REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2147/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. K., K. V., OIB …, koju zastupa punomoćnik V. V., odvjetnik u R., protiv tuženika I. K., S. V.-M., OIB …, kojeg zastupa privremena zastupnica A. B., odvjetnica u V. G., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž Ob-24/23-3 od 23. veljače 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj P Ob-126/17-67 od 4. siječnja 2023., u sjednici održanoj 26. srpnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž Ob-24/23-3 od 23. veljače 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj P Ob-126/17-67 od 4. siječnja 2023.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), a imajući u vidu činjenična utvrđenja na kojima su sudovi temeljili zaključak o (ne) osnovanosti tužbenog zahtjeva, revizijski sud je ocijenio da se u prijedlogu za dopuštenje revizije, glede postavljenih pitanja, ne radi o pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, prvim pitanjem tužiteljica polazi od pretpostavki koje u konkretnom slučaju nisu ispunjene - da je nekretnina stečena za vrijeme trajanja braka ili izvanbračne zajednice. Ovo stoga što prema utvrđenjima i razlozima u pobijanim odlukama proizlazi: - da je sporna nekretnina stečena u vremenu kada je brak između stranaka pravomoćno razveden i tuženik je upisan kao vlasnik za cijelo; - da se na temelju provedenih dokaza nije moglo sa sigurnošću utvrditi postojanje izvanbračne zajednice stranaka; - da su stranke nakon razvoda braka razriješile svoje imovinske odnose s naslova bračne odnosno izvanbračne zajednice sklapanjem Ugovora o darovanju na temelju kojeg je tužiteljica dobila nekretninu upisanu u k.o. M. te se ista odrekla svih daljnjih potraživanja iz bračne odnosno izvanbračne zajednice. Niti drugo pravno pitanje ne proizlazi iz prethodno navedenih činjeničnih utvrđenja na kojima je donesena pobijana odluka i u određenom dijelu se odnosi na ispitivanje činjeničnih okolnosti konkretnog slučaja.
4. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješiti kao u izreci.
Zagreb, 26. srpnja 2023.
Predsjednik vijeća
Željko Šarić, v.r.
