Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: II Kž-331/2023-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću za mladež sastavljenom od suca mr. sc.Marijana Bitange, predsjednika vijeća te sudaca Tomislava Juriše i Snježane Hrupek-Šabijan, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Srpak, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog V. Š., zbog kaznenog djela iz članka 153. stavka 2. u s vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru broj Kovm-3/2023-10 od 24. srpnja 2023., o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 8. kolovoza 2023.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog V. Š. kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim je rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru broj Kovm-3/2023-10 od 24. srpnja 2023., nakon podignute optužnice protiv okrivljenog V. Š. zbog kaznenog djela silovanja iz članka 153. stavka 2. u s vezi sa stavkom 1. KZ/11., pod točkom I. izreke na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08.), produljen je istražni zatvor protiv okrivljenika iz zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08., a pod točkom II. izreke u istražni zatvor je okrivljeniku uračunato vrijeme lišenja slobode od 26. lipnja 2023. pa nadalje.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni V. Š. po branitelju, odvjetniku S. V., "iz svih zakonskih razloga, bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona na štetu optuženika", s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da "pobijano rješenje ukine, podredno preinači u mjeru opreza".
3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na uvid.
4. Žalba nije osnovana.
5. Po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, pravilno je i potpuno prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. Za svoju odluku sud je dao jasne, određene, neproturječne i dostatne razloge kako u odnosu na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke, tako i u odnosu na postojanje posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora, a jednako tako i razloge zbog kojih nalazi da je jedino mjera istražnog zatvora prikladna za ostvarenje svrhe zbog koje je istražni zatvor protiv okrivljenika i do sada primjenjivan i iz kojih razloga nije moguća njegova zamjena blažim mjerama.
5.1. Prvostupanjski je sud pravilno utvrdio i obrazložio iz čega proizlazi osnovana sumnja da je okrivljenik počinio inkriminirano kazneno djelo, odnosno iz materijalnih i personalnih dokaza na kojima se temelji optužnica. Prilikom odlučivanja o daljnjoj primjeni mjere istražnog zatvora sudovi nisu ovlašteni ocjenjivati vjerodostojnost dokaza. Osnovanost sumnje, prilikom odlučivanja o potrebi daljnje primjene istražnog zatvora, utvrđuje se na osnovu sadržaja postojećih dokaza bez ulaženja u vrijednosnu ocjenu istih, dok će odluku o tome je li okrivljenik počinio terećeno mu kazneno djelo donijeti raspravno vijeće tek po završetku dokaznog postupka kroz ocjenu svih izvedenih dokaza, ukoliko optužnica bude potvrđena. Stoga su bez značaja navodi žalbe okrivljenika kojima se polemizira sa vjerodostojnošću iskaza žrtve, kao i navodi da "postoje samo svjedoci po čuvenju".
6. Nadalje, prvostupanjski sud je ispravno utvrdio i obrazložio da na strani okrivljenog V. Š. i nadalje egzistira opasnost od ponavljanja kaznenog djela, a koja je dovela i do prvotnog određivanja istražnog zatvora. Naime, iako je okrivljenik kazneno neosuđivana osoba, i po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske postoji opravdana i predvidiva opasnost da bi isti puštanjem na slobodu mogao ponoviti kazneno djelo. Naime, prvostupanjski sud osnovano je svoj zaključak, utemeljio na okolnosti da je okrivljenik osnovano sumnjiv da je postupao sa izrazitom bezobzirnošću uz znatan stupanj kriminalne volje, a imajući u vidu način počinjenja kaznenog djela, kao i da je i za vrijeme trajanja njihove bivše emotivne veze (prema iskazu same žrtve) prema njoj ispoljavao agresiju, te da sve navedene okolnosti u međusobnoj logičnoj povezanosti zapravo predstavljaju one osobite okolnosti koje opravdavaju zaključak o potrebi daljnje primjene mjere istražnog zatvora zbog sprečavanja utvrđene realne opasnosti od ponavljanja kaznenog djela na slobodi. Dakle, iz svega navedenog proizlazi da je ispravan zaključak prvostupanjskog suda da se istražni zatvor ukazuje kao jedina i nužna mjera za uspješnu prevenciju opasnosti od ponavljanja kaznenog djela te u konkretnom slučaju, i po ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske nije svrhovita primjena mjera opreza, a za što se u žalbi zalaže žalitelj.
7. Uzimajući u obzir i procjenu da još uvijek postoji realna opasnost da bi okrivljeni V. Š. puštanjem na slobodu mogao ponoviti kaznena djela, te s obzirom da pobijano rješenje sadrži dostatne i relevantne razloge koje opravdavaju činjeničnu i pravnu osnovu primjene istražnog zatvora, to je produljenje te mjere protiv istog, protivno tvrdnji žalitelja i razmjerno postizanju opravdanog cilja budući da zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti pretežu nad njegovim pravom na slobodu.
8. Osnovanost pobijanog rješenja nije s uspjehom dovedena u pitanje niti isticanjem žalbenog navoda o "postizavanju svrhe primjenom blaže mjere, zabrane približavanja i dr. iz čl.98. ZKP", jer je utvrđeni stupanj opasnosti od ponavljanja kaznenog djela takvog intenziteta da predložene mjere opreza ne predstavljaju adekvatnu garanciju za njezinu uspješnu prevenciju. Ovo posebice u situaciji kada je okrivljenik, nakon ranijeg prekršajnog postupka u kojem mu je kao maloljetniku bio izrečen sudski ukor, sada osnovano sumnjiv da je počinitelj kaznenog. Jednako tako, bez utjecaja su i žalbeni navodi kojima žalitelj ističe svoju mlađu životnu dob, kao i mogućnost gubitka zaposlenja zbog vremena provedenog u istražnom zatvoru.
9. Slijedom svega navedenog, a budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 8. kolovoza 2023.
Predsjednik vijeća:
mr.sc. Marijan Bitanga,v.r.
