REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-6926/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. D.B., zbog prekršaja iz čl. 238. st. 1. i 7. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17, 70/19 i 42/20.), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Postaje prometne policije Pula, od 26. svibnja 2022., broj: 211-07/22-3/10371, u sjednici vijeća održanoj 17. kolovoza 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu prigovora okr. D.B., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci i novčanoj kazni, na način da se postupanje okr. D.B., činjenično opisano u t. 1. izreke pobijanog prekršajnog naloga, pravno označava kao prekršaj iz čl. 238. st. 1. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22 i 114/22.) za koji se okr. Damiru Bašaniću na temelju tog propisa, utvrđuje novčana kazna 260 eura (dvjesto šezdeset) eura/1.958,97 kuna[1] (tisuću devetsto pedeset osam kuna i devedeset sedam lipa) te postupanje činjenično opisano u t. 2. izreke pobijanog prekršajnog naloga, pravno označava kao prekršaj iz čl. 65. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) za koji se okr. D.B. na temelju tog propisa, utvrđuje novčana kazna 663,61 eura (šesto šezdeset tri eura i šezdeset jedan cent)/5.000,00 kuna (pet tisuća kuna), pa se okr. D.B. na temelju čl. 39. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ), izriče ukupna novčana kazna 923,61 eura (devetsto dvadeset tri eura i šezdeset jedan cent)/6.955,40 kuna (šest tisuća devetsto pedeset pet kuna i četrdeset lipa).

II. Izrečenu novčanu kaznu okr. D.B. je dužan platiti u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pravomoćne presude, a ukoliko okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cjelini.

III. Odbija se kao neosnovan prigovor okr. D.B. te se prekršajni nalog u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje.

IV. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) PZ-a okr. D.B. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 15 (petnaest) eura/113,02 kuna (stotrinaestkunaidvijelipe) u roku 15 (petnaest) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom, proglašen je krivim okr. D.B. da je, na način činjenično opisan u t. 1. izreke, počinio prekršaj iz čl. 238. st. 1. i st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je na temelju tog propisa utvrđena novčana kazna 2.000,00 kuna, a na način činjenično opisan u t. 2. izreke, počinio prekršaj iz čl. 65. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu za koji mu je na temelju tog propisa utvrđena novčana kazna 5.000,00 kuna pa mu je izrečena ukupna novčana kazna 7.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezan je na naknadu troškova prekršajnog postupka 500,00 kuna.

2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okr. D.B., osobno je pravodobno podnio prigovor zbog izrečene novčane kazne. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

3. S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. toč. 2. PZ-a, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. PZ-a, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba PZ-a o žalbenom postupku.

4. Prigovor nije osnovan.

5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

6. Okrivljenik u prigovoru navodi da mu je izrečena novčana kazna previsoka, da nije niti obveznu registraciju mogao platiti, da ima porezni dug na obrtu, da su se on i susjed dogovorili da će po pola platiti registraciju, da se predmetne zgode malo provozao kamionom prije nego ode na registraciju, da je zatečen u blizini svoje kuće, da ima četvero malodobne djece od kojih dvoje idu u školu, a dvoje su manje životne dobi pa nije u mogućnosti platiti novčanu kaznu pa moli da mu se ista ublaži.

7. Razmotrivši odluku o utvrđenim novčanim kaznama, prvenstveno se ističe da je dana 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 114/22.) uslijed uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a koji propisuje manji iznos novčane kazne za prekršaj iz čl. 238. st. 1. i 7. tog Zakona (260 eura, što primjenom konverzije iznosi 1.958,97 kuna), što ga čini blažim propisom od onoga koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja (Zakon o sigurnosti prometa na cestama, „Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17, 70/19. i 42/20.,), a koji je za taj prekršaj propisivao nešto višu novčanu kaznu i to 2.000,00 kuna. Sukladno načelu primjene blažeg propisa iz čl. 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se najblaži propis za počinitelja.

7.1. Stoga je ovaj sud u konkretnom predmetu, pazeći na pravilnu primjenu materijalnog prava po službenoj dužnosti, preinačio pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način da je pravilno pravno označio postupanje okrivljenika činjenično opisano u t. 1. izreke pobijanog prekršajnog naloga kao prekršaj iz čl. 238. st. 1. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17, 70/19., 42/20. i 114/22) i okrivljeniku utvrdio novčanu kaznu u iznosu 260 eura (izraženu i u protuvrijednosti u kunama), dok je za prekršaj činjenično opisan u t. 2. izreke, pravno označen kao prekršaj iz čl. 65. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu prihvatio po prvostupanjskom tijelu utvrđenu novčanu kaznu 5.000,00 kuna te istu utvrdio u iznosu važeće valute, odnosno, eurima pa je izrekao ukupnu novčanu kaznu 923,61 eura (6.955,40 kuna) kako je to navedeno u t. I. izreke ove presude.

8. Odluka o utvrđenim pojedinačnim novčanim kaznama je razmatrana uslijed preinake u pravnoj oznaci djela za djelo pod t. 1. izreke pobijanog prekršajnog naloga, budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne, kao i uslijed podnesenog prigovora za prekršaj činjenično i pravno opisan pod t. 2. izreke pobijanog prekršajnog naloga.

8.1. Prije svega, potrebno je napomenuti da je, sukladno odredbi čl. 237. st. 2. PZ-a, okrivljenik bio dužan podnijeti dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor, što nije učinio pa su navodi u pogledu eventualno slabije materijalne situacije ostali na razini paušalnog isticanja.

8.2. Po ocjeni ovog suda, utvrđena novčana kazna u unaprijed zakonom propisanom iznosu za prekršaj iz čl. 238. st. 1. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te u posebno propisanom minimumu za prekršaj iz čl. 65. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, primjerene su stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. PZ-a. Imajući u vidu da u konkretnom slučaju nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdavale primjenu instituta ublažavanja kazne, kao i to da su izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja otklonjena je mogućnost izricanja ublažene kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. PZ-a i svrha kažnjavanja iz čl. 32. PZ- a ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem, kako se to sugerira u prigovoru.

8.3. Stoga je nije bilo osnove za prihvaćanje okrivljenikovog prigovora u dijelu koji se odnosi na odluku o utvrđenim novčanim kaznama.

9. Paušalni iznos troškova ovog žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) PZ-a, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. PZ-a određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, („Narodne novine“, broj: 18/13) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika, držeći da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 15 eura, odnosno, 113,02 kuna, dakle, gotovo minimalnog iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje i osoba koje je eventualno dužan uzdržavati.

10. Slijedom navedenog, na temelju čl. 238. st. 11. u vezi sa čl. 207. (t. I. izreke) i čl. 205. (t. II. izreke) PZ-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 17. kolovoza 2023.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi istarskoj, Postaji prometne policije Pula, u 2 otpravka: za spis i okrivljenika.