Poslovni broj: Usž-1965/23-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. B., V., kojeg zastupa opunomoćenik I. G., odvjetnik u N. G., protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda O., Ispostave u P., radi bespravne gradnje, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: 1 UsI-1448/2022-8 od 23. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj 9. kolovoza 2023.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: 1 UsI-1448/2022-8 od 23. ožujka 2023.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/22-02/916, URBROJ: 443-02-01-17-22-1 od 15. studenog 2022. i zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.
2. Rješenjem tuženika naloženo je tužitelju, kao vlasniku i investitoru, da u roku od 120 dana, ukloni bespravno izgrađene zgrade poljoprivredne namjene, za odlaganje sijena, izgrađene na kč.br. 333 k.o. S. u S. i to zgrade trodijelnog volumena, tlocrtnih dimenzija širine glavnog pročelja 37,4 m, dužine zgrade 48 m i tlocrtne površine 1795 m2, pod prijetnjom prisilnog izvršenja tog rješenja, ako investitor ne postupi dobrovoljno po naloženoj obvezi.
3. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U razlozima žalbe navodi da mu nije dostavljen spis niti je cjelokupan spis predmeta učinjen dostupnim u elektronskom obliku pa se na eventualni dio odgovora na tužbu i ostalo što se eventualno nalazi uz odgovor na tužbu, a izvan onog što je dostavljeno u elektronskom obliku, tužitelj nije mogao očitovati niti sud na tome temeljiti odluku. Povrijeđena su načela postupanja jer tužitelju nije omogućeno učinkovito sudjelovanje u postupku i legitimna očekivanja tužitelja za pravnu zaštitu pred sudom i upravnim tijelima kroz pravilnu i jednaku primjenu materijalnih propisa prema svima. Poziva se na presudu Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Prekršajnog odjela i očitovanje Upravnog odjela za graditeljstvo, infrastrukturu i zaštitu okoliša, Pododsjeka za graditeljstvo i prostorno uređenje N. G., čija relevantnost nije valjano ocijenjena od strane suda. Prekršajnom presudom tužitelj je oslobođen od optužbe za istovrsnu gradnju, a u odnosu na građevinu koja je predmet ovog spora, očekuje se također oslobađajuća presuda. U ostatku žalbe opširno ponavlja tužbene navode da sporna građevina podliježe pod odredbu članka 2. stavka 1. točke 18.b Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 31/20. i 74/22., dalje: Pravilnik). Slijedom navedenog, predlaže usvojiti žalbu i poništiti prvostupanjsku presudu i rješenje tuženika.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ovaj Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj člankom 66. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine”, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21, dalje: ZUS) iz razloga na koje tužitelj upire u žalbi.
7. To stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je istu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, nakon čega je, pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, osnovano zaključio da su ispunjene pretpostavke za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18. i 117/21.).
8. Inspekcijskim nadzorom nesporno je utvrđeno da je tužitelj, kao investitor i vlasnik, bez izvršne građevinske dozvole, izgradio dvije nadstrešnice dimenzija cca 16,80 m x 48,00 m, na metalnim stupovima s dvostrešnim krovištem od lima, između kojih je nadstrešnica od 4,00 m, koje nadstrešnice su zatvorene s jedne strane s limom, a preostale tri strane su otvorene.
9. Tužitelj ne osporava da je prijeporna gradnja izvedena bez izvršne građevinske dozvole, već smatra da su prijeporni radovi izvršeni sukladno odredbi članka 2. stavak 1. točke 18.b Pravilnika, koje prigovore je prvostupanjski sud pravilno otklonio s argumentirano obrazloženim razlozima, koje prihvaća i ovaj Sud jer su utemeljeni na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava. Naime, prema navedenoj podzakonskoj odredbi, bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi građevina i oprema namijenjena držanju stoke i drugih životinja i to nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane, a o kakvoj građevini se ovdje ne radi.
10. U postupku je pravilno utvrđeno da se radi o gospodarskoj građevini poljoprivredne namjene, površine 1795 m2, koju je tužitelj izgradio radi skladištenja sijena i slame jer se bavi registriranom djelatnošću proizvodnje i izvoza stočne hrane. Prvostupanjski sud je valjano obrazložio da je cilj navedene podzakonske odredbe građenje privremene građevine za sklanjanje stoke i/ili stočne hrane, a ne izgradnja gospodarske građevine za potrebe skladištenja, što je sporna građevina u naravi. U konkretnom slučaju, sporna građevina i zbog svoje površine podliježe kontroli glavnog projekta, sukladno odredbi članka 3. stavka 1. točke 1. alineje 2. Pravilnika o o kontroli projekata („Narodne novine“, broj: 32/14. i 72/20.), prema kojoj je kontrola glavnog projekta glede mehaničke otpornosti i stabilnosti konstrukcija i temeljnog tla obvezna za zgrade građevinske (bruto) površine 800 m2 i više, a što je ovdje slučaj.
11. Glede žalbenog prigovora tužitelja da mu nije dostavljen spis, Sud upućuje na odredbu članka 53. ZUS-a, kojom je propisano pravo stranke obavijestiti se o tijeku spora i razgledati spis. Osim toga, iz podataka spisa predmeta proizlazi da je dana 16. ožujka 2023. održana glavna rasprava, na koju je pristupio opunomoćenik tužitelja i službena osoba tuženika pa je neosnovan žalbeni prigovor tužitelja da mu nije bilo omogućeno sudjelovanje u postupku.
12. Konačno, i preostali žalbeni prigovori, koji su istovjetni navodima tužbe, valjano su otklonjeni od strane prvostupanjskog upravnog suda.
13. Kraj takvog stanja stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
14. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, žalbu odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu 9. kolovoza 2023.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović, v.r.
