Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

    Zagreb, Savska cesta 62

    Poslovni broj: II Kž-312/2023-5

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Tomislava Juriše, predsjednika vijeća te Marije Balenović i Sande Janković, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog M. K. zbog kaznenog djela iz članka 111. točke 1., 2. i 3. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11.,144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, broj Kov- 28/2023-5 od 13. srpnja 2023. o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 1. kolovoza 2023.,

    r i j e š i o  j e

    Odbija se žalba okrivljenog M. K. kao neosnovana.

    Obrazloženje

    1. Uvodno citiranim prvostupanjskim rješenjem nakon podignute optužnice protiv okrivljenog M. K. zbog kaznenog djela teškog ubojstva iz članka 111. točke 1., 2. i 3. KZ/11., na temelju članka 131. stavka 1. u svezi članka 127. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor protiv okrivljenika po zakonskim osnovama iz članka 123. stavka 1. točke 3. i 4. ZKP/08.

    2. Žalbu protiv tog rješenja podnio je okrivljeni M. K. po branitelju, odvjetniku V. J. zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da "Visoki kazneni sud Republike Hrvatske uvaži ovu žalbu i pobijano rješenje ukine".

    3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na uvid.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ocjenjuje kako su u konkretnom slučaju ispunjene opća i posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog M. K. po zakonskim osnovama iz članka 123. stavka 1. točke 3. i 4. ZKP/08. te je prvostupanjski sud za svoju odluku dao jasne i dostatne razloge koji su prihvatljivi i drugostupanjskom sudu. Jednako tako, prvostupanjski je sud iznio i dostatne razloge u odnosu na nemogućnost zamjene mjere istražnog zatvora blažim mjerama.

    6. U pogledu žalbenih navoda kojima se osporava oblik krivnje te pravna kvalifikacija inkriminiranog kaznenog djela, što suštinski predstavlja iznošenje obrane, žalitelju se napominje da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio kako osnovana sumnja da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje se u ovom kaznenom postupku tereti proizlazi iz dokaza na kojima se temelji podignuta optužnica. Naime, za odlučivanje o postojanju temeljne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora dostatan je odgovarajući stupanj osnovane sumnje da je okrivljenik počinio kaznena djela za koje se tereti u ovom postupku, što je ovdje i ostvareno, kako je prethodno utvrđeno, dok će odluku o kaznenoj odgovornosti okrivljenika, pravnoj kvalifikaciji djela i o stupnju njegove krivnje, u slučaju potvrđivanja optužnice, ocjenjujući sve izvedene dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, donijeti raspravno vijeće tek na završetku dokaznog postupka.

    7. Nadalje, u pogledu postojanja opasnosti od ponavljanja djela kao posebne pretpostavke za istražni zatvor, ocjena je Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske kako je ispravno prvostupanjski sud izveo zaključak da u konkretnom slučaju kod okrivljenika postoji opasnost od ponavljanja istih ili sličnih kaznenih djela koja je takvog značaja i intenziteta da se ista može prevenirati isključivo istražnim zatvorom kao najstrožom mjerom. Naime, kada se analizira težina i okolnosti počinjenja najtežeg kaznenog djela protiv života i tijela koje mu se stavlja na teret, iskazani visoki stupanj upornosti, okrutnosti, bezobzirnosti i kriminalne volje u protupravnom postupanju na štetu žrtve-majke Đ. K. pa navedenom priroda kako iz psihijatrijskog vještačenja proizlazi da je uslijed kombiniranog utjecaja pripitosti, konzumacije kanabisa i stanja kronične frustracije okrivljenik bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da bi se boravkom na slobodi okrivljenik mogao dovesti u slično stanje što može rezultirati ponovnim činjenjem kaznenih djela.

    8. Promašeni su žalbeni navodi kojima se želi ukazati na pozitivne crte ličnosti okrivljenika, odnosno da se radi o nenasilnoj osobi koja je bila psihički kronično frustrirana i iscrpljena zbog suživota s majkom koja je bila teško bolesna i psihički promijenjena, a za koju je okrivljenik jedini skrbio, a koji su očigledno usmjereni na umanjenje kaznenopravne odgovornosti okrivljenika.

    9. Osim toga, ispravan je zaključak prvostupanjskog suda kako u konkretnom slučaju egzistira i posebna istražnozatvorska osnova iz članka 123. stavka 1. točke 4. ZKP/08. jer su kumulativno ispunjene sve tri zakonske pretpostavke za produljenje istražnog zatvora po ovoj osnovi, odnosno istražni zatvor je nužan radi neometanog odvijanja postupka, radi se o kaznenom djelu za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora i kod kojeg su okolnosti počinjenja kaznenog djela posebno teške. Pri tome, valja napomenuti kako su kod ovog, ionako teškog kaznenog djela ostvarene čak tri kvalifikatorne osnove iz članka 111. KZ/11., odnosno žrtva je ubijena na okrutan način, a radi se o osobi posebno ranjivoj zbog dobi i teže tjelesne smetnje te bliskoj osobi koju je okrivljenik ranije zlostavljao.

    9.1. Naime, podignutom optužnicom okrivljeniku se stavlja na teret da je svoju majku, osobu starije životne dobi i teško narušenog zdravstvenog stanja, slabo pokretnu, koju je prethodno kroz duže vremensko razdoblje verbalno i fizički napadao, 30-ak puta izudarao neidentificiranim tupotvrdim predmetima po glavi i tijelu te koljenima pritisnuo njezin prsni koš, uslijed kojih ozljeda je i preminula na mjestu događaja. Stoga je opravdano zaključiti da se radi o okolnostima koje već postojeći zakonski opis kaznenog djela teškog ubojstva iz članka 111. točke 1. KZ/11., za koje je zapriječena kazna dugotrajnog zatvora te koje je po svojoj prirodi ionako teško, čine znatno težim, s obzirom na način počinjenja kaznenog djela, kao i druge okolnosti koje, gledajući u cjelini, prelaze uobičajene okvire tih kaznenih djela, što je ovdje slučaj.

    9.2. Nadalje, daljnja primjena mjere istražnog zatvora nužna je i radi neometanog odvijanja postupka, zbog čega je, u konkretnom slučaju, opravdano dati prednost javnom interesu da okrivljenik ostane u istražnom zatvoru pred njegovim osobnim pravom na slobodu. Ovako inkriminirani način postupanja, kod prosječnog građanina izaziva zgražanje i posebnu moralnu osudu, pogotovo jer se radi o relativnoj maloj sredini, pa bi puštanje na slobodu osobe koja je osnovano sumnjiva za počinjenje takvog kaznenog djela imala za posljedicu stvaranje osjećaja uznemirenosti javnosti i u njoj umanjilo ugled i povjerenje u kazneno pravosuđe. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je iz gore navedenih razloga protiv okrivljenika i dalje nužna primjena mjere istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 4. ZKP/08.

    10. U odnosu na žalbeni navod kako je prvostupanjski sud produljio istražni zatvor zbog istražnozatvorskog razloga u članku 123. stavku 1. točki 4. ZKP/08., koji razlog nije egzistirao u prethodnom rješenju, žalitelju se napominje kako je državni odvjetnik na ročištu za produljenje istražnog zatvora nakon podignute optužnice predložio produljenje istražnog zatvora i iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 4. ZKP/08. koji prijedlog je sud prihvatio pobijanim rješenjem. U tom smislu, na pravilnost i zakonitost ovdje pobijanog rješenja nisu od utjecaja žalbeni prigovori koji se odnose na ranije pravomoćno rješenje o produljenju istražnog zatvora iz prethodnog postupka.

    11. Slijedom iznesenog, a budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja

    Zagreb, 1. kolovoza 2023.

    Predsjednik vijeća:

    Tomislav Juriša,v.r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.