Poslovni broj: Usoz-158/23-5

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Blanše Turić, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan, Senke Orlić-Zaninović, Gordane Marušić Babić i Ljiljane Karlovčan-Đurović, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta, u povodu zahtjeva I. B., suca Trgovačkog suda u Splitu, S., na sjednici vijeća održanoj 20. srpnja 2023.

r i j e š i o  j e

Zahtjev se odbacuje.

Obrazloženje

1. Podnositelj je ovom Sudu podnio zahtjev za ocjenu zakonitosti članka 1., članka 3., članka 4. i članka 5. Okvirnih mjerila za rad sudaca (dalje: Okvirna mjerila) koje je donio ministar pravosuđa, klasa: 710-01/2-01/274, urbroj: 514-03-01-02/01- 21-3 od 27. prosinca 2021., a podredno i ukidanje Okvirnih mjerila u cijelosti.

2. Podnositelj u bitnome navodi da je predsjednica Trgovačkog suda u Splitu donijela rješenje o obnašanju njegove sudačke dužnosti za 2022., broj: 47 Su- 129/2023-11 od 24. ožujka 2023. protiv kojeg rješenja je izjavio prigovor. Rješenjem od 30. ožujka 2023. odbijen je njegov prigovor, te je protiv tog rješenja izjavio žalbu o kojoj će odlučiti predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske. Ističe da je Ustavni sud odlukom, broj: U-II-2195/2013. od 27. rujna 2016. odbacio njegov prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti ranijih Okvirnih mjerila, a u rješenju broj:

U-I-5088/2013 od 10. srpnja 2018. (ocjena ustavnosti članka 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima), svojim stavovima i obrazloženjima rješavanje spornog pitanja ocjene zakonitosti Okvirnih mjerila usmjerio je prema ovom Sudu. Iz navedenih razloga smatra da je ispunio procesne pretpostavke iz članka 83., 84., i 85. Zakona o upravnim sporovima za podnošenje zahtjeva. Nadalje navodi da su Okvirna mjerila u suprotnosti s odredbom članka 97. stavak 1. točka 1. Zakona o sudovima, ("Narodne novine", 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 21/22. i 16/23. – dalje: ZS) kao jednim od temeljnih kriterija za ocjenjivanje sudaca, a to je broj donesenih odluka. Ističe da se iz navedene zakonske odredbe nedvojbeno može izvesti zaključak da su presude, rješenja i zaključci vrste odluka koje sudac trgovačkog suda svakodnevno donosi u svom radu. Stoga, ako su presude, rješenja i zaključci one odluke koje sudac donosi u svom radu, onda bi u kontekstu navedene zakonske odredbe, sucima prilikom ocjenjivanja trebalo uvažiti i vrednovati svaku donesenu presudu, rješenje ili zaključak, te bi jedino na taj način rad suca bio vrednovan sukladno članku 97. ZS-a. Ističe da Okvirna mjerila ne vrednuju sucu svaku donesenu odluku u vidu presude, rješenja ili zaključka, već samo onu završnu odluku kojom se završava postupak pred sudom, a upravo to čini osporene odredbe nezakonitim, a moguće i cijelu odluku jer osporene odredbe čine onaj dio Okvirnih mjerila bez kojih ostale odredbe nemaju nekog posebnog značaja. Mišljenja je, da, kada bi se sudački rad vrednovao brojem svih donesenih odluka, kao što to nalaže članak 97. stavak 1. točka 1. ZS-a, a ne s brojem riješenih predmeta, kao je to propisano osporenim Okvirnim mjerilima, onda bi se moglo govoriti o pravilnom i zakonitom ocjenjivanju sudaca. Iz navedenih razloga predlaže da se ukinu osporene odredbe Okvirnih mjerila, a podredno i Okvirna mjerila u cijelosti.

3. Ministar pravosuđa i uprave u očitovanju navodi da predmetni zahtjev ne može biti predmetom upravnog spora i ocjene zakonitosti sukladno članku 3. stavku 2. Zakona o upravnim sporovima. Ističe da ne postoji nesuglasnost Okvirnih mjerila za rad sudaca s člankom 97. ZS-a. Smatra neosnovanim navod podnositelja zahtjeva da je u utvrđivanju ispunjavanja sudačke obveze potrebno u obzir uzeti sve odluke koje je sudac u svom radu donio, s obzirom da sama odredba članka 97. stavka 1. točke 1. ZS-a upućuje samo na one odluke koje su obuhvaćene Okvirnim mjerilima za rad sudaca, a ne sve donese odluke. Predlaže da se zahtjev odbaci.

4. Zahtjev nije dopušten.

5. Opći akt, ocjena čije zakonitosti može biti predmet upravnog spora u smislu odredbe članka 3. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine", 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS) definiran je, između ostalog, ovlaštenim donositeljem: jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba koja ima javne ovlasti i pravna osoba koja obavlja javnu službu. Tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u rješenju, broj: U-II-5157/2005 i dr. od 5. ožujka 2012. ("Narodne novine", 41/12.) navodi da je ZUS kao temeljno mjerilo za određivanje općeg akta prihvatio donositelja akta (tzv. normu o nadležnosti).

6. Budući da Okvirna mjerila nisu donesena od strane ZUS-om propisanih donositelja, ne proizlazi da se radi o aktu čija zakonitost može biti predmet upravnog spora u smislu naprijed navedene odredbe ZUS-a.

7. Zbog navedenog, Sud je na temelju odredbe članka 85. stavka 1. točke 1.

ZUS-a riješio kao u izreci.

U Zagrebu 20. srpnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Blanša Turić, v.r.