REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 3655/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske (OIB: 52634238587), koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, protiv tuženice Stečajne mase iza Histria group d.d. u stečaju (OIB: 62937440066), koju zastupa stečajni upravitelj Dražen Ezgeta iz Poreča, Mateo Benussi kbr. 8 i punomoćnica Anka Zaharija, odvjetnica iz Rovinja, radi isplate, odlučujući o prijelogu tuženice da joj se dopusti revizija protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-593/2021-2 od 13. siječnja 2022. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Pazinu posl. br. P-519/2019-12 od 29. listopada 2020., u sjednici održanoj 18. srpnja 2023.,

r i j e š i o j e :

Tuženici se dopušta revizija protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-593/2021-2 od 13. siječnja 2022. u odluci iz stavka I. njezine izreke kojom je potvrđena prvostupanjska presuda i tuženici naloženo isplatiti tužiteljici 1.836.859,26 kn sa pripadajućim zateznim kamatama od 24. svibnja 2019. do isplate u odnosu na pitanje iz njezinog prijedloga za dopuštenje revizije:

„Da li je obveznik vraćanja primljenoga zbog osnove koja je kasnije otpala, uslijed odluke revizijskog suda koji je vratio predmet na ponovno suđenje, u smislu odredbe čl. 1111. st. 3. ZOO-a, osoba koja nije bila stranka u tom parničnom postupku i na temelju odluke donijete u tom postupku nije nešto primila?

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u točki I. njene izreke, u odluci kojom je naloženo tuženici platiti tužiteljici 1.836.859,26 kn sa zateznim kamatama od 24. svibnja 2019. do isplate.

2. Tuženica je podnijela prijedlog da joj se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija. Prijedlog temelji na pitanju iz izreke ovoga rješenja.

3. Tužiteljica nije odgovorila na prijedlog za dopuštenje revizije.

4. Prijedlog je osnovan.

5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 13. siječnja 2022., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22) te odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",

- odredbe čl. 385.a stavka 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.

7. Po tome je pitanje iz prijedloga za sagledati imajući na umu da odredbe čl. 385.a ZPP-a predviđaju postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

8. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama pitanja iz prijedloga, pitanje iz prijedloga tuženice Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda u svojoj je suštini temeljena na shvaćanju za koje postoji (upravo zbog toga što je takvo) nejasna i može se očekivati neujednačena i nesigurna sudska praksa (gledano prema odlukama na koje predlagateljica ukazuje u prijedlogu).

9. Stoga je pravilno za zaključiti:

9.1. da u odnosu na pitanje iz prijedloga postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“),

9.2. da su (time) u odnosu na to pitanje nastali uvjeti za dopuštenje revizije, sve kako bi se povodom nje mogla preispitati osporena presuda, te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 387. st. 1. i 6. ZPP-a).

Zagreb, 18. srpnja 2023.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug