Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ex vojarna Sv.Križ Dračevac

Split

Pst-1247/2013

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji toga suda Maji Aušić u pravnoj stvari tužitelja P. M. p. P. iz S., zastupan po punomoćniku Ž.

V., odvjetnik u Odvjetničkom društvu L.-V. & P. u S., protiv tuženika P. M. pok. N. K., K., zastupan po punomoćniku

T. L., odvjetnik u S., radi prelaganja služnosti, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi zaključenoj dana 24.svibnja 2023. u prisutnosti tužitelja i tuženika te punomoćnika tužitelja i tuženika, dana 25. srpnja 2023.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"a) Prelaže se pravo služnosti prolaza i provoza preko poslužnog dobra, označenog kao čest. zem. 663/1 ZU 296 KO K., u korist povlasne nekretnine označene kao čest. zem. 667 ZU 52 KO K. koje pravo služnosti je u skici sudskog vještaka mjernika dipl.ing.geod. T. Č. od 4.2.2022. godine koja skica predstavlja sastavni dio ove presude označeno slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A i baš na način da navedena služnost prolaza i provoza sada ima prolaziti od javnog puta pa preko dijela nekretnine označene kao čest. zem. 663/1 ZU 296 i dijela nekretnine označenog kao čest. zem. 667 ZU 52 KO K., u korist povlasne nekretnine označene kao čest. zem. 667 ZU 52 KO K. koji dio je u skici sudskog vještaka mjernika dipl. ing. geod. T. Č. od 4.2.2022. godine označeno slovima J- I-L-K-J.

b) Obvezuje se tužitelj snositi trošak formiranja ulaza, pristupa na nekretninu tuženika označenu kao čest.zem. 667 KO K. na način predložen u točki a), predmetnog tuženog zahtjeva, koji ulaz će se formirati sukladno prijedlogu sudskog vještaka građevinske struke dipl.inž.građ. M. T. od 10. svibnja 2018. godine koji Vještački nalaz predstavlja sastavni dio spisa, na baš dijelu nekretnine označene kao čest. zem. 663/1 i dijelu nekretnine označene kao čest. zem. 667 ZU 52 Ko K. koji dio je u skici sudskog vještaka mjernika dipl.ing.geod. T. Č. od 4.2.2022. godine označeno slovima J-I-L-K-J.

c) Zabranjuje se tuženiku prolaziti i provoziti, te na druge načine pačati se u nekretninu tužitelja označen kao čest. zem. 663/1 KO K., osim stvarne služnosti naznačene pod točkom a) izreke ove presude, a posebno mu se zabranjuje prolaz, provoz ili pak na drugi način pačanje u dio ove nekretnine označen slovima A- B-C-D-E-F-G-H-I-J-A u skici sudskog vještaka mjernika dilp.ing.geod. T. Č. od 4.2.2022. godine koja skica predstavlja sastavni dio ove presude koja skica je sastavni dio ovog spisa.

d) Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe sanirati suhozid koji suhozid je prikazan u skici sudskog vještaka mjernika dilp.ing.geod. T.

Č. od 4.2.2022. godine i označen slovima O-P-R-S koja skica predstavlja sastavni dio ove presude, koji zid se nalazi na nekretninama označenim kao čest. zem. 1302 ZU 41 KO K. i čest. zem. 90 ZU 67 KO K. koji suhozid se

proteže u pravcu istok, zapad širine 90 cm, visine 150 cm i duljine 800 cm, koje radove sanacije će izvesti sukladno Vještačkom nalazu sudskog vještaka dipl.inž.građ. M. T. od 31. svibnja 2017. godine, koji nalaz predstavlja sastavni dio ove presude." kao neosnovan.

II. Dužan je tužitelj u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 4.914,89 eura / 37.031,25 kuna.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi i tijekom postupka navode da su suvlasnici i suposjednici nekretnina označenih kao čest.zem 663/1 i 663/2 ZU 52, k.o K., a tuženik je vlasnik i posjednik nekretnine označene kao čest.zem 667 k.o K., koje nekretnine su susjedne. Nadalje, da preko nekretnine tužitelja tuženik dolazi do svoje nekretnine, a tužitelji ne spore tuženiku služnost prolaza, međutim, služnost prolaza kao stvarno pravo na tuđoj stvari mora se vršiti tako da najmanje opterećuje poslužno dobro. Međutim, da je ovdje slučaj obrnut, te da tuženik preko nekretnine tužitelja za doći do svoje nekretnine, potpuno bespotrebno opterećuje poslužno dobro. Slijedom navedenog, predlaže kao u izreci.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava istu u cijelosti, prigovara aktivnoj i pasivnoj legitimaciji te predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem izvatka iz zemljišne knjige, očevidom na licu mjesta uz vještaka mjernika N. B., čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pok. P. M. pok. I. ( oca tužitelja), očevidom na licu mjesta iz nazočnost vještaka mjernika T. Č. i vještaka za graditeljstvo

M. T., te saslušanjem svjedoka M. M., I. M., P.

M., A. M. i M. M., te saslušanjem tužitelja i tuženika u

svojstvu parničnih stranaka, te dopunskim saslušanjem tužitelja i tuženika. Temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) sud nalazi da je tužbeni zahtjev neosnovan. 4. U ovom postupku donijeta je prvostupanjska presuda posl.broj IIP-937/03 od 3.veljače 2011. kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, a ista je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu posl.broj Gžx-1117/11 od 3.listopada 2013.

5. Predmetnom tužbom tužitelji predlažu prelaganje služnosti prolaza i provoza, a tuženik se tome protivi te navodi da put u u dijelu na koji se prelaže služnost prolaza niti ne prolazi preko tužiteljeve nekretnine.

6. Nadalje, tužitelj kao vlasnik poslužne stvari ovlašten je zahtijevati da se izvršavanje preloži na neko drugo mjesto na istoj nekretnini, a tužitelj je nesporno vlasnik poslužne nekretnine, te je aktivno legitimiran na podnošenje tužbe.

7. Pravo služnosti je stvarno pravo na tuđoj stvari na temelju kojega se ovlašteniku dopušta određeno korištenje tuđom stvari.

8. Stvarna služnost je stvarno pravo svakidašnjeg vlasnika jedne nekretnine da se za potrebe te nekretnine služi na određeni način nekretninom drugog vlasnika.

9. Sukladno odredbi iz čl.186.st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09) stvarna služnost je pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

10. Sukladno odredbi čl. 218.st.3 ZV pravo služnosti je osnovano kad se ispune sve pretpostavke određene zakonom. Nadalje, sukladno odredbi čl.228.st.1 ZV neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovat će se kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti;inače samo kad tako odredi poseban zakon, a odredbom iz čl. 229. st.1 ZV propisano je da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio, nadalje prema st 2. ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

11. Dakle, prema citiranoj odredbi služnost se može osnovati na temelju zakona ako je posjed prava stvarne služnosti istinit i pošten, te traje 20 godina.

12. Služnosti su stvarna prava na tuđoj stvari I moraju se obzirno izvršavat, to znači da se moraju izvršavati tako da što manje opterećuju poslužno dobro.

13. U konkretnom slučaju, tužitelj tvrdi da mu smeta prolaženje tuženika ispred kućnih vrata putem preko njegove čest.zem 663/1, te predlaže da se služnost premjesti na drugo mjesto odakle tuženik može pristupiti svojoj nekretnini, na način koji tužitelja ne uznemirava.

14. Pod prelaganjem služnosti razumijeva se njezino premještanje na onaj dio poslužnog dobra gdje će uz očuvanje sadržaja i svrhe zbog koje je ustanovljena, biti manje tegobna za vlasnika poslužnog dobra.

15. Naime, sukladno čl. 179. ZV vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se izvršavanje služnosti preloži na neko drugo, ovlašteniku služnosti podjednako prikladno mjesto, ako je izvršavanje na dosadašnjem mjestu vlasniku osobito tegobno. Nadalje, ako se stranke ne sporazume o prelaganju služnosti, odluku donosi sud na zahtjev i trošak vlasnika poslužnog dobra.

16. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige utvrđeno je da je tužitelj pod 1) upisani suvlasnik nekretnine oznake čest.zem. 663/1 ZU 52, k.o K..

17. Nije sporno da je tuženik vlasnik nekretnine oznake čest.zem 667 k.o K..

18. Nije sporno da tuženik više od 20 godina prolazi preko dijela nekretnine tužitelja (u naravi put) za pristup do svoje nekretnine oznake čest.zem 667 ( u naravi vrt) i nekretnine oznake čest.zem 669/3 ( također vrt).

19. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka N. B. od 23.siječnja 2004.

proizlazi da je predmet prijepora put koji prolazi na dijelu čest.zem 663/1, dijelu čest.zem 665, dijelu čest. zem 666, dijelu čest.zem 667 i dijelu čest.zem 669/3, a sve označeno u vještvu na skici vještaka slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P–R- S-T-A.

20. Tužitelj ne spori da je tuženik dosjelošću stekao pravo služnosti prolaska pješice preko nekretnine u suvlasništvu tužitelja za dolazak do svoje nekretnine oznake čest.zem 667 ( u naravi vrta) i to prolaženjem preko nekretnine tužitelja oznake čest.zem 663/1 k.o K. koji je u skici mjerenja sudskog vještaka za geodeziju N. B. označen slovima E-F-G-H-K-L-M-N-E, odnosno dijela nekretnine tuženika oznake čest.zem 663/1 koje je u vještvu vještaka T. Č. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A.

21. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka N. B. proizlazi da predmetni put na svom početku u sjeverozapadnom dijelu prelazi preko nekretnine tuženika oznake čest.zem 667, tako da sporni put u dijelu kojim prolazi preko nekretnine tužitelja predstavlja dio označen slovima E-F-G-H-K-L-M-N-E.

22. Nije sporno da je sporan pristup tuženika preko nekretnine tužitelja oznake čest.zem 663/1 k.o K. i to u dijelu puta kojim isti prolazi ispred kućnih vrata tužitelja ( prema skici vještaka B. E. -F-G-H-K-L-M-N-E) koji PUT sa sjeverne strane nije omeđen, a sa južne strane je omeđen zidom-podzidom koji omeđuje vrt tuženika ( 667) izrađenom od lomljenog kamena sa padom prema jugoistoku tako da je kod ulaza u nekretninu tuženika (na skici lica mjesta vještaka T. Č. označeno slovima E-F) najniži, a najviši u sjeverozapadnom dijelu vrtla tuženika ( na skici lica mjesta vještaka mjernika T. Č. označeno slovima I-J-K-L-I).

23. Tužitelj novopostavljenim tužbenim zahtjevom predlaže prelaganje prava služnosti prolaza i provoza preko poslužnog dobra označenog kao čest.zem 663/1 k.o K. u korist povlasne nekretnine označene kao čest.zem 667 k.o. K. koje pravo služnosti je u skici vještaka T. Č. označeno slovima A-B-C-

D-E-F-G-H-I-J-A.

24. Međutim, jasno se vidi iz nalaza i mišljenja vještaka T. Č. da ucrtani put jednim dijelom ( sjeverozapadnim) prelazi dijelom preko nekretnine tuženika ( plavom crtom omeđena je čest.zem 667 ) iako vještak navodi da se radi o gruboj grešci u katastru. Naime, isti navodi da su granice čest.zem 667 na terenu vidljive te da tijelo označeno slovima I-J-M-N-A nije sastavni dio čest.zem 667.

25. Nadalje, iz skice vještaka B. vidljivo je da pristup nekretnini tužitelja i tuženika sa javnog puta na zapadu prema istoku i jugu započinje preko nekretnina 666 i 665 ( na skici vještaka B. A. -B-C) pa se nastavlja preko 663/1 ( C-D) pa se nastavlja preko 667( D-E) pa se opet nastavlja preko 663/1 ( E-F-G-H) do ulaza u vrt tuženika oznake čest.zem 667 sa jugoistočne strane.

26. Ovom tužbom tužitelj predlaže prelaganje služnosti tako da se tuženik više ne koristi dosadašnjim pristupom na svoju nekretninu 667, dakle, putem preko nekretnine čest.zem 663/1 dijelom koji prolazi ispred kućnih vrata tužitelja ( E-F-G-H- K-L-M-N-E) već tvrdi da je pristup nekretnini tuženika moguć sa sjeverozapadne strane nekretnine čest.zem 667 i to otvaranjem ulaza na sjeverozapadnom dijelu nekretnine čest.zem 667 između točaka I-J-K-L-I ( prema nalazu I mišljenju vještaka T. Č.).

27. Na taj način tuženik bi pristupao do svoje nekretnine putem koji sa javnog puta na zapadu ide preko više nekretnina, među ostalim I preko čest.zem 663/1 do sjeverozapadnog dijela nekretnine 667.

28. Dakle, prema nalazu I mišljenju vještaka T. Č. proizlazi da je pristup na sjeverozapadni dio vrtla tuženika zapravo pristup sa nekretnine oznake čest.zem 667 ( slovima I-J-M-N-I) iako navodi da je to greška katastra.

29. Navedeno je prikazano na skici vještaka B. ( vještak Č. nije ucrtao cijeli put počev od javnog puta već samo jedan puta koji počinje od čest.zem 667 ) da put koji prelazi preko čest.zem 663/1 u dijelu koji je označen slovima C-D-O-P-C u skici vještaka B. nije sporan, a novopostavljenim tužbenim zahtjevom predmetni dio puta nije ni obuhvaćen. Nadalje, da dio puta označen slovima D-E-N-O-D predstavlja dio čest.zem 667 od kojeg južni dio u stvarnom posjedu drži tuženik, a sjeverni neobrađeni u posjedu drži tužitelj.

30. Stoga, proizlazi da se novopostavljenim tužbenim zahtjevom predlaže prelaganje služnosti na dio puta ( koji nesporno prelazi preko više čestica) prelazi baš preko nekretnine u vlasništvu tuženika odnosno preko ove povlasne čest.zem 667 u sjeverozapadnom dijelu.

31. Naime, kada tužitelj postavlja tužbeni zahtjev za prelaganje služnosti sa jednog dijela poslužne nekretnine oznake čest.zem 663/1 na drugi ( prikladniji) pri ima mora imati na umu da se prelaganje ima izvršiti na istoj nekretnini, a ne na tuženikovoj. Naime, prema novopostavljenom tužbenom zahtjevu tužitelj zahtijeva prelaganje služnosti sa svoje poslužne na samu povlasnu nekretninu čime služnost prestaje.

32. Dakle, nije moguće imati služnost na svojoj stvari, a konkretan tužbeni zahtjev usmjeren je na prestanak izvršavanja sadržaja služnosti prolaženjem preko dijela nekretnine tužitelja jer je tegoban i sporan.

33. Naime, tuženik do svoje nekretnine može pristupiti od javnog puta na zapadu preko više nekretnina, a tužitelju nije sporno prolaženje preko dijela njegove čest.zem 663/1 u gornjem (sjeverozapadnom) dijelu. Nadalje, nije sporno da put u sjeverozapadnom dijelu prolazi od javnog puta preko nekretnina čest.zem 663/1 te preko nekretnine oznake čest.zem 667 pa se opet nastavlja preko čest.zem 663/1 i u tom dijelu je put odnosno prolaženje postalo tegobno jer se baš tuda prolazi ispred ulaza u kuću tužitelja.

34. Stoga, tužitelj predlaže prelaganje služnosti prolaska tako da se otvori novi ulaz u nekretninu tuženika u njezinom sjeverozapadnom dijelu, na način da se izvedu radovi (rušenje suhozida, građenje rampe zbog visinske razlike u odnosu na put) sve kako bi tuženik de facto pristupio do svoje nekretnine čest.zem 667, pri čemu se u tuženikovu nekretninu ulazi sa dijela puta koji nije tužiteljeva nekretnina. Stoga, tužitelj u svom novopostavljenom tužbenom zahtjevu ne naglašava " novi " put preko nekretnine tužitelja kojim će tuženik ubuduće prolaziti I pristupati svojoj nekretnini jer takav put niti ne postoji na predmetnoj nekretnini. Naime, sve i kada bi se formirao ulaz u tuženikovu nekretninu sa sjeverozapadne strane, tuženik u istu ulazi sa svoje nekretnine jer od točaka "A-J" počinje nekretnine tuženika pa do točaka "*-I" stoga bi tuženik pristupao u svoju nekretninu sa svog, a ne tužiteljevog puta.

35. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka Č. proizlazi da postojeći put započinje od slova A-J pa do slova D-E. Međutim, "sporni" put preko tužiteljeve nekretnine započinje od slova I (dakle istočnije od početnih točaka). Naime, vještak je označavao put, prilaz, a ne služnost, te je jasno da se između točaka A-*-I- J-A nalazi nekretnina tuženika 667, a ne tužiteljeva 663/1. Dakle, taj dio nije sporan i ne može se preložiti služnost na isti iz već gore navedenih razloga.

36. Stoga, ni predlaganje prelaganja služnosti puta na " dio koji je u skici sudskog vještaka mjernika T. Č. označen slovima J-I-K-L-J" ne znači prelaganje služnosti puta na tužiteljevu već na tuženikovu nekretninu.

37. Osim toga, za pristup svojoj nekretnini sa svog puta u sjeverozapadni dio svog vrtla oznake čest.zem 667 tuženik bi trebao izvesti radove na svojoj nekretnini na način da otvori ulaz (u točkama "J-I-K-L-J") na svoju nekretninu sa svog puta, pa nema nikakvog pravnog uporišta u tome da troškove rušenja i sl. istome naknađuje tužitelj.

38. Naime, jedan od uvjeta prelaganja jest da se radi o zemljištu istog vlasnika, a u konkretnom slučaju prelaganje bi se izvršilo na nekretninu vlasništvo tuženika, pa slijedom toga nisu ispunjene pretpostavke za prelaganje služnosti prolaza.

39. Osim toga, tužitelj mora imati opravdani interes za prelaganje služnosti. Naime, tužitelj navodi u svom iskazu da je skupa sa četvero braće koristio predmetni put od rođenja, dakle preko 60 godina, a taj put koristi i tuženik od kada je njegov otac kupio predmetnu nekretninu 1967. ili 1968. Nadalje, da još od tada su poremećeni odnosi među roditeljima tužitelja I tuženika, te su I njihovi odnosi poremećeni, ne komuniciraju.

40. Nadalje, iz iskaza tuženika proizlazi da je od uvijek korišten predmetni put za pristup nekretnini 667 i oranici (667/3) koja je kupljena 1950. Nadalje, da su bivši vlasnici imali put do predmetnih nekretnina kroz dvorište tužitelja, smjerom sjever-jug, kojeg su prednici tužitelja osporavali. Nadalje, navodi da preko vrta ne može prijeći zbog visinske razlike.

41. Nadalje, iz iskaza tužitelja proizlazi da mu prolaženje tuženika smeta otkada je preselio u kuću koja se nalazi uz predmetni put, te kako tuženik predmetnim putem nosi snijelo, đubar, malu frezu te prolazi kad god mu treba, navedeno tužitelju smeta od kada je uselio u predmetnu kuću. Nadalje, navodi da tuženik nije htio ukloniti suhozid koji tužitelju smeta za dolazak autom do kuće pa tako ni tužitelj sada ne dopušta tuženiku da spornim putem prolazi.

42. Dakle, tužitelj mora imati opravdani interes zbog kojeg traži prelaganje služnosti, pa se navodi da prolaženje tuženika svakodnevno frezom, gnojivom I sl. neasfaltiranim putem po mišljenju suda u sredini u kojoj stranke uživaju i koriste svoje nekretnine ne predstavlja nešto osobito tegobno jer uvjeti života na selu ne podrazumijevaju ništa drugo nego bavljenje poljoprivredom i stočarstvom pa je u tu svrjhu ustanovljeno korištenje puta kojim tuženik dolazi do svog vrtla kojeg očekivano treba održavati. Stoga, po mišljenju suda prolaženje frezom i prenošenje gnojiva možebitno dekomodira tužitelja, ali ne predstavlja opravdani interes za prelaganje služnosti.

43. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka T., proizlazi da je ulaz u nekretninu tuženika sa sjeverozapadne strane moguć, ali prethodno treba srušiti suhozid dimenzija 1,20x0,65x0,70 ( dakle debeli visoki suhozid), zatim izvesti rampu radi svladavanja visinske razlike, što sve po mišljenju suda unatoč radovima koji će sve to omogućiti, neće biti prikladno kao što je predmetna postojeća veza puta sa predmetnim vrtlom. Naime, tuženik sada pristupa svome vrtu pješice putem kojim zaobilazi svoj vrt do ulaza na jugu kojim vrtu pristupa sa iste razine na kojoj je put pa može jednostavno ugurati frezu ili unijeti gnojivo, dok će u slučaju pristupa povlasnoj nekretnini pješice preko rampe isto biti teže izvoditi te će isto zahtijevati više snage i okretnosti, što do sada nije bilo potrebno jer je sve u istoj razini, pa bi po mišljenju suda prelaganje služnosti na sjeverozadnu stranu vrtla bilo osobito tegobno za tuženika, a time ne bi bila ispunjena ni razumna svrha koju služnost kao takva mora imati.

44. Dakle, u ovom postupku tužitelj nije dokazao da ima opravdani interes za prelaganje služnosti jer nije utvrđen niti jedan opravdan razlog zbog kojeg bi se trebalo premjestiti izvršavanje služnosti na drugo mjesto, a niti je utvrđeno da bi prelaganje služnosti omogućilo tuženiku jednako prikladnu vezu sa vrtlom niti bi ista ubuduće imala istu svrhu, a to je ulaz u vrt u jednakoj razini sa pristupnog puta, a što je ujedno jedino prikladno rješenje.

45. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („ Narodne novine broj 91/04, 37/05,59/07) Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ 148/09) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14) slijedom čega je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 100 bodova za pristup na ročište 6.listopada 2003., očevid 16.prosinca 2003. 100 bodova, ročište 7.lipnja 2004. 100 bodova, ročište 19.listopada 2004. 100 bodova, ročište 5.veljače 2008. 100 bodova, ročište 16.travnja 2008. 100 bodova, ročište 3.svibnja 2010. 100 bodova, 2.srpnja 2010. 100 bodova, 9.rujna 2010. 100 bodova, 25.listopada 2010. 100 bodova, 25.studenog 2010. 25 bodova, 19.siječnja 2011. 100 bodova, sastav žalbe 50 bodova ( Tbr.10 toč.5), ročište 26.svibnja 2015. 100 bodova, očevid 31.svibnja 2017. 100 bodova, ročište 10.listopada 2018. 100 bodova, ročište 5.svibnja 2021. 50 bodova, ročište od 22.ožujka 2022. 100 bodova, ročište 14.srpnja 2022. 100 bodova, sastav podneska 29.srpnja 2022. 100 bodova, ročište 10.studenog 2022. 100 bodova, te 24.svibnja 2023. 100 bodova odosno sveukupno 1975 bodova, pomnoženo sa vrijednosti 1 bod =15,00 kuna iznosi 29.625,00 kuna, uvećano za PDV 25 % 7.406,25 kuna iznosi 37.031,25 kuna. odnosno 4.914,89 eura, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II izreke.

Split, 25.srpnja 2023.

Sutkinja

Maja Anušić v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u Splitu pismenim podneskom u četiri istovjetna primjerka.

Dna:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika

3. spis