji od dvije sobe, hodnika, kupaone, dnevnog boravka sa kuhinjom, te smočnice, a nalazi se u prizemlju zgrade;

- tužiteljica je posjedovala ključ od brave ulaznih vrata u taj stan gdje je povremeno boravila, a prije smetanja posjeda zadnji put je stanu bila 19. kolovoza 2022.;

- negdje između 19. kolovoza 2022. i 7. rujna 2022. tuženik je samovlasno promijenio bravu na ulaznim vratima stana, a tužiteljici nije predao primjerak ključa od nove brave;

- kad je tužiteljica došla do stana 7. rujna 2022. nije mogla starim ključem otključati bravu na ulaznim vratima stana te je istog dana saznala za čin smetanja i osobu koja je to počinila;

- tuženik je odbio predati tužiteljici ključ od nove brave i na ovaj način joj oduzeo suposjed stana.

7. Na ove utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 12., čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV), članka 346. Ovršnog zakona pa presudio kao u izreci.

8. Sud je prvog stupnja pravilno utvrdio činjenično stanje i primijenio materijalno pravo.

9. Sud je prvog stupnja kao nesporne utvrdio činjenice kako je tuženik tužiteljici dao ključeve od predmetnog stana u ožujku 2020., te kako je da je nakon 19. kolovoza 2022. promijenio bravu na stanu ali tužiteljici nije dao ključ od nove brave. Također je utvrdio da je tužiteljica bila u času utuženog čina u mirnom suposjedu stana i da joj je tuženik utuženim činom oduzeo suposjed istog. Pa kako je zaključio da je tužiteljica zatražila posjedovnu zaštitu unutar propisanih subjektivnog i objektivnog roka, pružio joj je posjedovnu zaštitu i odlučio kao u izreci osporenog rješenja.

10. Tuženik i u žalbi osporava da je tužiteljica bila samostalna suposjednica ističući kako je ona bila samo pomoćnik u posjedovanju, kao što je i on, a posjednik je trgovačko društvo I. d.o.o.

11. Točno je da pomoćnik u posjedovanju, slijedom odredbe čl. 12. ZV, nema posjed stvari. Međutim, u postupku je utvrđeno, a i sud prvog stupnja je o tome pružio valjane razloge, kako tužiteljica nije bila pomoćnik u posjedovanju trgovačkom društvu I. d.o.o. niti tuženiku. Nije dokazano da bi ona bila radnica trgovačkog društva I. d.o.o., a to ne tvrdi ni tuženik. Utvrđeno je kako se nije pokoravala nalozima I. d.o.o., nije izvršavala isključivo tuđu faktičnu vlast, već je sama odlučivala kako i na koji način će vršiti svoj suposjed. Utvrđeno je kako je u stan dolazila kad je sama htjela, imala je u posjedu ključ od stana, u stan je donijela i u njemu držala neke svoje pokretnine, a sve to nema veze s djelatnošću trgovačkog društva I. d.o.o. niti je to radila po nalozima uprave tog trgovačkog društva. Vjerodostojna je i nje tvrdnja kako se predmetni stan nije u predmetnom razdoblju koristio u poslovne svrhe. Te njene navode potkrepljuju i fotografije koje je priložila u sudski spis (listovi 22-34 spisa) iz kojih je razvodno kako je stan uređen i namješten za stanovanje.

12. Činjenica vlasništva stana nije odlučna za donošenje odluke u ovom sporu, niti je u parnicama zbog smetanja posjeda dopušteno raspravljanje o pravu na stvari i pravu na posjed (čl. 441. ZPP).

13. To što je tužiteljica odbila tuženiku vratiti ključeve brave ulaznih vratiju stana ne znači da je ona zbog toga prekludirala u traženju posjedovne zaštiti. Drugačije pravno shvaćanje žalitelja je pogrešno.

14. Također nije osnovan niti žalbeni razlog da suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik jer bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu, a pozivom na odredbu čl. 24. st. 2. ZV. Ovdje se ne radi o takvoj pravnoj situaciji. Tuženik je tužiteljici oduzeo suposjed i time ju potpuno isključivo od dotadašnjeg suposjeda pa za odlučivanje o njenom zahtjevu nije nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

15. Nije pravilno niti pravno shvaćanje tuženika kako on kao pomoćnik u posjedovanju trgovačkog društva I. d.o.o. nije pasivno legitimiran. On je direktor trgovačkog društva I. d.o.o. i kao takav ispunjava pretpostavke da ga se smatra pomoćnikom u posjedovanju dotičnog trgovačkog društva. Ali on je ujedno i neposredni izvršitelj čina smetanja posjeda. Prema stabilnoj i dugotrajnoj sudskoj praksi pasivno su legitimirani i neposredni izvršitelj čina smetanja posjeda, i nalogodavac. Stoga je on pasivno legitimiran kao neposredni izvršitelj čina smetanja posjeda u parnici zbog smetanja posjeda

16. I odluka je o troškovima postupka zakonita kako po osnovu, temeljem čl.154. st.

1. ZPP, tako i po visini, temeljem čl. 155. ZPP. Tuženik je u cijelosti izgubio parnicu pa je dužan protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Sud prvog stupnja je pravilno postupio kad je tužiteljici priznao troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice.

17. Slijedom iznesenog valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP povodom žalbe tuženika odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Zagrebu 18. kolovoza 2023.

Sudac:

Tomislav Aralica, v.r.