REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 486/2019-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužiteljice PH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tužiteljice FH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III-tužitelja GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IV-tužitelja JH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Boris Pezić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Općine Vrsar-Orsera, Vrsar, Trg Degrassi 1, OIB:03592077573, kojeg zastupa punomoćnica Anka Zaharija, odvjetnica u Rovinju, radi utvrđenja vlasništva, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude i rješenja Županijskog suda u Rijeci br. Gž-2661/17-2 od 18. travnja 2018., kojom je djelomično potvrđena, djelomično preinačena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Poreču-Parenzo br. P-2519/15-33 od 26. lipnja 2017., u sjednici održanoj 18. srpnja 2023.,

p r e s u d i o  j e:

Djelomično se odbija kao neosnovana revizija tuženice izjavljena protiv presude Županijskog suda u Rijeci br. Gž-2661/17-2 od 18. travnja 2018. u dijelu pod točkom II. izreke.

r i j e š i o  j e:

Djelomično se odbacuje kao nedopuštena revizija tuženice izjavljena protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci br. Gž-2661/17-2 od 18. travnja 2018.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je traženo da se utvrdi da su tužitelji vlasnici u omjeru ¼ dijela svaki nekretnina: 4722/5568 dijela od k. č. br. [katastarska čestica], a što u naravi predstavlja Moškatele Pašnjak ukupne površine 5.568 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], a što u naravi predstavlja oranica Finida, ukupne površine 4.782 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], a što u naravi predstavlja kuća [adresa], ukupne površine 39 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kojim se nalaže tuženici izdati tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama prethodno navedenih nekretnina, na ime tužitelja, jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti presuda suda prvog stupnja, kojim je tuženica dužna trpjeti uknjižbu prava vlasništva na temelju presude suda prvog stupnja kod zemljišnoknjižnog odjela suda prvog stupnja te kojim se tuženici nalaže nadoknaditi tužiteljima parnične troškove (toč. I.). Ujedno je naloženo tužiteljima nadoknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 120,00 kuna (toč. II.).

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je presuda suda prvog stupnja u dijelu točke I. izreke u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja vlasništva svakog u ¼ dijela na 4722/5568 dijela nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], što u naravi predstavlja Moškatele Pašnjak, ukupne površine 5.568,00 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i zahtjev tužitelja radi izdavanja tabularne isprave podobne za upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama potonje nekretnine, te nekretnina označenih kao kat. čest. br. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja oranicu ..., ukupne površine 4.782,00 m2, upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. br. [katastarska čestica], što u naravi predstavlja kuću [adresa], ukupne površine 39,00 m2, upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (toč. I.). Djelomičnim prihvaćanjem žalbe tužitelja preinačena je presuda suda prvog stupnja u dijelu točke I. izreke u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja vlasništva svakog u ¼ dijela nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], što u naravi predstavlja kuću [adresa], ukupne površine 39,00 m2, upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao i zahtjev radi trpljenja uknjižbe prava vlasništva tužitelja na toj nekretnini na temelju presude Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižnog odjela Poreč na način da je utvrđeno da su tužitelji vlasnici u omjeru ¼ dijela svaki nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], što u naravi predstavlja kuću [adresa], ukupne površine 39,00 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te je tuženica dužna trpjeti uknjižbu tog njihovog prava vlasništva na toj nekretnini kod Općinskog suda u Puli-Pola, Zemljišnoknjižnog odjela Poreč (toč. II.).

3. Rješenjem suda drugog stupnja djelomično je prihvaćena žalba tužitelja i ukinuta je presuda suda prvog stupnja u dijelu točke I. izreke u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja radi utvrđenja vlasništva svakog u ¼ dijela nekretnine označene kao ket.čest.br. 1712 koja u naravi predstavlja oranicu ..., ukupne površine 4.782,00 m2, upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zatim zahtjev radi trpljenja uknjižbe prava vlasništva tužitelja na temelju presude na toj nekretnini kod Općinskog suda u Puli- Pola, Zemljišnoknjižnog odjela Poreč, kao i zahtjev tužitelja za naknadu parničnih troškova, kao i u točki II. izreke te je u tom dijelu predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje (toč. I.). Ujedno je odlučeno da će o zahtjevu tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka odlučiti sud prvog stupnja u svojoj konačnoj odluci (toč., II.).

4. Protiv presude u dijelu u kojem nije uspjela u sporu i rješenja suda drugoga stupnja tuženica je pravodobno podnijela reviziju iz čl. 382. st.1. toč.3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 - dalje: ZPP) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže prihvatiti reviziju i pobijane odluke ukinuti.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija tuženice je djelomično neosnovana i djelomično nedopuštena.

7. U smislu odredbe čl. 392.a st. 1. ZPP revizijski sud, u slučaju kada je podnesena revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP, ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

8. U postupku pred prvostupanjskim sudom je utvrđeno:

- da su predmetne nekretnine nakon preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina] koja je stupila na snagu 2011. promijenile oznake tako da je nekretnina sadašnje oznake k. č. br. [katastarska čestica] oranica ... sa 4.782 m2 imala staru oznaku k. č. br. [katastarska čestica] sa 4.741 m2, nekretnina sadašnje oznake k. č. br. [katastarska čestica] sa 39 m2 je imala staru oznaku k. č. br. zgr. [katastarska čestica] sa 39 m2, a nekretnina sadašnje oznake k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak ... sa 5.568 m2 je nastala od nekretnina starih oznaka i to dijela k. č. br. [katastarska čestica] i cijele k. č. br. [katastarska čestica],

- da su predmetne nekretnine rješenjem Narodne Republike Hrvatske, Narodnog odbora Kotar Pula, Sekretarijata za financije, Uprave za zemljišno-imovinske poslove od 25. rujna 1958. dodijeljene na korištenje BH pok. MH, žene UH iz [adresa],

- da navedeno rješenje nije provedeno u zemljišnim knjigama te da je u točki 3. rješenja navedeno da će se to rješenje provesti u zemljišnim knjigama po pravomoćnosti,

- da su predmetne nekretnine rješenjem Općine Poreč – Općinskog sekretarijata za poslove Uprave – Odsjeka za imovinskopravne poslove od 7. ožujka 1973. dodijeljene u vlasništvo BH. P,

- da se BH vodila kao posjednica predmetnih nekretnina u posjedovnom listu br. 27 za k. o. [katastarska općina],

- da su BH i njezin suprug UH, kao primatelji uzdržavanja, sklopili Ugovor o doživotnom uzdržavanju s CH iz [adresa], kao davateljicom uzdržavanja na temelju kojeg ugovora su svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu dali davateljici uzdržavanja,

- da je prednica tužitelja BH umrla u [adresa]., a da su nakon njezine smrti roditelji tužitelja dolazili u [adresa] te su izvjesnog NH ovlastili da čuva kuću u staroj jezgri [adresa] koja se nalazi na kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te da je isti u toj kući bio od 1990. do 1995. ili 1997.,

- da se kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi do zračne luke [adresa], odmah uz pistu s desne strane gledajući u pravcu sjevera te u naravi predstavlja neobrađeni pašnjak s čije desne strane se nalazi ograđeni maslinik,

- da se nekretnina označena kao kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi uz ... i u naravi predstavlja ograđeni depo s kamp prikolicama koje drže HH i LH, odnosno njihov sin, koji za to plaćaju tuženiku naknadu na temelju zaključenih ugovora o zakupu zemljišta,

- da su tužitelji nasljednici iza pok. CH iz [adresa], koji su između ostalog naslijedili kao izvanknjižno vlasništvo i predmetne nekretnine,

- da su predmetne nekretnine upisane kao vlasništvo tuženika s time da je nekretnina sadašnje oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao suvlasništvo tuženika u ¼ dijela.

9. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev zaključivši da tužitelji imaju valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva utuženih nekretnina dosjelošću, ali da su najkasnije 2010. saznali da njihova prednica nije upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina, i to kada je IV-tužitelj s tuženikom sklopio ugovor o sufinanciranju izrade katastra nekretnina i obnove zemljišnih knjiga na području Općine Vrsar, odnosno još 7. travnja 2008. kada je istom tužitelju Ured državne uprave, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne poslove, Ispostava Poreč dostavio traženo rješenje koje je postalo pravomoćno 15. travnja 1973., a da je od 9. listopada 1991. pa do 2008. ili 2010. proteklo manje od 20 godina u smislu odredbe članka 159. st.3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 dalje: ZVDSP).

10. Odlučujući povodom žalbe tužitelja drugostupanjski sud je pozivom na odredbu čl. 373. a ZPP djelomično potvrdio i djelomično preinačio prvostupanjsku odluku smatrajući da je prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu trebalo raspraviti i utvrditi da li su tužitelji stekli pravo vlasništva utuženih nekretnina i na temelju odluke nadležnog tijela, pravnog posla i nasljeđivanjem, a ne samo dosjelošću. Naime, drugostupanjski sud zaključuje da je rješenje Općine Poreč - Općinskog sekretarijata za poslove od 7. ožujka 1973. postalo konačno, pravomoćno i izvršno 15. travnja 1973., a tuženica nije dokazala svoje tvrdnje da bi prednici tužitelja napustili predmetne nekretnine te da su prednici tužitelja, UH i BH, u skladu s odredbom čl. 2. Zakona o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području narodne Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 111/47 dalje: ZOPARIK) po sili tog Zakona postali vlasnici predmetnih nekretnina i to u površini koja je navedena u toj odluci, pri čemu je nebitno što navedeno rješenje nije provedeno u zemljišnim knjigama.

Nadalje, drugostupanjski sud ocjenjuje da iz sadržaja ugovora o doživotnom uzdržavanju od 6. lipnja 1985. proizlazi da je majka tužitelja po smrti primatelja uzdržavanja postala izvanknjižna vlasnica i kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju su u trenutku majčine smrti 31. svibnja 2011. stekli tužitelji kao njezini nasljednici, svaki u ¼ idealnog dijela, u skladu s odredbom čl. 128. st.1. ZVDSP, te su isti sukladno st.2. istog članka ZVDSP ovlašteni od tuženika tražiti trpljenje takvog upisa u zemljišnim knjigama.

Drugostupanjski sud ocjenjuje da je prvostupanjski sud pravilno odbio dio tužbenog zahtjeva kojim su tužitelji tražili od tuženika izdavanje tabularne isprave obzirom se tužitelj i tuženik ne nalaze u takvom obveznopravnom odnosu na temelju kojeg bi tužiteljima pripadalo pravo da od tuženika traže izdavanje navedene isprave, kao i da je pravilno prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na utvrđenje vlasništva tužitelja svakog u ¼ dijela na 4722/5568 dijela nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica], što u naravi predstavlja ..., ukupne površine 5.568,00 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ali iz razloga što tužitelji traže utvrđenje prava suvlasništva na onom dijelu potonje nekretnine koji je nekad bio dio kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koji je na temelju pravomoćnog rješenja nadležnog tijela od 7. ožujka 1973. pripao u vlasništvo prednicima tužitelja u površini od 3.522,00 m2, a što je površina koja je manja od površine sadašnje kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, drugostupanjski sud ocjenjuje da tužitelji nisu dokazali koji točno dio kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je nekad predstavljao kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 3.522,00 m2 su oni, odnosno njihovi prednici stekli u vlasništvo. U odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] drugostupanjski sud je zaključio da su po rješenju od 7. ožujka 1973. prednici tužitelja stekli vlasništvo i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1.357,00 m2, koja sada predstavlja kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što bi značilo da tužitelji traže utvrđenje prava vlasništva i na onom dijelu te parcele koja nije obuhvaćena spomenutim rješenjem od **.**.1973. Naime, drugostupanjski sud ocjenjuje da iz činjeničnog utvrđenja proizlazi da su tužitelji odnosno njihovi prednici eventualno stekli pravo vlasništva na cijeloj kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] time što su kroz zakonom propisano razdoblje bili u neposrednom i/ili posrednom savjesnom posjedu te nekretnine. Nadalje, drugostupanjski sud zaključuje da je utvrđenje prvostupanjskog suda da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila u društvenom vlasništvu nejasno i proturječno jer sud u obrazloženju pobijane presude najprije utvrđuje da su predmetne nekretnine prije preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] bile upisane kao vlasništvo tuženika, da bi nakon toga utvrdio da su sve nekretnine bile upisane kao društveno vlasništvo, a kasnije kao vlasništvo jedinice lokalne samouprave radi čega je u odnosu na taj dio tužbenog zahtjeva odluku prvostupanjskog suda ukinuo i vratio na ponovni postupak.

11. Suprotno navodima revizije tuženice sud drugoga stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući da pobijana presuda nema nedostataka uslijed kojih se ne bi mogla ispitati, razlozi pobijane presude su jasni i razumljivi, te ne postoji proturječnost između izreke i obrazloženja pobijane presude, odnosno isprava koje se nalaze u spisu. Također revizijski sud ocjenjuje da su u obrazloženju pobijane drugostupanjske presude navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji imaju podlogu u utvrđenom činjeničnom stanju.

12. Nije osnovan niti revizijski navod revidentice da je tijekom postupka pred drugostupanjskim sudom počinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 8. ZPP. Prema ocjeni ovoga suda drugostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP jer se ocjena dokaza drugostupanjskog suda, suprotno navodima revidentice, temelji na savjesnoj i brižljivoj ocjeni svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

13. Revidentica u reviziji zapravo osporava pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na utvrđenje da li su prednici tužitelja napustili predmetnu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je li ista bila u režimu društvenom vlasništvu.

14. Navodi revidentice kojima se drukčije ocjenjuje provedene dokaze i daje drukčije zaključke od zaključaka drugostupanjskog suda iznesenih u obrazloženju odluke, predstavljaju činjenične prigovore koji nisu od značaja u ovom postupku, stoga što prema odredbi članka 385. st. 1. ZPP reviziju nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

15. Nije osnovan niti revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

16. Suprotno revizijskim navodima, kako je pravni prednik tužitelja predmetnu k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stekao odlukom državnog tijela rješenjem od 7. ožujka 1973., a koje je rješenje pravomoćno, pravilna je ocjena iz pobijane presude da se radilo o originarnom stjecanju prava vlasništva u kojem slučaju upis tog prava u zemljišne knjige nema konstitutivni značaj, a kako to revident pogrešno smatra.

17. Naime, prema pravnim pravilima iz & 431. i 436.OGZ, a i prema odredbi čl. 33. kasnije važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 9/92, 77/92) pravo vlasništva na nekretnini na temelju pravnog posla stječe se upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom. Upis u zemljišnu knjigu nije dakle uvjet za stjecanje prava vlasništva na nekretnini ako je pravni osnov stjecanja sam zakon, nasljeđivanje ili odluka suda ili drugog državnog tijela (tako i Rev-493/99 od 13. studenog 2002.).

18. Sukladno odredbi čl. 129. st.1 i 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03, 168/03, 35/05 dalje: ZN) trenutkom ostaviteljeve smrti nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavinska imovina te ostala prava i obveze uz njegovo svojstvo nasljednika, osim ako što drugo ne proizlazi iz njegove pravne naravi.

19. Sukladno odredbi čl. 128. st.1. ZVDSP nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno dok je sukladno st.2. istog članka nasljednik ovlašten ishoditi upis svog prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi.

20. Obzirom da su tužitelji nasljeđivanjem izvanknjižno stekli suvlasnička prava nad predmetnom nekretninom, shodno odredbi čl. 128. st. 2. ZVDSP ovlašteni su ishoditi upis svog izvanknjižno stečenog prava u zemljišne knjige.

21. Slijedom navedenog, ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, pa je valjalo reviziju tuženice u odnosu na dio odluke u kojem nije uspjela u sporu odbiti kao neosnovanu, na temelju odredbe čl. 393. ZPP.

22. Odredbom čl. 400. st. 1. ZPP propisano je kako stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen u sporovima u kojima bi revizija bila dopuštena protiv drugostupanjske presude (čl. 382. ZPP).

23. Revizijom pobijanim drugostupanjskim rješenjem djelomično je ukinuta prvostupanjska presuda i predmet je u tom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, pa nije riječ o rješenju drugostupanjskog suda kojim se postupak pravomoćno završava.

24. Obzirom da se predmetnim rješenjem postupak pravomoćno ne završava, to protiv takvog rješenja nije dopušteno podnijeti reviziju iz čl. 382. st.1. ZPP, u smislu citirane odredbe čl. 400. st. 1. ZPP.

25. Slijedom navedenog je na temelju čl. 400. st. 1. ZPP valjalo odbaciti reviziju tuženice kao nedopuštenu u odnosu na pobijano rješenje i riješiti kao u izreci rješenja.

Zagreb, 18. srpanj 2023.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Jadranko Jug