Republika Hrvatska
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske
Zagreb, Savska cesta 62
Poslovni broj: II Kž-323/2023-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Tomislava Juriše, predsjednika vijeća te Marije Balenović i Sande Janković, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog Oskara Mioca zbog kaznenih djela iz članka 111. točke 3. u vezi članka 34. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Šibeniku, broj Kovm-3/2023-5 od 14. srpnja 2023. o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 1. kolovoza 2023.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okrivljenog Oskara Mioca kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranim prvostupanjskim rješenjem nakon podignute optužnice protiv okrivljenog Oskara Mioca kaznenog djela teškog ubojstva u pokušaju iz članka 111. točke 3. u vezi članka 34. stavka 1. KZ/11., kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11., kaznenog djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11. te kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3., sve u vezi članka 51. KZ/11., na temelju članka 131. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. – dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor okrivljeniku po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. te mu je u istražni zatvor uračunato vrijeme oduzimanja slobode od
16. travnja 2023. pa nadalje.
2. Žalbu protiv tog rješenja podnio je okrivljeni Oskar Mioca po branitelju, odvjetniku Marku Fuštini zbog "svih zakonom predviđenih razloga'' s prijedlogom "da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske uvaži ovu žalbu okrivljenika Oscara Mioca, ukine osporavano rješenje i nad okrivljenikom ukine istražni zatvor te mu odredi mjere opreza iz čl. 98. st. 2., toč. 2., toč. 3., 4.''
3. Spis je u skladu sa člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
4. Žalba nije osnovana.
5. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda kako u konkretnom slučaju egzistiraju opća i posebna pretpostavka za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog Oskara Mioca iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. i to kao nužne i za sada jedine prikladne mjere kojom će se ostvariti istražnozatvorska svrha, a koji u cijelosti prihvaća i Visoki kazneni sud Republike Hrvatske. Jednako tako, prvostupanjski je sud iznio i dostatne razloge u odnosu na nemogućnost zamjene mjere istražnog zatvora nekom blažom mjerom.
5.1. Naime, za odlučivanje o postojanju temeljne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora dostatan je odgovarajući stupanj osnovane sumnje da je okrivljenik počinio kaznena djela za koja se tereti u ovom postupku, a koja proizlazi iz podignute optužnice i svih dokaza na kojima se ista temelji, dok će odluku o kaznenoj odgovornosti okrivljenika i o stupnju njegove krivnje, kao i pravnoj kvalifikaciji pojedinih kaznenih djela, u slučaju potvrđivanja optužnice, ocjenjujući sve izvedene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, donijeti raspravno vijeće tek na završetku dokaznog postupka. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi okrivljenika kojim se polemizira s činjeničnim utvrđenjima iz podignute optužnice te pravnom kvalifikacijom kaznenog djela ubojstva u pokušaju.
6. Vezano uz postojanje posebne zakonske pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika, u pravu je prvostupanjski sud kada ocjenjuje da u konkretnom slučaju postoji realna i predvidiva opasnost od ponavljanja kaznenih djela, koja se, može prevenirati isključivo mjerom istražnog zatvora kao najstrožom mjerom. Kraj takvog stanja stvari, činjenica ranije neosuđivanosti okrivljenika, a protivno žalbenim prigovorima, ne umanjuje značaj i intenzitet postojeće opasnosti od ponavljanja djela.
6.1. Naime, kada se uzme u obzir kriminalna količina, težina i okolnosti počinjenja kaznenih djela pri čemu je okrivljenik tempore criminis iskazao visoki stupanj kriminalne volje, upornosti, bezobzirnosti i okrutnosti u inkriminiranom postupanju djelujući u stanju smanjene ubrojivosti pa svemu navedenom pridodaju rezultati provedenog psihijatrijskog vještačenja iz kojeg proizlazi da okrivljenik boluje od kronificiranog PTSP-a, koji je sada u rezidualnoj fazi i da je pri činjenju kaznenih djela odlučujuću ulogu imao alkohol jer je tempore criminis okrivljenik u krvi imao više od 2,00 g/kg uslijed čega postoji opasnost od ponavljanja sličnog ili težeg kaznenog djela u budućnosti te postoji uvjet za izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, ocjena je i ovog suda kako sve utvrđene okolnosti u svojoj ukupnosti i logičkoj povezanosti upućuju na postojanje neposredne i razborito predvidive opasnosti da će okrivljenik boravkom na slobodi ponoviti ista ili slična kaznena djela.
7. Stoga, protivno žalbenim navodima, prvostupanjsko rješenje sadrži dostatne i relevantne razloge koji opravdavaju činjeničnu i pravnu osnovu daljnje primjene mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika, a njezino je produljenje razmjerno postizanju opravdanog cilja, jer u konkretnom slučaju zahtjevi javnog interesa i očuvanja sigurnosti pretežu nad pravom okrivljenika na slobodu.
8. Kako, dakle, ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 1. kolovoza 2023.
Predsjednik vijeća:
Tomislav Juriša
