1

Poslovni broj: 7 Gž-214/2022-3

 

 

                                                                                                                                                                        

Poslovni broj: 7 Gž-214/2022-3

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

                           

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Ireni Terzić-Dikanović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice R. S. iz P., OIB:… zastupane po odvjetnicima iz Z. odvjetničkog ureda S. R. i R. K. iz P., kao punomoćnicima, protiv protustranke O. F., F., . OIB …, zastupane po odvjetnicima iz Z. odvjetničkog ureda F. S. i L. T., iz P., kao punomoćnicima, radi određivanja naknade i isplate, rješavajući žalbu predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj: R1-593/2017-63 od 10. siječnja 2022., dana 5. veljače 2024.,

 

r i j e š i o   j e

 

Žalba predlagateljice R. S. odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj: R1-593/2017-63 od 10. siječnja 2022., u cijelosti.

             

Obrazloženje

 

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

I. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagateljice koji glasi:

„Dužna je O. F. predlagateljici R. S. isplatiti naknadu za predanu nekretninu odnosno za suvlasnički dio od 9/14 nekadašnje nekretnine označene kao k.č.br. … k.o. F. u iznosu od 47.400,00 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 31. listopada 2017. do isplate, pod prijetnjom ovrhe.”

II. Odbija se prijedlog predlagateljice za zabilježbu spora.

III. Odbija se zahtjev predlagateljice za naknadu postupovnog troška kao nosnovan.

 

2. Protiv ovog rješenja predlagateljica je pravovremeno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te je predložila da nadležni županijski sud uvaži žalbu, preinači pobijano rješenje na način da u cijelosti usvoji zahtjev predlagateljice i da naloži protustranci da joj naknadi troškove parničnog postupka prema troškovniku od 29. studenoga 2021. ili da isto rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

2.1 Predlagateljica smatra da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) u vezi s člankom 381. ZPP-a iz razloga što rješenje proturječi samo sebi i razlozima rješenja, te što o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja i samih dokaza koji su izvedeni tijekom postupka. Dodatno pojašnjava da se sukladno odredbi članka 132. stavka 5. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12), u ovom izvanparničnom postupku može raspravljati samo o visini naknade koju protustranka treba isplatiti predlagateljici za nekretninu koju je predlagateljica predala protustranci, zbog čega je predlagateljica i pokrenula ovaj postupak budući da pred Uredom državne uprave u Istarskoj županiji nije postignut sporazum u pogledu visine naknade.

 

2.2. Nadalje se žalbenim navodima ukazuje da nije sporno da je predlagateljica, prije pokretanja ovog izvanparničnog postupka, pokrenula i vodila postupak pred Uredom državne uprave u Istarskoj županiji u svrhu davanja izjave vlasnika o predaji predmetnog zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, te sporazumnog određivanja naknade, a sve kako je to propisano člankom 129. – 132. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a koji postupak je okončan na raspravi održanoj dana 31. listopada 2017. na kojem je tijelo koje vodi postupak utvrdilo da su ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke da predlagateljica da izjavu o predaji zemljišta protustranci O. F..

 

2.3. Osim navedenog predlagateljica smatra da se prvostupanjski sud u pobijanom rješenju pogrešno poziva na odredbe Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), a koje odredbe nemaju utjecaja na odlučivanje u ovom izvanparničnom postupku obzirom da je u trenutku kada je predlagateljica pokrenula postupak pred Uredom državne uprave u Istarskoj županiji 2009. godine, bio na snazi Zakon o prostornom uređenju i gradnji, dok je Zakon o cestama stupio na snagu kasnije, pa se taj postupak pred Uredom državne uprave, a posljedično tome i pred sudom vezano za visinu naknade, može provesti samo temeljem odredaba Zakona koji su bili na snazi u trenutku pokretanja postupka, a zbog čega je pogrešno pozivanje prvostupanjskog suda i na odredbe Zakona o prostornom uređenju (NN 3/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19).

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba nije osnovana.

             

5. Neosnovano predlagateljica u žalbi ističe da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavku 2. točki 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZPP), budući je izreka razumljiva i ne proturječi sama sebi niti razlozima rješenja, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se navodi u razlozima rješenja i samih dokaza koji su izvedeni tijekom postupka. a prvostupanjski sud je za svoje stajalište dao valjane razloge. Drugostupanjski sud također nije utvrdio postojanje niti jedne od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

 

6. Predmet ovog izvanparničnog postupka je zahtjev predlagateljice za isplatu naknade povodom predaje zemljišta koje se nalazi u njezinom suvlasništvu u vlasništvo tuženiku kao jedinici lokalne samouprave, a na temelju odredbe članka 132. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

 

7. Među strankama je tijekom postupka bilo sporno pravno pitanje može li sud u ovom postupku radi određivanja naknade ispitivati jesu li bile ispunjene pretpostavke za predaju zemljišta u vlasništvo jedinici lokalne samouprave, a posljedično tome i osnovanost zahtjeva za određivanje naknade ili se pak u ovom postupku može raspravljati jedino o visini pripadajuće naknade za predano zemljište odnosno tržišnoj vrijednosti zemljišta, a koje pravno pitanje je sporno i prema žalbenim navodima.

 

8. Prvostupanjski sud je, prije svega, uvidom u spis Ureda državne uprave u Istarskoj županiji klasa: 944/07/12-01/01 pravilno utvrdio da je predlagateljica postupak pred tim Uredom pokrenula 2012. godine, te da su u ovom postupku primjenjuju odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) koji je u to vrijeme bio na snazi, a ne odredbe Zakona o prostornom uređenju (NN 3/13) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014., iako su i tim zakonom gotovo istovjetno uređeni uvjeta predaje (prijenosa) nekretnine.

 

9. Nadalje je pravilno zaključeno da u sudskoj nadležnosti nije samo utvrđivanje visine naknade za predano zemljište, kako to neosnovano ističe predlagateljica, nego da je u sudskoj nadležnosti i ispitivanje i ocjenjivanje postojanja pretpostavki za predaju zemljišta jer bi u protivnom došlo do onemogućavanja pružanja pravne zaštite jedinici lokalne samouprave, što nije prihvatljivo, a što je u skladu i s odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1026/15-3 od 19. listopada 2016.

 

10. Odredbom članka 129. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (dalje u tekstu: Zakon) propisano je da vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojem je detaljnim planom uređenja ili urbanističkim planom uređenja planirano građenje građevina i uređaja komunalne ili druge infrastrukture ili druga građevina javne namjene koje ne može biti vlasnik, može ovo zemljište predati u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, dok prema stavku 2. istog članka na prethodno opisani način može postupiti i vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojemu ne može graditi jer se ne može formirati građevna čestica u skladu s detaljnim planom uređenja, s tim da gotovo identične odredbe o uvjetima predaje (prijenosa) nekretnine sadrži i Zakon o prostornom uređenju koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.

 

10.1. Nadalje je člankom 132. stavkom 1. Zakona propisano da vlasnik zemljište iz članka 129. i članka 130. tog Zakona predaje izjavom koja se daje na zapisnik uredu državne uprave u županiji, koji je prema stavku 2. istog članka dužan pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju izjave najmanje četrnaest dana prije davanja izjave, a prema stavku 3. istog članka izjavu uručiti zastupniku jedinice lokalne samouprave ako je prisutan, odnosno u protivnom bez odlaganja dostaviti jedinici lokalne samouprave u čije je vlasništvo predano zemljište. Člankom 132. stavkom 4. Zakona propisano je da će Ured državne uprave na prijedlog vlasnika zakazati raspravu u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za predmetno zemljište, dok je stavkom 5. istog članka propisano da ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade da će nadležni sud ovu naknadu na zahtjev vlasnika odrediti u izvanparničnom postupku.

 

10.2. Člankom 131. stavkom 1. Zakona propisano je da za predano zemljište iz članka 129. i članka 130. stavka 1. tog Zakona, vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti predanog zemljišta u vrijeme predaje, odnosno u iznosu za koji je umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja služnosti, dok je prema stavku 2. istog članka naknadu iz stavka 1. dužna isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od dvije godine od dana predaje zemljišta, odnosno sklapanja ugovora.

 

11. Iz navedenih odredbi, dakle, proizlazi da su temeljne pretpostavke za predaju zemljišta u vlasništvo jedinici lokalne samouprave:

- da je osoba koja predaje zemljište vlasnik (suvlasnik) predmetnog zemljišta,

- da je zemljište neizgrađeno i

- da je na zemljištu koje se predaje detaljnim planom uređenja ili urbanističkim planom uređenju planirano građenje građevina komunalne infrastrukture javne namjene, na kojima vlasnik nekretnine više ne može biti vlasnikom.

 

12. Iz zemljišnoknjižnog izvatka od 31. listopada 2017., koji je priložen uz prijedlog, utvrđeno je da je u to vrijeme predmetna k.č.br. …, bila upisana u zk.ul. br. … k.o. F., kao pašnjak površine 163 m2 i da se nalazila u suvlasništvu predlagateljice u 9/14 dijela, D. K. u 2/14 dijela i M. K. u 3/14 dijela.

 

13. Uvidom u spis Ureda državne uprave u Istarskoj županiji klasa: 944-07/12-01/1 utvrđeno je da je predlagateljica dopisom O. F. od 15. siječnja 2009. upućena da povodom zahtjeva za izvlaštenje njezine k.č.br. … upisane u zk.ul. … k.o. F. postupi sukladno članku 132. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, da je predlagateljica 11. lipnja 2012. nadležnom Uredu državne uprave u Istarskoj županiji podnijela zahtjev za zakazivanje rasprave u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za korištenje zemljišta u kojem navodi da je vlasnica 9/14 dijela k.č.br. …upisane u zk.ul. … k.o. F. preko koje se formirao prilazni put za izgrađene objekte, a da je na navedenom mjestu predviđen i put (javna cesta) prema urbanističkom planu, te da joj prema članku 131. Zakona o prostornom uređenju i gradnji pripada naknada za korištenje zemljišta kao javnog puta. Spisu je priložen i izvod iz prostornog plana iz kojega proizlazi da se prema Urbanističkom planu uređenja naselja Valbandon (Službene novine Istarske županije broj 6/07) predmetna k.č.br. … k.o. F. nalazi unutar granica građevinskog područja, dijelom unutar javne prometne površine, unutar zaštićenog koriodora prometnice i unutar granica Zaštićenog obalnog pojasa mora, te da se O. F. protivila vođenju postupka navodeći da je predmetna nekretnina već izgrađena, da je po svom pravnom statusu nerazvrstana cesta i da je po samom Zakonu u vlasništvu O. F..

 

13.1. Uvidom u navedeni spis Ureda državne uprave nadalje je utvrđeno da je na zapisniku od 31. listopada 2017. zaprimljena izjava predlagateljice kojom je kao suvlasnica k.č.br. … upisane u zk.ul. … k.o. F. u 9/14 dijela, a sukladno članku 129. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, predala u vlasništvo O. F. svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine za koji od O. F. potražuje naknadu tržišne vrijednosti, te da je dopustila O. F. da na temelju izjave, uz potvrdu isplate naknade, ishodi uknjižbu prava vlasništva. Na istom ročištu utvrđeno je da se izjavom suvlasnika o prijenosu zemljišta predmetna nekretnina u 9/14 dijela prenosi u vlasništvo O. F. sukladno članku 129. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, da predlagateljici kao suvlasnici nekretnine pripada pravo na isplatu naknade u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta na dan održavanja rasprave sukladno članku 131. stavku 1. istog Zakona, te da je naknadu dužna isplatiti O. F. u roku od dvije godine od dana održavanja rasprave (izjave o prijenosu zemljišta) sukladno članku 131. stavku 2. istog Zakona, s tim da su stranke upućene da svoja daljnja prava ostvaruju pred sudom u izvanparničnom postupku.

 

14. Na temelju uviđaja od 29. studenoga 2018. i nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka D. P., na koji stranke nisu imale primjedbi, utvrđeno je da se predmetna k.č.br. … k.o. F. nalazi u V. u ulici K., da parcela ima oblik trokuta i da je s jugoistočne strane ograđena betonskim zidom od k.č.br. … i k.č.br. … te rubom uređenog parkirališta k.č.br. … da sjeverno parcela završava u dvorištu okućnice kuće na adresi . i da većim dijelom zahvaća asfaltiranu cestu, a da je manji dio makadam uz cestu do zida, zid i dio dvorišta, kao i da je ta čestica u posjedovnom i vlasničkom listu tada bila upisana kao pašnjak površine 163 m2.

 

15. Građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku G. M. utvrđeno je da je na predmetnoj lokaciji izvedena sabirna prometnica kroz naselje V. koja je ucrtana i evidentirana u prostorno planskoj dokumentaciji O. F. pa da se iz tog razloga predmetna prometnica smatra legalnom građevinom, da se nekretnina nalazi unutar granica izgrađenog građevinskog dijela naselja i da u naravi čini dio javne prometne površine kroz naselje V. (U. K. - sabirna cesta), da širina asfaltirane površine iznosi 6,20 metara, a da je ukupna širina puta 7,70 metara i da ostatak puta nije asfaltiran, da je u sjeverozapadnom dijelu čestice izveden ogradni zid debljine 20 cm koji je dio ogradnog zida objedinjenih susjednih čestica koje se nalaze u tom dijelu predmetne čestice i da je dužina zida koji zalazi u k.č.br. … 10,65 metara, a da je uz zid zasađena zelena ograda i stablašice. Iz nalaza i mišljenja vještaka, nadalje, proizlazi da vještak nije pribavio službeni podatak o godini izgradnje prometne površine, ali da je prema navodima vlasnika susjednih nekretnina izgrađena prije više od 20 godina, zatim je utvrđeno da tržišna vrijednost nekretnine iznosi 12.343,22 eura (93.000,00 kn), a suvlasničkog dijela predlagateljice 7.963,37 eura (60.000,00 kn), dok je dopunom vještačenja od 19. travnja 2021. utvrđeno da tržišna vrijednost dijela nekretnine pod prometnicom iznosi 9.781,67 eura (73.700,00 kn), a suvlasničkog dijela predlagateljice 6.291,06 eura (47.400,00 kn).

 

16. Prvostupanjski sud je zaključno utvrdio da je za vrijeme trajanja ovog postupka dio predmetne k.č.br. … k.o. F. u površini od 135 m2 evidentiran kao narazvrstana cesta na temelju Geodetskog elaborata broj 22/2020 izvedenog stanja nerazvrstane ceste - NC 14 K. - V., te da je upis izvršen na temelju rješenja istog suda poslovni broj Z-15529/2020 od 26. listopada 2020., kao i da je u Geodetskom elaboratu priloženo očitovanje O. F. klasa: 936-00/20-01/16 od 23. srpnja 2020., kao nositelja prava na nerazvrstanoj cesti (NC 14) K.-V. u F., iz kojega proizlazi da elaborat odgovara izvedenom stanju ceste koja je izvedena do stupanja na snagu Zakona o cestama (NN broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), te da se koristila za promet vozila i da je bila pristupačna većem broju korisnika do stupanja na snagu Zakona o cestama.

 

17. Imajući u vidu da predlagateljica konačnim zahtjevom traži naknadu upravo za onaj dio nekretnine koji je ušao u koridor ceste razmjerno svome suvlasničkom dijelu (iako je prilikom davanja izjave o predaji zemljišta dala izjavu da čitav svoj suvlasnički dio predaje O. F.), te da je u postupku nedvojbeno utvrđeno da je dio predmetne k.č.br. …k.o. F., za kojega predlagateljica traži naknadu, već u trenutku podnošenja zahtjeva nadležnom Uredu državne uprave 2012. predstavljao asfaltiranu cestu, dakle da nije bila riječ o neizgrađenom građevinskom zemljištu, a da je stupanjem na snagu Zakona o cestama 28. srpnja 2011. ta cesta postala nerazvrstana cesta - javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu O. F., prvostupanjski sud je pravilno zaključio da nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za davanje izjave o prijenosu vlasništva O. F. u smislu članka 129. stavka 1. Zakona, a samim time niti uvjeti za određivanje naknade za istu nekretninu, te je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio kao neosnovane zahtjeve predlagateljice za isplatu naknade i za naknadu postupovnog troška (točka I. i III. izreke rješenja).

 

18. Prvostupanjski sud je, također, pravilno odbio prijedlog predlagateljice za zabilježbu spora (točka II. izreke rješenja) jer se radi o postupku za utvrđivanje i isplatu naknade za zemljište čiji ishod izravno ne bi mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava, a što je pretpostavka za zabilježbu spora prema članku 81. stavku 1. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17), koja odredba je identična odredbi članka 86. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19).

 

19. Zbog iznesenog odlučeno je temeljem članka 380. točke 2. ZPP-a kao u izreci.

 

Slavonski Brod, 5. veljače 2024.

 

  Sutkinja

 

                                                 Irena Terzić-Dikanović